2017
Sauniga i Aso Sa Lona Lua ma le Lona Tolu
November 2017


Sauniga- Aso Sa Lona Lua ma le Lona Tolu

I Aso Sa lona lua ma lona tolu o masina taitasi, e suesue e korama a le Perisitua Mekisateko ma le Aualofa ni aoaoga mai perofeta soifua, Aposetolo, ma isi taitai o le Ekalesia mai le konafesi aoao e sili ona lata mai. E mafai ona talanoaina soo se savali mai le konafesi e sili ona lata mai.

I le tele o tulaga, o le au peresitene o le korama, taitai vaega, po o le au peresitene o le Aualofa o le a filifilia se savali mai le konafesi e suesue e tusa ai ma manaoga o tagata o le au paia, e ui e mafai ona i ai se sao o le epikopo po o le peresitene o le siteki. E mafai e taitai ona filifili se savali e fesootai i le autu na talanoaina i fonotaga a le aufono i le Aso Sa muamua, pe e mafai foi ona latou filifili se isi savali e tusa ai ma musumusuga a le Agaga. E tatau i taitai ma faiaoga ona saili ni auala e uunaia ai tagata o le au paia e muai faitau savali ia ua filifilia ma o mai saunia e faasoa mai ni malamalamaaga. O gaoioiga nei mo le aoaoina ua fautuaina atu, lea e faatatau i mataupu faavae o i le Aoao Atu i le Ala a le Faaola, e mafai ona faagauai atu i ai tagata o le au paia i le aoaoina o savali o le konafesi aoao.

Sharon Eubank, “Ia Pupula Atu Lou Malamalama

Fesili atu i tagata o la outou korama po o le Aualofa e mafaufau e uiga i le auala na uunaia ai o latou olaga mo le lelei e se tamaitai amiotonu ma faamaoni. Mafaufau e valaaulia ni nai tagata o le au paia e faasoa mai le auala na faataitai ai e lenei tamaitai se tasi po o le sili atu o uiga o se tamaitai amiotonu lea o loo otootoina mai i le savali a Sister Eubank. O le a se mea ua tatou aoao mai ia Sister Eubank e uiga i le auala e mafai ai ona tatou avea “o se malosiaga maoae i le tuputupu ae faafuainumera ma faaleagaga o le Ekalesia i aso e gata ai”?

Neill F. Marriott, “Tumau i le Atua ma Faaleleia le Va

O lenei savali e mafai ona fesoasoani i tagata o le ekalesia o e ono lagona le vavaeesea mai le Tama Faalelagi pe mai ia i latou o e siomiaina i latou. O le a se mea o le a fesoasoani ia i latou ia e te aoaoina ia malamalama ai po o le a le va? Atonu e mafai ona e aumaia ni ata o soo se ituaiga o va. Na faapefea ona faauigaina e Sister Marriott le va? O le a se mea e mafai ona tupu ai se va i le tatou mafutaga ma le Atua faapea ma isi? Valaaulia tagata o le ekalesia e suesue i le savali a Sister Marriott mo ni fautuaga e uiga i mea e mafai ona tatou faia e lipea pe faaleleia ai ni va i o tatou olaga. Tuu atu i tagata se taimi e tusi ai i lalo mea na uunaia i latou e le Agaga ia latou faia e faalatalata atili atu ai i le Atua ma isi.

Joy D. Jones, “O Le Taua le Mafuatiaina

O a faamanuiaga o tafe mai i o tatou olaga pe a tatou malamalama i lo tatou faasinomaga paia? Ina ia taliina lenei fesili, e mafai e tagata o la outou korama po o le Aualofa ona iloilo faatasi tala ia Miriama, Renu, ma Taiana i le savali a Sister Jones. O le a se fautuaga na tuuina mai e Sister Jones e fesoasoani ia i tatou “ina ia manatuaina ma opomauina lo tatou faasinomaga paia”? Valaaulia tagata o le au paia e saili ma talanoa i se fuaitau o mau po o se upu sii mai i le savali a Sister Jones o le a fesoasoani ia i latou ina ia malamalama i lo latou agavaa moni i le Atua. Valaaulia i latou e faasoa mai se tasi o nei mau po o upusii ma se tagata o loo manaomia se faamanatu o lona taua paia.

