2017
Fakaava ʻa e Langí ʻi he Ngāue Fakatemipalé mo e Hisitōlia Fakafāmilí
October 2017


Fakaava ʻa e Langí ʻi he Ngāue Fakatemipalé mo e Hisitōlia Fakafāmilí

Mei ha lea ʻi he Konifelenisi ʻa e Hisitōlia Fakafāmilí ko e RootsTech 2017 ʻi Sōleki Siti, ʻIutā, USA ʻi he ʻaho 11 ʻo Fēpueli, 2017. ʻAlu ki he lds.org/go/1017Nelson ke mamata ʻi ha vitiō ʻo e fakamatalá he lea faka-Pilitāniá, faka-Potukalí, pe faka-Sipeiní.

Naʻe fakaafeʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni mo hono uaifi ko Uenitií, ʻi he lolotonga ʻo ʻena lea RootsTech he 2017, ʻa e Kāingalotú ke nau fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ʻa e faʻahinga feilaulau te nau lava ʻo fai ke fakahoko ha ngāue fakatemipale mo e hisitōlia fakafāmili lahi ange.

ʻĪmisi
President and Sister Nelson

Palesiteni Nalesoni: ʻI he taimi ne hoko ai ʻeku kui tangata ko A.C. Nalesoní ko e husepāniti mo e tamai kei siʻi ʻi hono taʻu 27; ne mālōlō ʻene tangataʻeikí. Hili ha māhina ʻe tolu nai mei ai, ne hā mai ʻene tangataʻeiki kuo mālōloó, ʻa ia ko ʻeku kui tangata ia hono uá, ki ai. Ko e ʻaho ko ʻení, ko e poʻuli ʻo e ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1891. Naʻe mafatukituki ki he Kui ko Nalesoní e hā mai ʻene tangataʻeikí peá ne hiki ʻa e aʻusia ko ʻení ʻi heʻene tohinoá ke lau ʻe hono fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá.

Naʻe hiki ʻe Kuitangata Nalesoni ʻo pehē, “Naʻá ku ʻi he mohengá ʻi he taimi naʻe hū mai ai ʻeku Tamaí ki he lokí.” “Naʻá ne haʻu ʻo tangutu ʻi he tafaʻaki ʻo e mohengá. Peá ne pehē, ʻʻE hoku foha, koeʻuhí ʻoku ʻi ai haʻaku kiʻi taimi, kuó u maʻu ha ngofua ke u haʻu ke ta talanoa nounou pē. ʻE hoku foha, ʻoku ou sai pē, pea lahi mo e ngaahi meʻa ke fai talu ʻeku maté.’”

ʻI he taimi ne ʻeke ange ai ʻe Kuitangata Nalesoni pe ko e hā e meʻa naʻá ne faí, ne talaange heʻene tamaí ne femoʻuekina hono akoʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié.

Naʻá ne pehē, “E hoku foha, he ʻikai ke ke lava ʻe koe ʻo ʻilo hono tokolahi ʻo e ngaahi laumālie ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, ʻoku teʻeki ai ke nau maʻu e ongoongoleleí.” “Ka ko ha tokolahi ʻoku nau tali ia, pea ʻoku fakahoko ai ha ngāue lahi. ʻOku nofo ha tokolahi ʻo ʻamanaki mai ki honau ngaahi kaungāmeʻa kei moʻuí ke nau tokoni ange kiate kinautolu ʻi he ngaahi temipalé.”

Ne talaange ʻe Kuitangata Nalesoni ki heʻene tamaí, “Tangataʻeiki, ʻoku mau palani ke ō ki he temipalé ke sila atu kiate koe, ʻi he vave taha te mau lavá.”

Ne tali ange ʻe heʻeku kui tangata hono uá: “Foha, ko e konga pē ia ʻo e meʻa naʻá ku haʻu ai kiate koé. Te tau toki hoko ai ko ha fāmili pea moʻui ʻi ʻitāniti.”

