2019
Ko Ha Fetuʻutaki Fakafoʻituitui mo ʻEtau Tamai Hēvaní ʻi he Lotú
Fepueli 2019


Ngaahi lēsoni mei he Fuakava Foʻoú

Ko Ha Fetuʻutaki Fakataautaha mo ʻEtau Tamai Hēvaní ʻi he Lotú

Mei ha lea ʻi ha fakataha lotu ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahoó, “A Personal Relationship with Our Heavenly Father as Taught by the Lord Jesus Christ,” naʻe fai ʻi he ʻaho 28 ʻo Nōvema, 2017.

Ko e fē taimi fakamuimuitaha naʻá ke ongoʻi ai ha meʻa lolotonga hoʻo lotú?

ʻĪmisi
man kneeling

Ngaahi ʻAta mei he Getty Images

ʻI he taimi ʻoku ou fakaʻaongaʻi ai ha telefoni toʻotoʻo ke tā ki heʻeku tamaí mo ʻeku faʻeé ʻi Niu Sēsī, USA, ʻoku ou lava ʻo fanongo lelei ki hona leʻó. ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pe ʻoku founga fēfē, taʻe ʻi ai ha uaea ke fakafehokotakí, ʻeku lava ʻo lea kiate kinaua ki he feituʻu ʻoku mamaʻó. Ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku lava ia!

ʻOua muʻa te mou fehuʻi mai pe ʻoku founga fēfē ʻa e malava ʻe he kakai ʻe laui miliona ke lotu ʻi he taimi pē taha, ʻi he ngaahi lea fakafonua kehekehe, pea ʻoku ʻosi mateuteu ʻetau Tamai ʻi Hēvaní ke fanongo mo tali mai ʻi he taimi tatau. ʻOku ʻikai mahino kiate au ʻa e founga ʻoku hoko ai iá. Ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku lava ia!

ʻOku ngāue ʻa e lotú ʻo hangē pē ko e telefoni toʻotoʻó, neongo ʻoku ʻikai mahino kiate kitautolu ʻa e founga pau ʻoku hoko ai iá. Ka ʻoku ʻi ai e ngaahi meʻa fekauʻaki mo e lotú ʻoku mahino kiate kitautolu.

Lotu ʻaki e Lotó

ʻOku tau lau ʻi he folofolá, “Pea kuo papitaiso ʻa e kakai kotoa pē, pea pehē, ne papitaiso foki mo Sīsū, pea ʻi heʻene lotú, ne matoʻo ʻa e langí” (Luke 3:21). ʻOku akoʻi mai ʻe Sīsū kiate kitautolu ʻe malava ʻe he lotu fakamātoató ke ne fakaava ʻa e langí. Naʻá Ne folofola, “Kole, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu” (Mātiu 7:7).

ʻI he ʻaho ní, ʻoku tau faʻa fakaʻaongaʻi ʻa e foʻi lea kole ke kole ha faʻahinga meʻa. Ka ʻi he lea faka-Kalisí, ko e foʻi leá ko e aiteo, ʻa ia ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene ʻuhinga ke kolé ka ke kole fakamamate, holi pe kōlenga. He ʻikai fakaava ʻa e ngaahi langí kapau te tau fai pē ha lotu. ʻE fakaava ia kapau te tau kole fakamamate, kapau te tau holi, kapau te tau kōlenga, kapau te tau lotu ʻaki hotau lotó.

ʻOkú ke ongoʻi nai hangē ʻoku fakaava e ngaahi langí ʻi he taimi ʻokú ke lotu aí? Ko e fē taimi fakamuimuitaha naʻá ke ongoʻi ai ha meʻa lolotonga hoʻo lotú?

Teuteu ke Lotú

Ke fakaʻehiʻehi mei hono fai ha lotu taʻeʻuhingá ʻo lea ʻaki e ngaahi meʻa tatau taʻeʻaongá (vakai, Mātiu 6:7; 3 Nīfai 13:7), ʻoku totonu ke tau mateuteu ke lotú. ʻOku ou fokotuʻu atu ke lau ha veesi folofola pe fakalaulauloto ki heʻetau ngaahi tāpuakí. Te tau takitaha malava pē ʻo ʻilo ha ngaahi founga ke mateuteu ai ki he lotu fakatāutahá.

