2015
Foki Vave ki ʻApi mei he Ngāue Fakafaifekaú
Tīsema 2015


Ko e Foki Vave ki ʻApi mei Heʻeku Ngāue Fakafaifekaú

ʻOku nofo e tokotaha ʻokú ne fai e talanoá ʻi ʻIutā, U.S.A.

Naʻe ʻikai te u lavelaveʻiloa ʻi heʻeku hū atu ki he senitā akoʻanga faifekaú ʻe kehekehe ʻaupito ʻeku ngāue fakafaifekaú mei he meʻa ne u ʻamanaki ki aí.

ʻĪmisi
Women walking along a dirt road. She is carrying a suitcase and umbrella

Tā fakatātaaʻi ʻe Massonstock/iStock/Thinkstock

Naʻe hoko hono maʻu hoku uiuiʻi ngāue fakafaifekaú ko e taha ia ʻo e ngaahi momeniti fisifisimuʻa mo nāunauʻia taha ʻo ʻeku moʻuí. Ne tā tuʻo lahi ʻeku fakakaukau ki he ngāue fakafaifekaú talu mei heʻeku maʻu ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí ʻi hoku taʻu 18. ʻOku ou manatuʻi e taimi naʻá ku maʻu ai hoku uiuiʻi ke ngāue ʻi he Misiona Taiuani Taisungú, ne u ʻiloʻi ʻoku totonu ia, pea ne u fiefia ʻaupito ke u ʻalu ʻo ngāue.

Ne u lau fakaʻaho ʻeku folofolá, ʻalu ki heʻeku kalasi teuteu ngāue fakafaifekaú mo e temipalé, pea aʻu ki heʻeku feinga ke ako ʻiate au pē ʻa e lea faka-Siaina Manitaliní. ʻI heʻeku hoko ko e ʻulutefua ʻi hoku fāmilí, ne u ʻilo ʻe ʻomi ʻe heʻeku ngāue fakafaifekaú ha lāngilangi ʻo ʻikai kiate au pē ka ki heʻeku ongo mātuʻá foki mo e Tamai Hēvaní. ʻI he ʻaho ne u hū ai ki he senitā akoʻanga faifekaú (MTC), naʻe hangē pē ʻe ʻikai ha meʻa ia ʻe fehālaaki lolotonga ʻa e māhina ʻe 18 ka hokó. Ne u fiefia ʻaupito fekauʻaki mo e meʻa kotoa ne u ʻosi fanongo aí ʻo kamata pē mei he mamata ki he ngaahi papitaisó ʻo aʻu ki hono ʻahiʻahiʻi e ngaahi feimeʻatokoni faka-Taiuaní. Naʻe ʻikai te u lavelaveʻiloa ʻi heʻeku hū atu ki he senitā akoʻanga faifekaú ʻe kehekehe ʻaupito ʻeku ngāue fakafaifekaú mei he meʻa ne u ʻamanaki ki aí.

Ko ʻEku Puké

Hili ha māhina ʻe fā ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú, ne kamata ke u ongoʻi ha mamahi—ʻo ʻikai ʻi he lolotonga pē ʻa e ngaahi ngāue fakatuʻasinó hangē ko e heka heʻeku pasikalá pe fakamālohisino pongipongí kae ʻi he taimi foki ne u mohe aí pe fakahoko ʻeku ako fakatāutahá. Naʻe vave ʻaupito e holo hoku sinó. Naʻe aʻu ki heʻeku puke he inu vaí. Naʻe ʻikai lava ʻe he ngaahi sivi ʻa e kau toketaá ʻo tala pe ko e hā e meʻa naʻe fehālaakí. Naʻe ʻikai ha siemu (parasites) pe vailasi. Naʻa mau puputuʻu kotoa mo ʻeku palesiteni fakamisioná mo hoku hoa faifekaú koeʻuhí ko ʻeku mahamahakí.