Naʻe ʻeke ange leva ʻe Kuitangata Nalesoni, “Tangataʻeiki, ʻoku moʻoni e ongoongoleleí hangē ko hono akoʻi ʻe he Siasi ko ʻení?”

Ne tuhu leva ʻene Tamaí ki ha tā ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí naʻe tautau ʻi he holisi ʻo e loki mohé.

“ʻE hoku foha, ʻoku tatau tofu pē moʻoni ʻo e ongoongoleleí, mo e moʻoni hoʻo mamata ki he tā ko ʻeé. ʻOku ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e mālohi ke fakahaofi ʻa e tangata mo e fefine kotoa ʻe talangofua ki aí, pea he ʻikai ha toe founga te nau lava ai ʻo maʻu e fakamoʻui ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻE hoku foha, pīkitai maʻu ai pē ki he ongoongoleleí. Ke ke loto fakatōkilalo, ke ke faʻa lotu, ke ke ongongofua ki he lakanga fakataulaʻeikí, ke ke angatonu, ke ke faipau ki he ngaahi fuakava kuó ke fai mo e ʻOtuá. ʻOua naʻá ke teitei fai ha meʻa ʻe fakatupu houhau ki he ʻOtuá. ʻIo, ko ha tāpuaki moʻoni e ongoongoleleí. ʻE hoku foha, hoko ko ha tamasiʻi lelei.”

ʻĪmisi
A.C. Nelson and father

A. C. Nalesoni, ko e kui tangata ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní.

Tā fakatātā ʻa Bjorn Thorkelson; mei muí, telefoni toʻotoʻo, mo e ngaahi ʻīmisi tablet mei he Getty Images.

Sisitā Nalesoni: ʻOku ou saiʻia ʻi he ngaahi meʻa kotoa ko iá. “Loto fakatōkilalo, faʻa lotu, ongongofua ki he lakanga fakataulaʻeikí, angatonu, faipau ki he ngaahi fuakava kuó ke fai mo e ʻOtuá. … Hoko ko ha tamasiʻi lelei.” Ko ha meʻa ʻe ono kuo ʻomi kiate koe ʻe hoʻo kui tangata ua kuo mālōloó. ʻOku ongo tatau moʻoni ʻene leá mo e meʻa ʻe ono ke fakahoko ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií (1910–2008).1

Palesiteni Nalesoni: ʻOku pehē, ʻikai ko ia? ʻOku mahuʻinga lahi kiate au hono tuku mai ʻe heʻeku kui tangatá e lekooti ko iá maʻamautolú. Ne mau toki ʻilo ne sila kimui e fānau ʻene tamaí kiate ia. Pea ko ia ne lava ʻo fakahoko e ʻuhinga ʻo ʻene ʻaʻahi maí.

Ko e Laumālie ʻo ʻIlaisiaá

Palesiteni Nalesoni: ʻOku fakamatalaʻi ʻe ha hingoa mahuʻinga lahi ʻi he folofolá e ʻuhinga ʻoku fuʻu mahuʻinga ai e fāmilí. Ko e hingoá ko e ʻIlaisiā. ʻOku ʻuhinga e ʻILA-I-SIĀ ʻi he lea faka-Hepeluú “ko Sihova hoku ʻOtuá.”2 Fakakaukau ki ai! ʻOku ʻi loto ʻi he hingoa ʻo ʻIlaisiaá ʻa e ngaahi lea faka-Hepelū ki he Tamaí mo e ʻAló.

Sisitā Nalesoni: Ko ʻIlaisiaá ko e palōfita fakamuimui taha ia naʻá ne maʻu ʻa e mālohi faisila ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ki muʻa pea hoko e kuonga ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e misiona ʻo ʻIlaisiaá ke liliu ʻa e loto ʻo e fānaú ki he ngaahi tamaí, pea mo e loto ʻo e ngaahi tamaí ki he fānaú, kae lava ʻo silaʻi kinautolu, telia naʻa “fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie ʻa māmani kotoa ʻi heʻene hāʻele maí” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:39; ko e tānaki atu e fakamamafaʻí). Ko ha lea mālohi ia.

