2017
Ko e Kumi Tokoni hili e Mālōlō ʻa Nenisií
October 2017


Ko e Kumi Tokoni hili e Mālōlō ʻa Nenisií

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Siōsiá, USA.

Ko e hā ne fie maʻu ke u fai ke toe fakaake e mālohi faifakamoʻui ʻo Sīsū Kalaisí ʻi heʻeku moʻuí?

ʻĪmisi
man sitting down

Ngaahi tā fakatātā ʻa Iker Ayestaran

Naʻe hiki atu siʻoku uaifi ko Nenisií ʻi Fēpueli 2016, hili ha taʻu ʻe 11 ʻo siʻene fefaʻuhi mo e kanisā huhú. ʻE taʻe-malava ke fakamatalaʻi e mamahi hulufau naʻá ku ongoʻi ʻi he ngaahi ʻuluaki māhina hili siʻene mālōloó, ki ha taha kuo teʻeki ai ke ne foua ʻa e faʻahinga mole ko ʻení. Ko e loto mamahí, loto mafasiá, faingataʻaʻiá, mamahí—ʻoku ʻikai feʻunga ha taha ia ʻi he ngaahi foʻi leá ni ke ne fakamatalaʻi. Naʻe ʻikai makātakiʻi.

Ko e Mālohi Faifakamoʻui ʻo e Fakamoʻuí

Kuo fuoloa ʻene mahino kiate au ko Sīsū Kalaisí naʻe “hāʻele hifo ki lalo ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē” (T&F 88:6) koeʻuhí ke Ne lava ʻo “tokoniʻi [fakafiemālie pe tokoni ki] ai hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí” (ʻAlamā 7:12). ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻoku fakalaka atu e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻi hono foaki pē ʻo e Toetuʻú mo e huhuʻi mei he angahalá. Te Ne lava foki ʻi Hono mālohí ke fakamoʻui kitautolu ʻi he taimi ʻo ʻetau mamahí mo e faingataʻaʻiá. Naʻá ku feinga fakavavevave ʻi heʻeku mamahí—ʻi he meimei hohaʻa lahi—ke ʻilo e meʻa naʻe fie maʻu ke u fai ke fakaake ʻa e tafaʻaki ko ʻeni ʻo e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ʻi heʻeku moʻuí. Naʻá ku kumi ʻi he folofolá mo e lea ʻa e Kau Taki Māʻolunga ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi uike. Naʻá ku tui moʻoni naʻe ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mamahi naʻá ku fouá, ʻi he mamahi lahi mo e feilaulau naʻe hoko kiate Iá. Ka naʻe tokoni fēfē ʻEne ʻafioʻí kiate aú? Koeʻuhí naʻá Ne fuesia ʻeni maʻaku, ko e hā leva e meʻa ʻoku fie maʻu ke u fai ke u maʻu ai e tokoni ʻokú Ne ʻafioʻi e founga ke foakí?

Naʻe kamata ke mahino kiate au hili haʻaku fakatotolo, ako, lotu pea mo moihū ʻi he temipalé. ʻUluakí, naʻe kamata ke mahino lelei ange kuo ʻosi tokoniʻi, fakanonga, mo pouaki ʻe he ʻEikí homau fāmilí, tautautefito ʻi he ngaahi uike ofi ki he mālōlō ʻa Nenisií. Naʻe ʻi ai ha ngaahi aʻusia fakaofo ʻoku ou toki fakatokangaʻi he taimí ni ko ha ngaahi tāpuaki ne maʻu mei he mālohi faifakamoʻui mo e ivi fakamālohia ʻoku tau maʻu koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Ka ko hono ʻiloʻi naʻe ʻosi tokangaʻi ʻe he Fakamoʻuí kimautolu ʻi ha ngaahi founga fakafoʻituituí, naʻe hoko ia, ʻiate ia pē, ko ha fakafiemālie lahi fau. Pea hangē ko Setaleki, Mēsake, mo ʻApitenikō ʻo e kuonga muʻá, naʻá Ne ʻiate kimautolu ʻi he “fōnise afí” (Taniela 3:17) ʻo homau ngaahi mamahí.

