2015
’Ne u Fai ha Tukupā ki he ʻOtuá’
Tīsema 2015


“Ne u Fai ha Tukupā ki he ʻOtuá”

ʻOku mau fakamālō kia Vesilio Simaloni, ʻa ia naʻá ne feia ha fili faingataʻa kae lava ke ne tuʻumaʻu ʻi heʻene fakamoʻoní ʻo fokotuʻu ai ʻa e Siasí ʻi Kuiakana, ʻEkuetoa.

ʻĪmisi
Group of people in the Guayacana, Ecuador Branch

Ngaahi taá ʻi he angalelei ʻa e tokotaha faʻu tohí

Naʻe hoko ʻa Vesilio Simaloni Salasā ko ha taki ʻi hono kolo tupuʻanga ko Sasí ʻi he fakatokelau ʻo ʻEkuetoá. ʻOku aʻu ki he ʻahó ni, mo hono kei pukepuke pē ʻe Sasi ʻenau tōʻonga moʻui makehé mo ʻenau faʻunga ʻo e fakamaau totonú ʻaki ha fakataha alēlea fakakolo, kau kōvana, mo e kau fakamaau. Naʻe hangē ʻa e ngaahi fatongia fakataki ko ʻení ko ha ngaahi tuʻunga fakalāngilangi ne pukepuke ʻe he ngaahi fāmilí ʻo laui toʻu tangata pea naʻe langa ia ʻi ha fakavaʻe mālohi ʻo e fefakaʻapaʻapaʻaki mo e feveitokaiʻaki fakakoló. Naʻe hoko ʻa e fakaʻapaʻapaʻia ʻo e tuʻungá ko ha falala ia ke pukepuke mo paotoloaki ki he toʻu tangata hoko maí.

Ka naʻe palani ʻa Vesilio Simaloni ke liliu ʻene moʻuí ʻi he 1996, ʻi he taimi naʻe foki mai ai hono foha ko Vilisoní, mei heʻene ako ʻi Kuinitií mo ha ngaahi tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo ha fakamoʻoni ʻo ʻene tui fakalotu foʻoú. Naʻe fonu ʻa Vilisoni ʻi he tui mo e vēkeveke ʻa ha taha kuó ne maʻu ʻa e moʻoní, ʻo ne vahevahe ai ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí mo hono fāmilí, pea naʻa nau papitaiso leva ʻi he Vaitafe Kānaté.

ʻI he taimi naʻe vahevahe ai ʻe he fāmili Simaloní ʻa e ongoongoleleí mo e ngaahi kaungāmeʻa mo e ngaahi kaungāʻapi ʻo Sasí, naʻe kamata ai ha vāvākē. Naʻe ongoʻi ʻe ha niʻihi ʻi Sasi ʻoku hanga ʻe he tui ʻa Vesilio Simaloní ʻo ngaohi ia ke hoko ko ha lotu faʻahikehe (heretic) pea aʻu ki heʻenau fakakaukauʻi ha fakamoveuveu kiate ia. Ne ongoʻi ʻe ha niʻihi, ʻoku ʻikai totonu ia, ʻi heʻene hoko ko e kōvaná ke kau ki he tui fakalotu foʻou te ne vaetuʻua ʻa e kakaí. Koeʻuhí ko e hohaʻa ko ʻení, naʻa nau ʻave ia ke fakamaauʻi ʻe he kosilio fakakoló. Ko e taha ia ʻo e ngaahi aʻusia faingataʻa taha kuo fekuki mo e moʻui ʻa Vesilió.

Naʻe pehē ʻe Vilisoni: “Naʻe talaange ʻe he kosilió ki heʻeku tamaí, ‘Te ke kei hoko pē ko homau kōvana ʻo kapau te ke fakaʻikaiʻi ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí; kuo pau ke ke holomui.’ Naʻe pehē ʻe heʻeku tamaí, ‘Naá ku fai ha tukupā ki he ʻOtuá, pea ko e taimi ko ia ʻoku fai ai ʻe ha tangata ha tukupā ki he ʻOtuá, ʻoku ʻikai ha toe holomui. He ʻikai ke u tukuange ʻa e Siasí. Kapau ʻoku mou fakakaukau ko ha kōvana au ʻoku ou vaetuʻua ʻa e kakai ʻo Sasí, ʻoiauē ʻe hoku kakai, ʻoku ou tuku atu ke mou fili ha taha kehe ke ne tongia hoku tuʻungá.’ Pea ne u mamata ki heʻeku tamaí ʻokú ne tangi. Naʻe laka hake ʻi ha miniti ʻe nima e longomate ʻa e kosilió —ʻikai ha taha ʻe toe lea hake. Pea toki pehē hake ʻe ha tokotaha, ‘Mavahe leva, Kōvana.’ Ne tuʻu māmālie hake ʻeku tamaí, hoko hake mo ʻeku fineʻeikí, hoku tuofefiné, pea mo au ʻo mau hifo atu ʻo mavahe mei he kosilió.”