Dieter F. Uchtdorf, “O Le Auuso e Toatolu

O se tasi o auala e iloilo ai le savali a Peresitene Uchtdorf o le vaevaeina lea o le korama po o le Aualofa i ni vaega laiti. E mafai ona e tofia vaega taitasi e faitau e uiga i se tasi o uso i le savali a Peresitene Uchtdorf. E mafai ona tusi e vaega taitasi se tusi i lena uso o aoteleina ai lana fautuaga ma faasoa atu mea sa latou tusia i isi vaega. O le a se mea e mafai ona tatou faia ia avea atili ai e pei o le uso lona tolu? E mafai faapefea ona tatou faia la tatou korama po o Aualofa ia avea o se “aiga saogalemu” mo i latou o e o tauivi?

Dieter F. Uchtdorf, “O Se Faananau mo le Aiga

E mafai faapefea ona e fesoasoani atu ia i latou o e aoaoina ina ia iloa le auala o loo faaaogaina ai i latou e le Atua ina ia faamanuia atu i isi? E mafai ona e valaaulia i latou e iloilo le vaega o le savali a Peresitene Uchtdorf ua faaautuina “O Le a Faaaoga Oe e le Atua,” vaavaai ai mo folafolaga na faia ia i latou o e taumafai e auauna atu i le malo o le Atua e ui i o latou vaivaiga. O le faitauina o lenei savali e ono faamanatu mai ai foi i tagata o le au paia ia aafiaga e mafai ona latou faasoa atu lea na faaaoga ai i latou e le Atua ia faamanuiaina ai isi—pe na Ia faaaogaina isi e faamanuiaina ai i latou. Tuu atu i tagata se taimi e mafaufau loloto ai i mea ua latou lagona le musuia e fai ona o lenei talanoaga.

Bonnie L. Oscarson, “O Manaoga i o Tatou Luma

O se tasi o auala e amata ai se talanoaga e uiga i le savali a Sister Oscarson o le tuu atu ia tofu tagata uma ma se fasi pepa o loo tusia ai le “O ai o manaomia a’u i le asō?” i le pito i luga. E mafai ona faaaoga e tagata o la outou Aualofa po o korama ni nai minute e mafaufau loloto ai ma lisi mai ni tali i lenei fesili. Ona mafai lea ona latou suesue i le savali a Sister Oscarson mo ni manatu e uiga i le auala e mafai ona latou auauna atu ai i tagata i le latou lisi—pe faaopoopo ni igoa pe a musuia ai. Atonu e mafai e nai tagata ona faasoa mai mea sa latou aoaoina.

Dallin H. Oaks, “O Le Fuafuaga ma le Folafolaga

Mata o le a faapefea ona tali atu tagata o la outou korama, vaega, po o le Aualofa i le valaaulia a Elder Oaks ina ia “aoao atu [ma] ola ai” i le folafolaga i le aiga, i le fale, i le nuu, ma le ekalesia? Valaaulia i latou e fetufaai manatu i le tasi ma le isi. Atonu o le a fesoasoani foi e saili ai le savali mo nisi o faamatalaga faaleaoaoga faavae mai le folafolaga i le aiga. O faapefea ona fesoasoani nei faamatalaga ia i tatou e tali atu ai i “luitau o i ai nei i le aiga”? O le Vaega IV o le savali a Elder Oaks o loo i ai nisi o faataitaiga o ia faamatalaga.