Falala ki he ʻEikí

Naʻá ku toe ʻilo foki ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ne fie maʻu meiate kimautolu ka mau lava ʻo maʻu e fakafiemālie mo e fakamoʻui ʻa e ʻEikí. Ko e mahuʻinga tahá, kuo pau ke mau falala kiate Ia. ʻE lava ʻo hoko ia ko ha meʻa faingataʻa ke fai. Ko e hā ʻoku totonu ai ke u falala ki he ʻOtuá ka naʻá Ne mei lava pē ʻo taʻofi e mate ʻa Nenisií? Ko e tali ʻo e fehuʻí ni ko haʻaku fakalaulauloto maʻu pē ki ha meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá:

“ʻOku ʻikai te mou lava ʻo mamata ʻaki homou mata fakanatulá, ʻi he taimí ni, ki he finangalo ʻo homou ʻOtuá ʻo kau ki he ngaahi meʻa ko ia ʻe hoko mai ʻamuí, pea mo e nāunau ʻe hoko mai hili ʻa e faingataʻa lahí” (T&F 58:3).

Naʻe tāpuekina kimautolu ʻaki ha ngaahi fakaʻilonga lahi, ko e anga pea mo e taimi ʻo e mālōlō ʻa Nenisií ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí. Kuo aʻu ʻo mahino kiate au kuo fakangofua ʻe ha Tamai tokaimaʻananga mo ʻofa ke mau fuesia ʻa e ngaahi meʻá ni koeʻuhí, ʻoku fie maʻu ʻa e meʻa fakamamahí ni, ʻi Heʻene palani haohaoa ki he hakeakiʻi homau fāmilí. ʻI heʻeku ʻiloʻi iá, ʻoku mahino ai kiate au ko ʻeku konga ʻi Heʻene palaní ʻoku ʻikai ko e kātekina pē ka ke “kātakiʻi lelei ia” (T&F 121:8). ʻO aʻu ki he tuʻunga te u lava ai ʻo fakatapui ʻa e mamahí ni kiate Ia, ʻe ʻikai ngata pē ʻi hono tokoniʻi aú ka ʻe fakamāʻoniʻoniʻi foki. Kuó u ʻosi foua ʻeni ʻi ha ngaahi founga lahi.

Kuó u ʻosi faleʻi ʻema fānaú ke nau fai e meʻa kuó u ʻiloʻi tonu ʻi he founga ko ʻení:

  • Tuku ke teke koe ʻe he mamahi ʻo e ngaahi aʻusia faingataʻá ki ha tuʻunga fakaākonga lelei ange.

  • ʻOhake kotoa ho lotó ʻi he lotu.

  • Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻita ki he ʻOtuá ʻi hono tuku ke hoko ʻa e ngaahi meʻa fakamamahí, tautapa kiate Ia ke ne fetongi e ʻita ko iá ʻaki ha tui mo e angavaivai.

  • Fuakava te ke ʻofa ʻiate Ia mo faivelenga ki he ngataʻangá.

  • Inu maʻu pē mei he folofola ʻa e ʻOtuá—mei he folofolá mo e ngaahi lea mo e tohi ʻa e kau palōfita ʻo onopōní pea mo e kau faiako fakalaumālié.

  • ʻAlu ki he temipalé mo fiekaia ke akoʻi ʻi he ngaahi meʻa ʻo ʻitānití.

  • Kumi ha kakai kuo hoko ʻenau palopalema fakafoʻituituí ko ha palopalema ʻo e tuí, pea fakamālohia kinautolu ʻaki hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tokāteline ko ʻení.

Ko ha Fakamoʻoni FakaeʻAposetolo

Hili nai ha māhina mei he mālōlō ʻa Nenisií, ne aʻu ki ha pō naʻe mātuʻaki taulōfuʻu ai e mamahi naʻá ku ongoʻí. Ne u felāngaaki mo mamahi lahi fau ʻi he kotoa ʻo e ʻaho ko iá. Naʻá ku manatuʻi hono akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “ko e hala ʻo e fakamoʻuí kuo fou maʻu pē … ʻi Ketisemani.”1 Neongo he ʻikai fakatataua ʻeku mamahí ki he Fakamoʻuí, ka ʻi he pō ko iá naʻá ku ʻi he lotolotonga ʻo hoku “ngaahi houa ʻo e fakapoʻulí mo e faingataʻá.”2