Lotu ʻo Aʻu ki he Taimi ʻoku Faingataʻá

Ko e taimi lahi ʻoku tau faʻa fakavaveʻi ʻa e lotú pe fai ha lotu koeʻuhí pē ʻoku tau angamaheni ki ai. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke tau lotu ʻaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí, pea ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai pē ke tau fai ʻe kitautolu ha lotu. Ka ko e ngaahi taimi ko ia ʻoku ʻikai ke tau maʻu ai ʻa e tuí pe ʻikai ke tau fie lotú ʻoku fuʻu fie maʻu ai ke tau lotú.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77): “Lolotonga e ngaahi taimi faingataʻa tahá, ʻi he taimi ʻoku ʻikai ai ha kihiʻi fakaʻamu ʻi hoku lotó ke lotú, te u pehē nai leva he ʻikai te u lotu? ʻIkai, ka [ʻoku ou pehē] … peluki ʻa e ngaahi tuí ʻo tūʻulutui ki lalo, pea fakaava e ngutú; lea ʻa e ʻeleló; pea te tau sio pe ko e hā ʻa e meʻa ʻe lea ʻakí, pea te ke lotu ki he ʻEikí ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, ʻo aʻu ki he taimi ʻokú ke ongoʻi ai he ʻikai te ke lava ʻo lea ʻaki ha foʻi lea kiate Iá. Ko e ikuna ia ʻoku fie maʻu ke tau aʻusiá. … ʻOku ʻi he laumālié mo e sinó; ʻoku ʻikai lava ke na mavahevahe” (ʻi he Journal of Discourses, 3:207).

ʻOku ʻikai loto ʻa Sētane ke ke lotu he ʻokú ne ʻiloʻi ko e momeniti pē te ke kamata ai ke lotu fakamātoató, te ke maʻu ʻa e mālohi fakalaumālie pea ʻe mole ʻene ivi tākiekiná meiate koe. ʻOku malava ʻe he lotu lahí ʻo tokoniʻi koe ke ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa hangē ko e loto-hohaʻa, loto-mafasia mo e ngaahi tālafili ʻo hoʻo tuí.

Kapau ʻoku ʻikai ke ke manatuʻi ʻa e taimi fakamuimui naʻá ke ongoʻi ai ha meʻa ʻi hoʻo lotú, pea fai leva ha meʻa ki ai. ʻOku fou ʻi he lotú ʻa hoʻo malava ʻo fokotuʻu mo tauhi ha vā fakataautaha mo hoʻo Tamai ʻi Hēvaní.

Fakamoleki ha Taimi ʻi Langi

ʻĪmisi
woman praying

ʻI he taimi ʻokú ke fuʻu fie maʻu ai ha tokoni mei langí, ʻe lava ʻe he lotú ʻo ʻoatu e mālohi ke ke fai ʻa e ngaahi fili ʻoku totonú. Ko e lotu ʻaki e lotó ko ha momeniti moʻoni ia ʻi langi, pea neongo he ʻikai hoko mai ʻa e talí he taimi pē ko iá, ka ʻe tokoni e kiʻi taimi ʻi langí ke ke fakatonutonu ai hoʻo moʻui fakamatelié.

ʻI ha māmani ʻa ia ʻoku ui ʻe he kakaí “ʻa e koví ko e lelei, mo e leleí ko e kovi; ʻoku ui ʻa e poʻulí ko e maama, mo e māmá ko e poʻuli; ʻoku ui ʻa e koná ko e melie mo e melié ko e kona” (ʻĪsaia 5:20), ʻoku fie maʻu ke ke ʻiloʻi ʻoku malava ke ke fakataufolofola ki he ʻOtuá ʻi he lotu.