D. Todd Christofferson, “O Le Areto Ola Na Alu Ifo Mai le Lagi

O nisi nei o fesili atonu o i ai i mafaufau o le Aualofa ma uso o le korama a o latou iloiloina le savali a Elder Christofferson: O le a le paia? E faapefea ona tatou sailia le paia? E faapefea i le ‘ai ma le inu i le faamanatuga ona fesoasoani ia i tatou i a tatou taumafaiga? E mafai e tagata ona fefaasoaai upu mai le savali a Elder Christofferson lea e fesoasoani e tali nei fesili. E faapefea ona tatou fesoasoani i le tasi ma le isi i le avea ai ma “uso a Au Paia” ia tatou taumafaiga ia paia atili?

Jeffrey R. Holland, “Ia Atoatoa Ona Lelei o La Outou Amio—I Le Iuga

O nisi o i latou o loo e aoaoina e ono lagona lo latou le atoatoa pe a oo i le tulaga o le ola ai i aoaoga a le Faaola. O le a se mea o aoao mai e Elder Holland e mafai ona faamafanafanaina ma uunaia i latou o e atonu o i ai ni lagona faapenei? E mafai ona e valaauliaina ni uso o le Aualofa po o le korama e tagai mo se mea i lenei savali e mafai ona latou faasoa atua i se tasi o loo tauivi ina ia lagona ua “lava lo [latou] lelei.” Pe e mafai ona latou mauaina se mea i le savali e uunaia i latou ia lagona le “alofa tele atu ma le faamemelo mo [Keriso] ma se manao sili atu ia avea e faapei o Ia.”

Gary E. Stevenson, “Gasetoto Faaleagaga

Pe na i ai ni tagata o la outou korama po o Aualofa na aafia i le gasetoto o le la? Afai o lea, e mafai ona e valaaulia se tasi o i latou e faamatala le tala faatusa lea na faasoa mai e Elder Stevenson e uiga i se “gasetoto faaleagaga.” O a faalavefau ia e mafai ona “punitiaina le maoae, susulu, ma le mafanafana o le malamalama o Iesu Keriso ma Lana talalelei”? E mafai faapefea e ala faaagafesootai ona taofia mai i tatou mai “i le matagofie, mafanafana, ma le malamalama faalelagi o le talalelei”? E faapefea ona tatou faaaogaina “matatioata faaletalalelei” e puipuia mai i tatou mai le tauaso faaleagaga? O le a se mea o aoao mai i tatou e le tala faafaatusa a Elder Stevenson e uiga i le faatumauina o le vaega faaletalalelei?

Quentin L. Cook, “O Le Faavavau o Aso Uma

O le savali a Elder Cook o loo faamanatu mai ia i tatou le taua o le taumafai ina ia lotomaualalo i auala eseese. O se tasi o auala e talanoa ai mea sa ia aoao mai o le vaevae lea o tagata i ni vaega se lua. Fesili atu i se tasi o vaega e tagai mo ni fautuaga i le savali a Elder Cook e ono fesoasoani ia i tatou e atiina ae le lotomaualalo, ma le isi vaega e tagai mo ni auala e faaalia ai e tagata le faamaualuga. Valaaulia vaega taitasi e fefaasoaai a latou faamatalaga ma le isi vaega. E mafai foi e tagata ona fefaasoaai auala e mafai ai ona latou faaalia atili le “lotomaualalo i aso taitasi” i o latou olaga ma mafaufau pe faapefea ona fesoasoani lenei lotomaualalo ia i latou e saunia ai e fetaiai ma le Atua.

Ronald A. Rasband, “E Ala i le Mamanu Faalelagi

Ina ia uunaia talanoaga e uiga i le savali a Elder Rasband, atonu e aoga le valaaulia o nai tagata o le au paia e aumai se fua o se ofu, se ata po o se mamanu, po o se fua o se meaai ma talanoa e uiga i le auala e aoga ai nei mea. O a ni faataitaiga po o aoaoga mai le savali a Elder Rasband e uunaia tagata ina ia iloa le mamanu a le Atua mo o latou olaga? Atonu e mafai e tagata o le vasega ona fefaasoaai aafiaga lea na latou vaaia ai le taialaina o o latou olaga e le Alii. O le a se mea ua latou faia e faaali atu ai i le Atua latou te “faatauaina” Lana taitaiga? Aisea e taua ai le iloaina o le “mamanu faalelagi” a le Atua?