Hili hono tukuhifo ʻo Simaloni mei hono lakangá, naʻe muiaki mai ha ngaahi ʻaho faingataʻa ki he fāmilí. Ne ongoʻi ʻe he fāmilí hono taukaeʻi kinautolu ʻe ha tokolahi ne nau faʻa fakaʻapaʻapaʻi kinautolú, ka naʻe tukutaha ʻenau tokangá ki hono fālute e tui fakalotu kuo nau kau ki aí mo malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he loto vilitaki. ʻOku fakamatalaʻi ʻe heʻenau palesiteni fakasiteiki ko ʻAma ʻInituliako Sisá ʻo pehē: “Naʻe kamata ke nau malangaʻaki e ongoongoleleí mei he fale ki he fale ki he fāmili kotoa ʻi he kolo ko ʻení. Naʻe kau ʻa Vesilio Simaloni mo hono fohá ʻi hono kamataʻi ʻo e Kolo Kuiakaná. Naʻe fokotuʻu ʻa e Siasí koeʻuhí ko ʻene tuí, ivi mālohí, mo ʻene fakamoʻoní.”

ʻĪmisi
Baptism at the Canandé River

ʻI ha ngaahi taʻu siʻi pē, naʻe hā lahi mai ʻa e fua ʻo e ngāue ʻa e fāmili Simaloní. Naʻe hoko ʻa e ʻaho 30 ʻo Mē, 1999 ko ha ʻaho fakafiefia ia ʻi Kuiakana ʻi hono fakahoko ʻo ha ouau papitaiso lahi. ʻOku manatuʻi ʻe Palesiteni ʻInituliako, “Naʻá ma aʻu mai mo Lōpeti Kāsia, ko e palesiteni fakamisioná, ʻo kau fakatouʻosi ʻi he ʻaho nāunauʻia ko iá, ʻa ia ne papitaiso ai ʻe ha ongo faifekau ha kakai ʻe toko 60 ʻi he matātahi ʻo e Vaitafe Kānaté. Pea ko Palesiteni Kāsia leva ʻi he tafaʻaki ʻe tahá mo au ʻi he tafaʻaki ʻe tahá ʻo hilifakinima ʻa kinautolu kotoa naʻe papitaisó ke hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí. Ko ha tāpuaki ia ʻe ʻikai toe lava ʻo fakangaloki mei heʻeku moʻuí.”

Neongo naʻe tukuange ʻe Vesilio hono lakanga kōvaná kae pīkitai ki heʻene fakamoʻoní, naʻá ne lava ʻo tuku atu ha tukufakaholo ʻe taha ki he toʻu tangata hono hokó: ʻa ia ko hono tokoniʻi e kakaí ʻaki hono fokotuʻu ʻo e ongoongoleleí ʻi honau haʻohaʻongá. Naʻá ne moʻui ke mamata ki he ʻalu ʻa Vilisoni ʻo ngāue fakafaifekaú peá ne foki mai leva ki Kuiakana ke mali mo hono uaifí, ko Lute, pea ʻi ai mo ʻena fānau. ʻI ha ngaahi taʻu lahi mei ai, naʻe pekia ʻa Vesilio ʻokú ne kei faivelenga ʻi he Siasí. Naʻe kei moʻui ʻa hono uaifí, ko Malia Suana ʻApa, ke mamata tonu ki he uiuiuʻi hona fohá, ʻi he 2014 ke hoko ko e palesiteni fakakolo ʻi Kuiakaná.

ʻOku ʻiloʻi lelei ʻe Vilisoni ʻa e tukufakaholo ne loto maʻu pē ʻene tamaí ke foaki ange kiate iá. Naʻá ne pehē, “Naʻe hoko maʻu pē ʻeku ngaahi kuí ko ha kau kōvana, kau taki ʻo e sōtiá, kau toʻa. ʻOku ou ongoʻi ʻoku kei ʻiate au pē ʻa e ngaahi tukutukulaumea ko ʻeni ʻa e ngaahi kuí. Ka ʻoku ou hoko eni ko e mēmipa ʻo e Siasí, kuo tokoni kotoa mai ʻa e mālohi ko iá kiate au ke u hoko ai ko ha sōtia lelei ʻa Sīsū Kalaisi.”

ʻĪmisi
Wilson and Ruth Simarrón Salazar in Guayacana, Ecuador Wilson is the son of Virgilio Salazar.

ʻI ʻolungá: Ko ha kau taki ʻi he toʻu tangata foʻoú, Lute mo Vilisoni Simaloni ʻo e Kolo Kuiakaná (mo e kāingalotu ʻo e koló ʻi he toʻohemá).