Hili ʻeku foua ʻeni ʻi ha vahaʻa taimi pea mo lotua ha tokoní, ne haʻu ki heʻeku fakakaukaú ha faʻahinga meʻa naʻá ku lau mo fakaʻilongaʻi ʻi heʻeku komipiutá he ngaahi taʻu lahi kimuʻá. Naʻá ku maʻu ʻa e fakamatalá peá u ʻalu hifo ki he meʻa naʻá ku kumí. Ko ha ʻinitaviu ia mo ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (1928–2015), ʻa ia naʻe fehuʻi ange ai kau ki hono uaifi kuo mole ʻi he kanisaá ʻi he 1995, ʻa Sēnini. Naʻe tali ʻe ʻEletā Sikoti, “ʻUluakí, … naʻe ʻikai mole ia meiate au. ʻOkú ne ʻi he tafaʻaki ia ʻe taha ʻo e veilí. Kuo ʻosi sila kimaua ʻi he ouau toputapu ʻo e temipalé, pea te ma toe fakataha ʻo taʻengata.”3

ʻĪmisi
Atlanta Georgia Temple

Tā fakatātā ʻo e Temipale ʻAtalanitā Siōsiá

Naʻe tō mai e ngaahi foʻi lea ko iá ʻi he pō ko iá mo ha mālohi kuo teʻeki ai ke u ongoʻi kimuʻa. Naʻe hangē ia ha maama kamo kuo fakaulo ʻi ha pō fakapoʻulí. Kuo teʻeki ai ke u lau ha faʻahinga meʻa kuó ne maʻu ha mālohi fakafokifā mo lahi pehē ʻiate au. Naʻe mole atu ʻa e fakapoʻulí mo e mamahí. Naʻá ku hangē ko ʻAlamaá ʻi he taimi naʻe ʻikai ke ne toe “manatuʻi ai [hono] ngaahi mamahí” (ʻAlamā 36:19). Naʻe mahuhuhuhu ʻa e fakamoʻoni fakaeʻaposetoló ni ki hoku mafú. Naʻá ku fakatumutumu ʻi he lava ha foʻi fakakaukau naʻe ʻosi mahino kiate au talu ʻeku kei siʻí ke ʻasi ngali fakaofo fakafokifā pehē. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻeku fifili pe naʻe malava fēfē ke ʻilo ʻe ʻEletā Sikoti ha meʻa peheni. Pea naʻá ku fakatokangaʻi ʻi he momeniti ko iá ʻoku ou ʻiloʻi foki ia. Kapau ʻoku ou faivelenga, te u lava ke maʻu kotoa ʻa e ʻamanaki ne maʻu ʻe ʻEletā Sikotí. Neongo naʻe ʻi ai pē ha loto mamahi mo ha tengihia talu mei ai, ka kuo teʻeki ai ke u teitei ongoʻi e lahi ʻo e felāngaaki mo e mamahi naʻá ku foua he pō ko iá.

Ko e mālohi ʻeni ʻo e Fakamoʻuí kuo ʻomai ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau ngaahi faingataʻaʻiá. ʻOku ou ʻiloʻi he ʻikai mole kotoa e mamahi homau fāmilí, ka kuo hoko ʻo folo hifo ʻe he meʻa kuo ui ko e ngaahi tāpuaki “fakamālohia” mo “fakahaohaoaʻi” ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí.4 Kuo mau ʻunu ʻo ofi ange ki he Fakamoʻuí, ongoʻi ʻEne ngaahi fakapapaú, pea mo pouaki ʻe he fakavaʻe pau ʻo ʻemau ngaahi fuakavá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Jeffrey R. Holland, “Lessons from Liberty Jail” (fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, Sepitema 7, 2008), 6, speeches.byu.edu.

  2. Dieter F. Uchtdorf, “ʻŌʻōfaki ʻi Hono Toʻukupu ʻOfá,” Liahona, Māʻasi 2015, 5.

  3. “A Sure Witness of Jesus Christ: ʻEletā Richard G. Scott,” lds.org/prophets-and-apostles.

  4. Vakai, Bruce C. Hafen and Marie K. Hafen, The Contrite Spirit: How the Temple Helps Us Apply Christ’s Atonement (2015), 34–52.