ʻOku malava ʻe he ngaahi lotu ʻoku fai ʻaki e lotó, ngaahi lotu fakamātoató, ke foaki atu ha mālohi fakalaumālie ke ke matatali ʻa e ngaahi meʻa peheé. ʻI he taimi ʻoku fakaava ai e ngaahi langí, te tau lava ke ongoʻi ʻa e nongá, fiemālié, fiefiá mo e ʻofá, neongo he ʻikai ke tau maʻu ha mahino kakato he taimi pē ko iá.

Muimui ‘i he Sīpinga ʻa e Fakamoʻuí

Te tau lava ke ako ha meʻa lahi ʻi heʻetau ako ʻa e founga naʻe lotu ai e Fakamoʻuí.

“Pea pongipongi ai, naʻá ne tuʻu hake ʻoku teʻeki ʻaho, pea ʻalu ia kituʻa ʻā ʻo mole atu ki he potu lala, pea lotu ai” (Maʻake 1:35).

Naʻe fuofua lotu ʻa Sīsū ʻi he pongipongí mo fekumi ki ha feituʻu lilo ke Ne lotu ai. ʻOkú ke lotu nai ʻi hoʻo fuofua ʻā hake he pongipongí? ʻOkú ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakafeʻātungiá? ʻOkú ke fakamaʻa ʻa e ngaahi fakakaukau fakamāmaní mei hoʻo ʻatamaí pea feinga ke fokotuʻu ha fehokotaki mo e ngaahi langí?

Naʻe lekooti foki ʻe Luke naʻe “ʻalu [ʻa Sīsū] mei ai ki he toafá, ʻo lotu ai” (Luke 5:16). ʻOku ʻi ai ha feituʻu ke ke ʻalu ʻo lotu ai ʻi he taimi ʻokú ke fie kole ai ha meʻa mei hoʻo Tamai ʻi Hēvaní?

Ke ke Loto-Fakatōkilalo

ʻĪmisi
man praying

ʻOku talamai ʻe Mātiu naʻe fakahaaʻi ʻe he Huhuʻí, lolotonga ʻEne lotú, ʻa e loto-fakatōkilalo. “Pea ʻalu siʻi atu ia, ʻo tō fakafoʻohifo, ʻo pehē ʻene lotú, ʻA ʻeku Tamai, kapau ʻe faʻa fai, pea ʻave ʻa e ʻipú ni ʻiate au: kae ʻoua naʻa faʻiteliha pē au, ka ko koe pē” (Mātiu 26:39).

ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa ʻene “tō fakafoʻohifó”? Ko e foʻi lea faka-Kalisi ki he “tō” ko e pipto, ko ha veape ʻoku ʻuhinga “ke holoki mei ha tuʻunga tuʻu tonu ke fakatōmapeʻe.” ʻI he hokosia e taimi ʻo e lotu fakafoʻituituí, manatuʻi te ke fakatau folofola ki he tokotaha poto mo mālohi taha ʻi he ʻunivēsí, “ko e Tamai ʻa e ngaahi ʻaloʻofá, mo e ʻOtua ʻo e fiemālie kotoa pē” (2 Kolinitō 1:3). He ʻikai lava ke u ʻaiʻainoaʻia ʻi he ʻao ʻo ha taha pehē. ʻOku ou ongoʻi kuo pau ke u tūʻulutui.

Naʻe tā foki ʻe Sīsū Kalaisi ha sīpinga ʻi he taimi naʻá Ne folofola ai ki Heʻene Tamaí: “ʻOua naʻa faʻiteliha pē au, ka ko koe pē.” Ko e taimi ʻokú ke pehē ai, “ʻOua naʻa faʻiteliha pē au, ka ko koe pē,” ʻokú ke ʻuhingaʻi moʻoni nai ia? Ko e hā ha ngaahi liliu ʻoku fie maʻu ke ke fai ʻi hoʻo fakakaukaú, lotó mo e tōʻongá ka ke fakamātoato moʻoni aí?