Lolotonga ʻa e māhina hono hokó, ne u ʻohovale ʻi heʻeku kei pukepuke pē ʻeku tuí. Neongo naʻá ku ongoʻi loto-mamahi, naʻe fakalotoa au kapau te u ngāue mālohi pē, vave ange ʻeku ʻaka pasikalá, mo fakalea ki he tokotaha kotoa pē naʻá ku mamata ki ai ʻi heʻeku lea faka-Siaina ʻikai loko saí, ʻe mana e ʻOtuá ʻo fakamoʻui au. Naʻá ku tui ki he talanoa ʻo hono fakamoʻui ʻe Kalaisi ʻa e mahakí mo fokotuʻu e maté, pea ne u tui taʻetoeveiveiua te Ne fakahoko ʻa e meʻa tatau maʻaku—ko ha faifekau vaivai kae loto vēkeveke. ʻI ha Sāpate ʻe taha lolotonga ʻema ʻaka pasikala mo hoku hoá ki he falelotú ke fetaulaki mo ha fiefanongo, naʻe ʻikai ke u toe lavaʻi ʻa e mamahí mo e felāngaaki ʻi hoku sinó. ʻI heʻema aʻu ki he falelotú, naʻá ku kole ki he kau faifekau ʻeletaá ke nau faingāue kiate au, pea ne tokoni ia. ʻI he hili ha ngaahi ʻaho lahi, naʻe lahi ange ʻa e ngaahi tāpuaki lakanga fakataulaʻeikí pea mo e ngaahi lotu ke fakamoʻui aú.

Ko e ʻaho fakamamahi taha ia ʻo ʻeku ngāue fakafaifekaú ʻa e taimi ne u ofo hake ai ʻi ha pongipongi ʻe taha ʻi he ʻafu toho ʻa Taiuaní ʻo fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ke u toe lava au ʻo ueʻi hoku sinó ke u lava pē ā ʻo tuʻu mei he mohengá. ʻI he taimi ko iá ne u ʻilo ai ʻe ʻikai ke u kei hoko atu ai pē ko ha faifekau. Naʻe ʻaʻahi mai ʻeku palesiteni fakamisioná kiate au, pea naʻá ma talanoa. Ne ma talanoa ki he ngaahi faingamālié kotoa, pea hili ha lotu mo ha ngaahi loʻimata lahi, naʻe fakapapauʻi mai ʻe he Laumālié ʻoku fie maʻu ke u foki ki ʻapi ʻo feinga ke u sai.

Ko e Foki Vave Ki ʻApí

Naʻe ʻikai eni ke u foki mai ki ʻapi ki ha fuhinga pula ne puhi mo ha ngaahi fakaʻilonga “Talitali Fiefia Koe ki ʻApi”, ka naʻe teke saliote mai au mei he vakapuná ki heʻeku ongo mātuʻa loto ilifiá, pea ne na ʻave leva au ki he loki fakavavevave ʻa e falemahakí. Ne kamata ʻa e ngaahi siví ʻi ha ngaahi māhina, ka naʻe ʻikai pē ʻilo ia ʻe he kau toketaá pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hoko kiate aú. Ne ʻikai ko ia pē, ka ne ʻeke mai ʻe he kakai ne mau mahení e ngaahi meʻa hangē ko e, “Te ke foki ʻafē ki he ngāué?” “Te ke nofo pē ʻi ʻapi?” “Mahalo pē naʻe totonu ke ke mali.” “Mahalo pē naʻe ʻikai totonu ia ke ke ʻalu.”

Naʻá ku ongoʻi mā mo puputuʻu. Naʻá ku taau nai mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá? Ko e hā naʻe hoko ai ʻeni lolotonga ʻeku ngāue faivelengá? Naʻe ʻikai ko ha faifekau lelei nai au? Naʻe fanongo nai ʻa e ʻOtuá kiate au? ʻE tali nai ʻe hoku toʻú e “mutukū” ʻeku ngāue fakafaifekaú?