Palesiteni Nalesoni: ʻOku ou fie lau e laumālie ʻo ʻIlaisiaá ko ha “hāsino ia ʻo e fakahaaʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní e natula fakalangi ʻo e fāmilí.”3 Fakatatau mo e Fakahinohino ki he Folofolá, “Ko e mālohi ʻo ʻIlaisiaá ʻa e mālohi ke fakamaʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻoku lava ʻo fakamaʻu pe veteki ai ha ngaahi meʻa ʻi he māmaní pea ʻoku fakamaʻu pe vete ia ʻi he langí” (“ʻIlaisiā”).

Sisitā Nalesoni: ʻI heʻene peheé, ʻi he taimi ʻoku tau pehē ai ʻoku ngāue ʻa e laumālie ʻo ʻIlaisiaá ʻi he kakaí ke poupouʻi kinautolu ke nau fekumi ki honau kāinga kuo pekiá, ko ʻetau pehē ia ʻoku ueʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau fai ʻa e ngaahi meʻa te ne fakaʻatā ʻa e ngaahi fāmilí ke silaʻi ʻo taʻengatá.

Palesiteni Nalesoni: ʻOku fakaʻofoʻofa ke liliu e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí ʻaki hono fai e ngaahi talanoa mahuʻinga ʻo e hisitōlia fakafāmilí ʻi ha ngaahi founga ʻoku maʻu pea mo manatuʻi aí. Mahalo ʻe lava ʻo fakamālohia ʻetau fakamoʻoní ʻi heʻetau mamata maʻu pē ki he ngaahi tohi, ngaahi talanoa, ngaahi tā pea mo e ngaahi tauhiʻofa ʻo e hisitōlia fakafāmilí (vakai, Mōsaia 1:5). ʻI he taimi ʻoku tau fokotuʻu ai kinautolu ʻi heʻetau ngaahi holisí, tēpilé, komipiutá, iPads, pea naʻa mo ʻetau telefoni toʻotoʻó, mahalo ʻe ueʻi ai kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili lelei ange pea mo ʻunu ʻo ofi ange ki hotau ʻEikí mo hotau ngaahi fāmilí.

Ka ko e moʻoni ʻoku teʻeki ke tau fai ha meʻa feʻunga, ʻo kapau te tau tuku ai pē ʻi he tuʻunga ko iá. ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, kuo ueʻi ai ʻetau tokanga ki he ngāue ʻo e hisitōlia fakafāmilí ʻe he fakahinohino mei he ʻEikí, he ʻikai lava ke fakahaohaoaʻi ʻetau ngaahi kuí taʻe-kau ai kitautolu, pe ʻe lava ke fakahaohaoaʻi kitautolu taʻe-kau ai kinautolu (vakai, T&F 128:15). Ko hono ʻuhingá, he kuo pau ke fakafehokotaki kitautolu ʻe he ngaahi ouau sila toputapu ʻo e temipalé. Kuo pau ke tau hoko ko e fehokotakiʻanga mālohi ʻi he sēini mei heʻetau ngaahi kuí ki hotau hakó. Kapau ʻe faifaiange pea ngata pē ʻetau ngaahi talanoa mo e ngaahi tā ʻoku tānakí ai—kapau ʻoku tau ʻiloʻi ʻetau ngaahi kuí mo ʻilo ha ngaahi meʻa fakaofo kau kiate kinautolu, ka tau tuku ke nau haʻisia ai pē ʻi he tafaʻaki ʻe tahá ʻo ʻikai maʻu honau ngaahi ouaú—he ʻikai tokoni e faʻahinga fakahehema ko iá ki heʻetau ngaahi kui ʻoku kei pōpula ʻi he fale fakapōpula ʻo e laumālié.

Sisitā Nalesoni: ʻOku mahuʻinga hono tauhi e ngaahi talanoa ʻo e ngaahi kuí, ka ʻoku ʻikai totonu ke teitei mahuʻinga ange ia ʻi hono fakahoko e ngaahi ouau ʻo ʻetau ngaahi kuí. ʻOku fie maʻu ke tau tuku ha taimi ki he ngaahi fakamatala ʻoku fie maʻu ki he ouau ʻo ʻetau ngaahi kuí.