Russell M. Nelson, “O Le Tusi a Mamona: Faamata e Faape’i Lou Olaga e aunoa ma Ia?

Na valaauliaina e Peresitene Nelson tagata o le ekalesia e mafaufau e uiga i fesili e tolu: (1) “Faamata e faapei lou olaga e aunoa ma le Tusi a Mamona?” (2) “O le a se mea o le a e le iloaina?” (3) “O le a se mea o le a e le mauaina?” Valaaulia tagata o la outou korama, vaega, po o le Aualofa ina ia mafaufau loloto i nei fesili ma faasoa mai pe o le a faapefea ona latou taliina. O le a se mea latou te mauaina i lenei savali e uunaia i latou e faataua atili ai le Tusi a Mamona e sili atu nai lo “taimane po o penina”?

Dale G. Renlund, “O Le Perisitua ma le Mana Togiola o le Faaola

E mafai faapefea ona e fesoasoani i tagata o la outou korama po o le Aualofa ina ia malamalama i le auala e fesoasoani ai le perisitua e faaavanoa faamanuiaga o le Togiola a le Faaola ia i latou? Atonu e mafai ona e tusiina nei ulutala se lua i luga o le laupapa: “Aisea tatou te manaomia ai le Togiola a Iesu Keriso” ma le “Auala o loo ‘tilivaina’ ai e le perisitua faamanuiaga o le Togiola ia i tatou.” Ona valaaulia lea o tagata e suesue i le savali a Elder Renlund, tagai mo ni fasifuaitau e tusi i lalo o ulutala taitasi. O faapefea ona fesoasoani le perisitua ma ona sauniga e faataunuu ia faamoemoega a le Tama Faalelagi mo Lana fanau?

Dieter F. Uchtdorf, “O Ē Tauaveina le Malamalama Faalelagi

Valaaulia tagata e suesue i le savali e Peresitene Uchtdorf ma faailoa mai le auala e mafai ai e le i ai po o le leai o se malamalama faalelagi ona aafia ai o tatou olaga. E mafai ona e valaaulia tagata e suesue nisi o mau na faasino mai e Peresitene Uchtdorf ma faailoa mai upumoni e fesootai i le malamalama faaleagaga. O le a se mea na aoao mai i tatou e le tala faafaatusa i le gasetoto e uiga i le matafaioi o le faitalia i le sailia o le malamalama faaleagaga? O le a se mea e mafai ona tatou faia e faasoa atu ai le malamalama faalelagi a Iesu Keriso i isi, aemaise ma o tatou aiga ma “o tatou talavou, o e o sailia le malamalama”?

Henry B. Eyring, “E Taitai e le Alii Lana Ekalesia

Valaaulia tagata o la outou korama po o le Aualofa e fefaasoaai aafiaga lea latou te manaomia e atiae ai le faatuatua faapea o o latou valaauga po o le valaauga a se isi tagata na sau mai le Atua. Na faapefea ona latou faatinoina lo latou faatuatua? Na faapefea ona latou iloa o le valaauga na aumai mai le Atua? Valaaulia tagata e suesue i le savali a Peresitene Eyring ma faailoa mai upumoni na ia aoaoina mai i se aafiaga patino lea e mafai ona fesoasoani ia i tatou ina ia faatuatuaina ma onosai ia i tatou lava faapea ma isi o e ua valaauina e le Alii.