ʻI he māhina ʻe ono hono hokó, naʻá ku fefaʻuhi mo ʻeku fakamoʻoní, ʻa ia ne u ongoʻi halaia ai. Ne u fifili pe kuó u hinga nai mei he ʻaloʻofá pe ʻoku ʻofa moʻoni nai ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate au. Neongo naʻe fakaʻau pē ke u ongoʻi lelei ange, ka naʻe ʻikai ke u toe maʻu ʻa e ongo ko ia kimuʻa heʻeku ngāue fakafaifekaú. Pea ne u kei fakatokangaʻi pē ʻoku ou paongataʻa ke u hanga atu kimuʻa ʻi heʻeku moʻuí.

Ne aʻu mai leva ki ha efiafi ʻe taha ne u talanoa ai mo hoku kaungāmeʻa lelei. Naʻá ne fekuki foki mo e mamahi mo e loto-mamahi tatau ʻo e foki vave mai ki ʻapi mei heʻene ngāue fakafaifekaú koeʻuhí ko ha fokoutua pea naʻá ne ngāue ke toe foki ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú. ʻOku ou manatuʻi ʻa e pō ko iá ko e fuofua taimi ia ʻi he māhina ʻe onó kuó u ongoʻi ai ha fiemālie moʻoni. Naʻe fanafana mai e leʻo ʻo e Laumalié kiate au, “ʻOku fie maʻu ke ke foki.” Naʻá ku ongoʻi nonga moʻoni ʻi he faifai ange kuó u ʻiloʻi ʻa e hala ke u fou aí. Ne u ʻalu ʻo sio ki heʻeku pīsopé ʻi he ʻaho hono hokó. Peá u fai leva ha tohi fakamātoato ki he Potungāue Ngāue Fakafaifekaú ʻo kole pe ʻe lava ke u foki ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú. Naʻe tali ʻeku kolé, pea ʻi ha māhina ʻe taha mei ai ne u toe tui ai hoku pine hingoá.

Hili ha māhina ʻe ono mei ai, ne kamata ke u toe aʻusia ʻa e ngaahi faingataʻaʻia fakaesino tatau. ʻOku ou manatuʻi ʻeku tokoto ʻi ha mohenga ʻi he falemahakí, taʻemanonga mei he ngaahi siví mo e ngaahi huhu faitoʻó. Naʻe ʻikai ke u tui naʻe hoko ʻeni. ʻI he taimi ko ʻení ne u ʻilo ko e ngalutuku ia ki heʻeku ngāue fakafaifekaú. Ne lelenoa pē hoku loʻimata ʻo e loto-mamahí mo e fakaʻiseʻisá, pea naʻá ku fakafanongo ki he akonaki poto ʻa ʻeku palesiteni fakamisioná: “Sisitā Lomanilo, kuo tuʻo ua ʻeni hoʻo ʻofa ki he ʻEikí, koeʻuhí naʻá ke toe foki mai.” Ne u ongoʻi ʻa e fiemālie lahi mei heʻene ngaahi leá. ʻI heʻeku heka ko ʻeni ʻi he vakapuná ki ʻapí, naʻá ku palōmesi ki he Tamai Hēvaní te u moʻui faivelenga pē neongo kapau naʻe ʻikai ke u maʻu ha ngaahi tali.

Ko hono Maʻu ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisí

ʻĪmisi
Photo of a woman standing in a field. She is looking upward and holding an umbrella.

Ko ha laka hake he taʻu ʻe ua talu mei heʻeku foki mai ki ʻapí. ʻOku ou kei fekuki pē mo ha ngaahi palopalema, pea ʻoku ʻikai kei tatau hoku mālohí mo e iví talu mei he taimi kimuʻa peá u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Kuo teʻeki pē ke ʻilo ia ʻe he kau toketaá pe ko e hā ʻa e fehālaaki ʻiate aú. ʻOku teʻeki pē ke faingofua kiate au ʻa ʻeku hoko ko ha tokotaha ʻosi ngāue faifekau naʻe ʻikai lava ʻo ngāueʻi kakato hoku taimi ngāue fakafaifekaú. Ka neongo iá, ʻoku ou kei ʻofeina pē ʻa e tokotaha kotoa ʻo ʻeku kau papi uluí. Ne hili ha ngaahi taimi kiate au peá u toki ongoʻi ʻoku mahuʻinga tatau pē hono fakanounouʻi ʻeku ngāue fakafaifekaú mo e kau faifekau kehe ko ia ʻoku ngāue ʻi ha māhina ʻe 18 pe 24.