ʻĪmisi
couple looking at computer screen

Palesiteni Nalesoni: Pea ʻoku ʻuhinga ia ke feilaulauʻi e taimi ʻoku tau faʻa fakamoleki ʻi he ngaahi ʻekitivitī kehé. ʻOku fie maʻu ke tau fakamoleki ha taimi lahi ange ʻi he temipalé pea mo fakatotolo ʻi he hisitōlia fakafāmilí, ʻa ia ʻoku kau ai hono fakahokohokó (indexing).

Sisitā Nalesoni: ʻOku ʻomi moʻoni ʻe he feilaulaú ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e langí.4 Kuo tāpuekina au ke u maʻu ha ngaahi kui tokolahi ʻoku ou ongoʻi ne nau ʻosi mateuteu ke fai e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá pea mo nau maʻu honau ngaahi ouau ʻoku fie maʻú. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi he fakalau atu ʻa e taimí, kapau naʻá ku ngāue ʻi ha meʻa pea ʻosi hoku taimí, iví, mo e fakakaukaú, kapau te u feilaulauʻi hoku taimí ʻaki hono kumi e ngaahi fakamatala ouau ʻoku fie maʻu ki ha ngaahi kui pe ʻalu ki he temipalé ke fakafofongaʻi kinautolu, naʻe fakaava ʻa e langí pea kamata ke toe tafe mai ha ivi mo e ngaahi fakakaukau. Hangē naʻá ku toe maʻu ha taimi feʻunga ke fakaʻosi kei taimi ia. Naʻe taʻe-malava moʻoni, ka ʻe hoko ia ʻi he taimi kotoa pē. ʻOku ʻomi ʻe he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí kiate au ha fiefia ʻoku ʻikai ʻo e māmaní.

Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngāue Fakafaifekaú

Palesiteni Nalesoni: Kapau ko ha faifekau au ʻi he ʻahó ni, ko hoku ongo kaumeʻa lelei taha ʻi he uooti pe kolo ʻoku ou ngāue aí ko e taki faifekau fakauōtí mo e faifaleʻi hisitōlia fakafāmilí.

ʻOku maʻu ʻe he kakaí ha loto holi ʻiate kinautolu pē ke ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo ʻenau ngaahi kuí. ʻOku hoko ia ko ha faingamālie fakanatula ki heʻetau kau faifekaú. ʻI he taimi ʻoku ako ai e kau faifekaú ke nau ʻofa ʻi he kakai ʻoku nau akoʻí, ʻe fakanatula pē ʻenau fehuʻi fekauʻaki mo honau ngaahi fāmilí. “ʻOku kei moʻui hoʻo ongomātuʻá? ʻOku kei moʻui hoʻo ngaahi kuí? ʻOkú ke ʻilo hoʻo ngaahi kuí ʻe faá?” ʻOku lelei ʻa e pōtalanoá ʻi he taimi ʻoku fakaafeʻi ai kinautolu ʻoku aafe ke talanoa mo e kau faifekaú, ke nau talanoa kau ki he kakai ʻoku nau ʻofa aí.

ʻE lava ʻi he taimi ko iá ke fakanatula pē ki he kau faifekaú, kau ai mo e kāingalotu ngāue fakafaifekaú, ke fehuʻi, “ʻOkú ke ʻilo ha taha hoʻo ngaahi kui uá? ʻOkú ke ʻilo honau hingoá?” Ko e fakafuofuá, he ʻikai ʻilo ʻe he kau fiefanongó e hingoa ʻo e toko valu ʻo ʻenau ngaahi kui uá.