Fekumi Fakamātoato

ʻI hoʻo feinga ke ke loto-fakatōkilaló, faitotonu mo fakamātoato ʻi hoʻo ngaahi lotú, ʻe faingofua ange ai ke ke tali ʻa e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní, neongo kapau he ʻikai tatau ia mo e meʻa naʻá ke fie maʻú. ʻOku tau toe lave pē ki he sīpinga ʻo Sīsū Kalaisí: “Pea moʻua ia ʻi he mamahi lahi, pea ʻāsili ai ʻene lotu fakamātoató” (Luke 22:44).

ʻI he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo ha faingataʻá, ʻokú ke fakamoleki nai ha taimi ke ke fehuʻi pē kiate koe, “Ko e hā nai ʻoku hoko ai kiate aú?”? Pe ʻokú ke lotu fakamātoato ange? Ko e kupuʻi lea “fakamātoato angé” ʻoku maʻu ia mei he lea faka-Kalisi ʻoku ʻuhinga ki he “taʻetuku, loto-māfana.” ʻOku akoʻi mai leva ʻe Sīsū kuo pau ke tau lotu taʻetuku ʻi he loto-māfana ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá. ʻOku ou fakaafeʻi ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku nau foua e ngaahi taimi fakamamahí ke nau tafoki ki he ʻOtua moʻuí.

ʻOku lava ke hoko e ngaahi taimi fakamamahí ko ha faingamālie lelei ia ke akoʻi ai kitautolu heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ongongofua ange hotau lotó pea tōtōivi ange hotau ʻatamaí ʻi he fekumi ki he ngaahi talí. Kapau te tau fekumi kiate Ia, ʻokú Ne ʻi ai.

Tui Te Ne Fanongo Mai

ʻĪmisi
woman looking up

Naʻe folofola ʻe he Fakamoʻuí ki he pule ʻo e falelotú, “ʻOua te ke manavahē, ka ke tui pē” (Maʻake 5:36). Tui ʻe fanongo atu ʻa e ʻOtua ko e Tamaí. Tui te Ne “fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe hoko mai kiate koe pea ʻe nofo ʻi ho lotó” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2). Tui te ke lava—ʻio, ʻa koe—ʻo ongoʻi ʻa e nongá mo e fiemālié. Tui te ke lava ʻo maʻu ʻa e mālohi fakalaumālie ke ikuná.

ʻOku lava ʻa e ngaahi lotu mālohí ʻo aʻu ki he langí. ʻOku pehē ʻe he Tuʻi ko Tēvitá ʻi he tohi ʻo e Ngaahi Sāmé, “ʻI he efiafí, mo e pongipongí, mo e hoʻataá, te u lotu, mo tangi leʻolahi: pea te ne ongoʻi hoku leʻó” (Saame 55:17). Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻo e foʻi lea lotú ʻi he faka-Hepeluú “ko e lea.” Pea ko e meʻa ia ʻoku tau fai ʻi heʻetau lotu ki heʻetau Tamai Hēvaní: ʻoku tau lea kiate Ia.

ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ha lotu mālohi, ʻoku tau maʻu e tokanga ʻa e tokotaha mālohi, ʻaloʻofa mo ʻofa lahi taha ʻi he ʻunivēsí. ʻOku tau fakamoleki ha kiʻi taimi ʻi he ngaahi langí. Pea ʻoku tau fie maʻu kotoa pē ha kiʻi taimi ʻi he ngaahi langí, kae tautautefito ki he taimi ʻoku tau foua ai e ngaahi taimi faingataʻá.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻikai toe veiveiua ʻoku ʻi ai ha ʻOtua ʻi he langí. Ko Ia ʻa hoʻo Tamaí mo ʻeku Tamaí. ʻOkú Ne moʻui. Ko Hono huafá ko ʻOfa. Ko Hono huafá ko ʻAloʻofa. Neongo ko e meʻanoa pē au ʻi Hono ʻaó, ka ʻoku ou lava ʻo tūʻulutui ʻi he ʻao ʻo hoku Fakatupú, pea ʻoku ou lava ʻo fakataufolofola kiate Ia. Pea ʻi Heʻene ʻaloʻofa taʻefakangatangatá, ʻokú Ne ʻomi ha tali ʻi he taimi ki he taimi ki he taimi.