Kuo ʻomai ʻe he ʻEikí kiate au ha ngaahi faingamālie lahi ke u talanoa ai ki he niʻihi kehe kuo nau fekuki mo e mamahi tatau ʻo e foki taʻeʻamanekina ki ʻapí. ʻOku ou ʻilo naʻe tataki au ʻe he Tamai Hēvaní kiate kinautolu ke vahevahe ʻeku fakamoʻoní mo tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko hanau foʻui ke fakapulipuliʻi ʻa ʻenau foki vave mai ki ʻapí koeʻuhí ko ha faingataʻaʻia fakaesino ka ko ha aʻusia ke fevahevaheʻaki.

Naʻá ku aʻusia ʻa e faʻahinga ongo ko ia ʻo hono fakaliʻeliʻaki ʻeku tuí heʻeku foki mai ki ʻapi ʻi he fuofua taimí, ka ʻi heʻeku foki mai hono uá, naʻá ku aʻusia ʻa e ongo ʻoku maʻu heʻete moʻui faivelengá. Ne u tauhi ʻa e ngaahi meʻa tefitó: hono ako ʻo e folofolá, ko e ʻalu ki he ʻinisititiutí, tokoni ʻi he lotú, mo fakakakato hoku ngaahi uiuiʻí. Naʻá ku lotu ʻi ha ngaahi taimi lahi ke ʻilo ʻa e ʻuhinga ne hoko kotoa ai ʻa e ngaahi meʻá ni. Naʻe tuku ʻeku tukuakiʻi aú, pea tuku ʻeku tukuakiʻi ʻa e Tamai Hēvaní. ʻI heʻeku vakai ki heʻeku moʻuí talu ʻeku foki mai ki ʻapí mo ʻeku feohi mo hoku ngaahi tuongaʻane mo e tokoua Siaina ʻoku nofo ʻi hoku kolo tupuʻangá, ʻoku ou tauhi maʻu ʻeku tui ʻoku ʻi ai ʻa hono taumuʻa taʻengata ʻo e ngaahi meʻá ni kotoa.

ʻOku ou saiʻia ʻi he ngaahi lea ʻi he Mōsaia 5:15: “Ko ia, ʻoku ou fakaʻamu ke mou tuʻu maʻu mo taʻe-faʻa-ngaue, pea fonu maʻu pē ʻi he ngaahi ngāue lelei, koeʻuhi ke fakamaʻu ʻe Kalaisi, ko e ʻEiki ko e ʻOtua Māfimafí, ʻa kimoutolu maʻana, koeʻuhi ke ʻomi ʻa kimoutolu ki he langí, ke mou maʻu ʻa e fakamoʻui taʻengatá mo e moʻui taʻengatá, ʻi he poto, mo e māfimafi, mo e fakamaau totonu, mo e ʻaloʻofa ʻaʻana naʻá ne fakatupu ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he langí pea mo māmaní, ʻa ia ko e ʻOtua ʻoku māʻolunga tahá.”

ʻOku ou tui kapau ʻe hokohoko atu ʻeku moʻui mateaki ki he ʻEikí, ʻe faitāpuekina au ʻo taʻengata. ʻI he founga ko iá, ʻoku ou ʻilo naʻe fakamoʻui au ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, he neongo naʻe ʻikai ke pēseti ʻe 100 hono fakamoʻui fakaesino aú ka naʻe kakato pe mateuteu ange hoku lotó ke ngāue maʻá e ʻEikí.