Pea ʻe lava leva ʻe he ongo faifekaú ke fai ange e fokotuʻu ko ʻení: “ʻOku ʻi ai hoku kaumeʻa ʻi homau Siasí ʻe lava ʻo tokoni. Kapau te tau maʻu ha niʻihi ʻo e ngaahi hingoá pea naʻa mo e kotoa ʻo hoʻo ngaahi kui uá, te ke fie foaki ha houa ʻi ho taimí ke kumi pe ko hai hoʻo ngaahi kui uá?” Ko e kaumeʻa foki ko ia ʻi he Siasí ko e faifaleʻi fakauooti ia ʻi he temipalé mo e hisitōlia fakafāmilí.

Sisitā Nalesoni: ʻOku ou tui ʻe lava ke hoko ia ko ha fakafiemālie ki he kau faifekaú ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke nau teitei tuenoa ʻi he taimi ʻoku nau kumi ai mo akoʻi kinautolu ʻoku nau ongoʻingofua ʻa e moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni (1827–1901), ʻa ia ne hoko ko ha tokoni ki ha Kau Palesiteni ʻe toko fā ʻo e Siasí, ko kinautolu ʻoku nau kau ki he Siasí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻoku nau kau koeʻuhí pē he naʻe lotu ʻenau ngaahi kuí ke kau ha taha ʻi honau hakó ki he Siasí, koeʻuhí ke nau lava, ʻa ʻenau ngaahi kuí, ʻo maʻu honau ngaahi ouaú ʻi he fakafofonga.5

Hakeakiʻí: Ko Ha Meʻa Fakafāmili

ʻĪmisi
Family outside the Accra Ghana Temple

Palesiteni Nalesoni: Ko e hakeakiʻí ko ha meʻa fakafāmili. ʻOku toki makatuʻunga pē ʻi he ngaahi ouau fakamoʻui ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e lava ke hakeakiʻi ʻa e fāmilí. Ko e ikuʻanga māʻolunga taha ʻoku tau feinga ki aí ke tau hoko ko ha fāmili fiefia—ʻosi maʻu ʻenitaumeni, silaʻi, mo mateuteu ki he moʻui taʻengata ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

Sisitā Nalesoni: Ko e kalasi kotoa pē ʻoku tau kau ki ai ʻi he Siasí, ko e taimi kotoa pē ʻoku tau tokoni ai, ko e fuakava kotoa pē ʻoku tau fai mo e ʻOtuá, ko e ouau kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku tau maʻu, ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau fai ʻi he Siasí ʻokú ne taki kitautolu ki he temipale māʻoniʻoní, ʻa e fale ʻo e ʻEikí. ʻOku lahi fau e mālohi ʻe lava ke maʻu ʻe ha ongo mātuʻa mo ʻena fānaú ʻi he ouau ʻo e silá ʻi he taimi ʻoku nau tauhi ai ʻenau ngaahi fuakavá.

Palesiteni Nalesoni: ʻOku tau fili ʻi he ʻaho kotoa pē ʻa e feituʻu ʻoku tau fie nofo taʻengata aí ʻi he anga ʻo ʻetau fakakaukaú, ongó, leá, mo e tōʻongá. Kuo ʻosi folofola ʻetau Tamai Hēvaní ko ʻEne ngāué mo Hono nāunaú ke fakahoko ʻa e moʻui taʻefaʻamate mo e moʻui taʻengata ʻa ʻEne fānaú (vakai, Mōsese 1:39). Ka ʻokú Ne fie maʻu ke tau fili ke foki ange kiate Ia. He ʻikai ke Ne fakamālohiʻi kitautolu ʻi ha faʻahinga founga. ʻOku fakahaaʻi ange ʻe heʻetau fai pau ki heʻetau ngaahi fuakavá ʻa e lahi ʻo ʻetau fie foki hake ʻo nofo mo Iá. ʻOku ʻomi kitautolu ʻi he ʻaho takitaha ke tau ofi ange pe mamaʻo ange mei heʻetau ala maʻu e moʻui taʻengata nāunauʻiá. ʻOku tau takitaha fie maʻu ke tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, fakatomala fakaʻaho, pea mo feinga ke hoko ʻo hangē ko hotau Fakamoʻuí. Ko e toki taimi pē ia ʻe lava ai ʻa e ngaahi fāmilí ʻo fakataha ke taʻengatá.

