2016
Ko e Kiʻi Foʻi Hina ʻo e Fakalongolongó
August 2016


Ko e Kiʻi Foʻi Hina ʻo e Fakalongolongó

ʻOku nofo e tokotaha ʻokú ne fai e talanoá ʻi ʻIutā, USA.

Ko e hā ʻe ʻoange ai ʻe Kulenipā ha ngeʻesi hina kia Kesí?

“ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú” (Sione 14:27).

ʻĪmisi
the little bottle of silence

Naʻe siofi ʻe Kesi e ngeʻesi hina motuʻá mo fulifulihi ʻi hono nimá. Naʻe siʻisiʻi mo lanumata panefunefu, mo ha foʻi ʻumosi ʻi he ngutuʻi hiná. Naʻe foaki ange ʻe Kulenipā Lāsolo kiate ia ʻi he hili ʻene papitaisó.

“Ko e ia?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Kesí. “ʻOku ou ʻiloʻi ko e foʻi hina—ka ʻoku ʻikai ha meʻa ʻi loto.”

Pehē ange ʻa Kulenipā, “Siʻi, ʻoku fonu.”

Naʻe luluʻi ʻe Kesi ʻa e foʻi hiná. “ʻOku ngali ngeʻesi ia kiate au.”

Naʻe kata ʻa Kulenipā. Naʻá ne fusiʻi ʻa e foʻi ʻumosí peá ne pukepuke ʻa e kiʻi foʻi hiná ofi ki he telinga ʻo Kesí. Naʻá ne fanafana ange leva, “ʻOkú ke lava ʻo fanongo ki ai?”

“Fanongo ki he hā?” Ko e fanafana ange ia ʻa Kesí.

Naʻe malimali pē ʻa Kulenipā. Peá ne pehē ange, “Fakalongolongo.” Peá ne toe ʻumosi leva ʻa e foʻi hiná. “ʻOku faingataʻa ke maʻu ʻa e fakalongolongó ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní. ʻOku hangē ia ko e faitoʻó, ko e tulutā kotoa pē ʻoku mahuʻinga hangē ko e koulá.”

Naʻe fakamālō ange ʻa Kesi pea ʻalu leva mo e meʻaʻofa ʻa Kulenipaá ki ʻapi. Ka naʻe ʻikai ke fuʻu fakakaukau fēfē ki ai.

ʻOsi ha ngaahi uike siʻi mei ai kuo siʻi mālōlō e faʻē-tangata ʻa Kesi ko Vēnisí. Hili e meʻafakaʻeikí, naʻe tokolahi e kāinga naʻe fakatefua he loki talitali ʻo e fale ʻo Kesí ke talanoa. Ka ne hola ʻa Kesi ia ki hono lokimohé ʻo tāpuniʻi ʻa e matapáa. Naʻe lava pē ke ne fanongo atu ki he ʻalamuhu e leʻo ʻo ʻene ongomātuʻá mo e kāingá he lotofalé.

Naʻe fakatokangaʻi ʻe Kesi ʻa e foʻi hina lanumata motuʻá ʻi hono funga tesí peá ne toʻo mai. Naʻá ne fulifulihi ia ʻi hono nimá. Naʻe pehē ʻe Kulenipā naʻe hangē ʻa e fakalongolongó ko ha faitoʻó. Naʻe fie maʻu ʻe Kesi ha nonga mo ha fiemālie ʻi he hili e mālōlō ʻa e Faʻē-tangata ko Vēnisí.

Naʻe fusiʻi ʻe Keisi ʻa e ʻumosí mei he foʻi hiná peá ne fakatūʻuluʻi ia ʻi hono ʻulú, ko e ʻai pē ke hangē ʻokú ne huaʻi ki tuʻa ha kiʻi fakalongolongó. Naʻá ne ʻiloʻi moʻoni ʻoku ʻikai fonu e foʻi hiná he fakalongolongó. Ka naʻá ne ʻiloʻi naʻá ne fie maʻu ha taimi lōngonoa ke ne ongoʻi ofi ai ki he ʻOtuá.

Naʻá ne ongoʻi ʻoku fakatē loʻimata. He ʻikai ke toe ʻi ai e Faʻē-tangata ia ko Vēnisí—he ʻikai toe ʻi ai ha tūkuhua ngalivale ia, he ʻikai ha toe fefaʻuhi mo ia. Naʻe mamahi e loto ʻo Kesí ʻi heʻene ʻofa ki aí.

Ka naʻe ongoʻi ʻe Kesi ʻi heʻene lōngonoá ha faʻahinga meʻa fakafiefia naʻe tupu ʻi hono lotó, ʻo ne holoki ʻa e mamahí. Naʻá ne manatuʻi he ʻikai mole ʻaupito ʻa e Faʻē-tangata ko Vēnisí; ko ʻene hiki atu pē ki he maama hokó. ʻE moʻui ʻo laui kuonga ʻa e taha kotoa tuʻunga ʻia Sīsū Kalaisi mo e palani ʻo e fakamoʻuí. Naʻe ʻilo ʻe Kesi ʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe lava ai ke toe mamata ki heʻene Faʻē-tangata ko Vēnisí.

Naʻe ongoʻi fiemālie ʻa Kesi ʻi heʻene toʻotoʻo ʻa e foʻi hiná. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe hoko ʻeni tuʻunga ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní kae ʻikai ko e foʻi hiná. Kuo toki fakamanatu ange pē ʻe he foʻi hiná kiate ia ke fakalongolongo kae lava ke ne ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ne ʻumosi leva ʻa e foʻi hiná peá ne fokotuʻu ki lalo.

Pea foki leva ki loto fale ki hono fāmilí. Naʻe lava ke ʻalu mo e nonga pea mo e fiemālie ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi loto ʻiate iá, neongo ʻene mavahe mei hono lokí.