2019
Taimi ke Tokoni
Fepueli 2019


Kakai Lalahi Kei Talavoú

Taimi ke Tokoni

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

ʻI heʻetau hoko ko e kakai lalahi kei talavoú, mahalo ʻoku lahi ange hotau taimi ʻ“ataá” mei he meʻa ʻoku tau loto ke fakahaaʻí. Ko ʻeni ha ngaahi fokotuʻu ʻe ono ki he founga te ke lava ai ʻo fakatokolahi ʻa e kakai ʻokú ke tokoniá ʻo fakafou ʻi he ngāue tokoní.

ʻĪmisi
young adult pushing out of circle

ʻI ha ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, naʻá ku ngāue taimi kakato mo fakaʻosiʻosi ha polokalama ako efiafi ke maʻu hoku mataʻitohi M.A ʻi he Puleʻi Fakapisinisí. ʻI he maʻu hoku MBA, naʻá ku fakaʻaongaʻi ʻa e taimi “ʻatā” ko iá ki ha meʻa ʻaonga.

Naʻe nounou mo mahino ʻaupito ʻa e faleʻi mei ha palōfesa falalaʻanga—ʻoku fie maʻu ke u kumi ha ngaahi faingamālie ke ngāue tokoni ai. Lolotonga ʻene ʻilo hoku ngaahi fatongia ʻi he Siasí, naʻá ne fokotuʻu mai ke u sio ʻo fakalaka atu ʻi he kakai angamaheni ʻoku ou tokoniʻí.

Naʻá ku fai ha fekumi ʻi he lotu ke u ʻilo ʻa e feituʻu ʻoku fie maʻu ai ʻeku ngaahi pōtoʻi ngāué mo e talēnití pea mo e feituʻu te u lava ai ʻa e ngāue lelei tahá. Naʻe tataki leva au ki ha senitā fakakolo naʻe fie maʻu ai ha kau tokoni fakafaiako ki he polokalama ʻenau toʻu tupú. Naʻe kamata ke u tokoni fakafaiako ki ha kiʻi taʻahine taʻu hongofulu tupu ne mavahe mai hono fāmilí mei Somālia ko e kau kumi hūfanga. Naʻá ma akoako laukonga, tohi, mo fai fika he uike kotoa. Ka naʻe ope atu ai ʻa ʻema fakatupulaki ha vā fakakaungāmeʻa mo feakoʻaki ʻemau anga fakafonuá mo e ngaahi misi ki he kahaʻú. ʻI heʻene hikí, naʻe vahe mai kiate au ha kiʻi taʻahine ʻe taha. Ne hola mai hono fāmilí mei Maianamā, pea talu ai hono ohi hake ʻi ha ʻapitanga ʻo e kau kumi hūfangá ʻi Taileni. Naʻa mau talanoaʻi foki e ngaahi pole ʻo e moʻuí mo e founga hono taliá, fakataha mo e akó.

Ne u maʻu ha ngaahi faingamālie kehe ke fakaʻaongaʻi ai ʻeku ngaahi pōtoʻi ngāué ʻi ha ngaahi founga kehekehe mo tokoni ʻi he koló.

Ne fakatokangaʻi ʻe he tokolahi ʻo kimautolu kau taautaha kei talavou teʻeki malí ʻa e fetongitongi e ngaahi fie maʻu homau taimí koeʻuhí ko ha fehikitaki, fakaʻosi ako, pe maʻu ha ngāue foʻou, mo e ngaahi meʻa kehe pē. ʻOku mau faʻa maʻu ha ueʻi mei he Laumālié ko homau ngaahi taʻu teʻeki malí ʻoku ʻikai ko ha “vaʻinga talitali.” ʻOku mau ongoʻi ha fie maʻu ke toe fakatupulaki ha ngaahi taumuʻa lahi ange mo mahuʻinga mālie.