Jean B. Bingham, “Ina Ia Atoa Lo Outou Olioli

O le savali a Sister Bingham e mafai ona fesoasoani i tagata o la outou Aualofa po o korama ina ia malamalama i le auala e maua ai le olioli, e uiga i faafitauli o le olaga, pe a tatou o mai ia Keriso. O se tasi o auala e talanoa ai i lana savali o le tusia lea o se auala i luga o le laupapa e taitai atu ai i le upu olioli. Valaaulia ni nai tagata e tusi i luga o le auala se fautuaga mai le savali a Sister Bingham lea e taitai atu ai i le olioli moni. Uunaia tagata e mafaufau i ni auala e mafai ona latou faatino ai le fautuaga a Sister Bingham. Valaaulia ni nai tagata e faasoa mai o latou manatu.

David A. Bednar, “O Mea Silisili Ese ma le Taua

Ina ia fesoasoani i tagata o la outou Aualofa po o korama e talanoaina le savali a Elder Bednar, e mafai ona e tuuina ni ata i luga o le laupapa e suitulaga i le Sapati, le malumalu, ma o tatou aiga. Valaaulia tagata e faitau ia vaega talafeagai o le savali a Elder Bednar ma tusi i luga o le laupapa pe faapefea ona fesoasoani le aso Sapati, le malumalu, ma o tatou aiga ia i tatou e taulai atu i folafolaga a le Atua ia i tatou. O a mea i o tatou olaga e ono tosoesea le tatou gauai atu mai nei folafolaga? O a laasaga e mafai ona tatou faia ia faamautinoa ai tatou te manatuaina i latou?

Henry B. Eyring, “Aua le Fefe e Fai Mea Lelei

O le savali a Peresitene Eyring e mafai ona fesoasoani atu ia i latou o loo e aoaoina ina ia maua le lototele ma le faatuatua e fai ai mea lelei i le lalolagi. E mafai ona e valaaulia ni nai tagata e aotele mai ni faataitaiga o tagata faamaoni lea na faasoa mai e Peresitene Eyring. O le a se mea o aoao mai e nei faataitaiga ia i tatou e uiga i le auauna atu i isi? O a ni mea o fautuaina mai e nei faataitaiga e uiga i auala e mafai ona tatou auauna atu ai o se korama po o le Aualofa?

O se isi auala e talanoa ai lenei savali o le iloilo lea o faamanuiaga na vaai i ai Peresitene Eyring mai le fautuaga lenei a Peresitene Thomas S. Monson e suesue le Tusi a Mamona. O a faamanuiaga ua tatou vaaia mai le suesueina o le Tusi a Mamona?

M. Russell Ballard, “E Faaauau Pea Le Savaliga!

Ina ia amata se talanoaga e uiga i le savali a Elder Ballard, e mafai ona e valaaulia se tasi e faasoa mai se aafiaga o le i ai i se faigamalaga ae iloaina e sese le auala o loo latou i ai. E faapefea ona fesootai ni faataitaiga faapenei i sa tatou lava “savaliga” e toe foi atu i le Tama Faalelagi? E mafai e tagata ona saili mo le fautuaga ma lapataiga lea na tuuina mai e Elder Ballard e mafai ona fesoasoani ia i tatou ina ia iloa pe o sa’o le auala o tatou agai i ai i o tatou lava olaga. Tuu atu i tagata se taimi e mafaufau loloto ai i o latou lava auala ma talanoaina ni auala e mafai ona fesoasoani ma uunaia ai isi i le latou “savaliga” e toe foi atu i le Tama Faalelagi.

Neil L. Andersen, “O Le Siufofoga o le Alii

Atonu e mafai e tagata o la outou Aualofa po o korama ona faasoa mai se aafiaga lea na matua taua ai se savali o le konafesi ia i latou. Aisea na taua ai nei savali? O le a se mea o aoao atu e Elder Andersen e uiga i le taua o savali o le konafesi aoao ma le taumafaiga ma le faagasologa o aofia ai i le sauniaina o i latou? E tatau faapefea ona aafia e lenei malamalama le faanatinati lea tatou te suesue ai ma usitaia ai nei upu? Mafaufau i le faia o se lisi o valaaulia mai le konafesi sili ona lata mai. O le a se mea ua tatou faia e faatino ai nei valaaulia?