Sisitā Nalesoni: Ko ʻeku fakamoʻoní, ʻe tatau ai pē pe ko e hā hono fakalata hoʻo moʻuí he taimí ni, pe lahi ʻo hoʻo loto foʻí mo e loto mamahí, ʻe hanga ʻe hoʻo kau ʻi he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ʻo ʻai ia ke toe lelei ange. Ko e hā ʻokú ke fie maʻu ʻi hoʻo moʻuí he taimi ní? Ha ʻofa lahi ange? Ha fiefia lahi ange? Ha mapuleʻi kita lahi ange? Ha nonga lahi ange? Ha ngaahi momeniti mahuʻingamālie lahi ange? Ha ongoʻi lahi ange ʻokú ke fai ha lelei? Ha fakafiefia lahi ange? Ha tali lahi ange ki hoʻo ngaahi fehuʻi vivilí? Ha feongoʻaki fakaeloto lahi ange mo e niʻihi kehé? Ha mahino lahi ange ʻo e meʻa ʻokú ke lau ʻi he folofolá? Ha ivi lahi ange ke ʻofa mo faʻa fakamolemole? Ha ivi lahi ange ke lotu ʻi he mālohi? Ha tataki fakalaumālie mo ha ngaahi fakakaukau mohu founga lahi ange ki hoʻo ngāué mo e ngaahi ngāue kehé? Ha taimi lahi ange ki he meʻa ʻoku mahuʻinga tahá?

ʻOku ou kōlenga atu ke mou fakahoko ha feilaulau ʻo e taimí ki he ʻEikí ʻaki hono fakalahi e taimi ʻoku mou fakamoleki ʻi hono fai ʻo e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, pea mou toki vakai ki he meʻa ʻe hokó. Ko ʻeku fakamoʻoní, ko e taimi ʻoku tau fakahaaʻi ai ki he ʻEikí ʻoku tau fakamātoato ʻi hono tokoniʻi ʻetau ngaahi kuí, ʻe fakaava ʻa e langí pea te tau maʻu ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau fie maʻú.

Palesiteni Nalesoni: ʻE lava ke ueʻi fakalaumālie kitautolu ʻi he ʻahó kotoa ʻe he ngaahi aʻusia kuo maʻu ʻe ha niʻihi ʻi he temipalé mo e hisitōlia fakafāmilí. Ka kuo pau ke tau fai ha meʻa ke tau aʻusia moʻoni e fiefia ko iá. ʻOku ou fie ʻoatu ha tukupā kiate kitautolu takitaha koeʻuhi ke lava ke hokohoko atu e ongo fakafiefia ʻo e ngāué ni pea mo tupulaki. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakakaukau ʻi he faʻa lotu pe ko e hā ha faʻahinga feilaulau—ko e lelei tahá ha feilaulau ʻo e taimí—te ke lava ʻo fai ke fakahoko ha ngāue fakatemipale mo e hisitōlia fakafāmili lahi ange ʻi he taʻú ni.

ʻOku tau ʻi he ngāue ʻa e ʻOtua Māfimafí. ʻOkú Ne moʻui. Ko e Kalaisí ʻa Sīsū. Ko Hono Siasí ‘eni. Ko ʻEne fānau fuakavá ʻakitautolu. ʻE lava ke Ne falala mai kiate kitautolu.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gordon B. Hinckley, “A Prophet’s Counsel and Prayer for Youth,” Liahona, ʻEpeleli 2001, 30–41.

  2. Fakahinohino ki he Folofolá, “ʻIlaisiā.”

  3. Russell M. Nelson, “A New Harvest Time,” Ensign, Mē 1998, 34.

  4. Vakai, “ʻOku Mau Fakamālō,” Ngaahi Himi, fika 16.

  5. Vakai, Gospel Truth: Discourses and Writings of President George Q. Cannon, comp. Jerreld L. Newquist, 2 vols. (1974), 2:88–89.