Mahalo ʻoku lahi ange hotau taimi “ʻataá” ʻi heʻetau loto ke fakahaaʻí, ko ia ai ʻe hoko ko ha tāpuaki ki he niʻihi kehé mo kitautolu ʻo ka tau ka fakamoleki ha kiʻi taimi ke vakai ai ki he founga te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ai e taimi ko iá ki hono fakalotolahiʻi e niʻihi kehé. Ko hono fakakātoá, ko ʻetau tokoni ki he niʻihi kehé ʻa e founga ʻoku tau lava ai ʻo fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá mo tauhi ʻetau ngaahi fuakavá ke foaki hotau kotoá kiate Ia.

ʻOku ʻoatu ʻi lalo ha fanga kiʻi tokoni iiki ke fakatokolahi ʻaki e kakai ʻokú ke takiekiná:

  1. Vakavakaiʻi hoʻo taimí. Ngāueʻaki ha kiʻi pepa pe tohi palani ke lekooti ai e anga hoʻo fakamoleki ho taimí. ʻOku ʻi ai hao kihiʻi taimi teʻeki palaniʻi pe mole noa? Pe ʻokú ke fuʻu fakamafasiaʻi nai koe? ʻOku tatau pē ʻa e mahuʻinga fau ke maʻu e mahino ki he meʻa ʻoku maʻu ai hoʻo taimi ʻataá ʻo hangē ko ia ko hoʻo mahino ki he meʻa te ke ala fakangalokú. Fakamuʻomuʻa ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá pea palaniʻi ha taimi ke fakahoko ai.

  2. Sivisiviʻi hoʻo ngaahi pōtoʻi ngāué. Fakakaukau ki he meʻa ʻokú ke fie fakahokó pe meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻoku totonu ke ke faí. Fakakaukauʻi ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo fakaʻaongaʻi ho ngaahi talēnití mo e pōtoʻi ngāué ke fai tāpuekina ai e niʻihi kehé.

  3. Lotu. Kole ha tataki fakalangi ke tataki koe ki he feituʻu ʻoku fiemaʻua ai koé. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku ou [ko e] ʻOtuá … te Ne tokoniʻi mo tataki koe ʻi he ngāue ʻofa ʻo e tuʻunga faka-ākongá kapau ʻokú ke holi mo lotua mo feinga maʻu pē ke tauhi ha fekau kuó Ne toutou ʻomai kiate kitautolu” (ʻIkai ko e Kau Kolekole Kotoa pē Kitautolu?” Liahona, Nov. 2014, 41).

  4. Mavahe mei hoʻo fakafiefiemālié. ʻI he tokoni fakafaiakó, naʻe ʻikai ke u fuʻu feangai fēfē he ngāue mo e fānau toʻu tupú pe tokoni fakafaiako ʻi he ngaahi lēsoní kotoa. Ka ʻi he taimi ʻe niʻihi ko hoku tefitoʻi fatongiá ko hono ʻoange ha fakaʻaiʻai mo ha fakalotolahi. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau mātuʻaki haohaoa ka tau toki lava ʻo tokoni. Ko e taimi lahi tahá, ko ʻetau tokoni lahí ʻetau lava ʻo ʻi aí, fanongo, mo langa hake ha vā fefalalaʻaki tuʻuloa mo tuʻumaʻu.

  5. Feinga ke tauhi tukupau hoʻo tokoní. ʻOku fie maʻu ʻe he ngaahi kautahá pe kakai tokolahi ha ngaahi ngāue tokoni angamaheni mo tukupau—ko ha meʻa ʻoku toe mahulu hake ia ʻi ha polōseki pe ko ha ngāue fakataimi.

  6. Faʻa kātaki. ʻOku ou fakakaukau he taimi ʻe niʻihi, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe te u lava ʻo tauhi maʻu ʻeni. ʻOku fakahela ʻaupito. ʻOku ou fai nai ha lelei?” Ka ʻi he kamata ke u tokoní, naʻe liliu hoku lotó. Naʻe tātaitaha ke u liʻaki ha faingamālie tokoni taʻeteu ongoʻi lelei ange mo lotolahi ke u toe foki mai. Ka neongo iá, kapau ʻoku fuʻu faingataʻa ʻa e faingamālié, fakakaukauʻi ha ngaahi faingamālie kehe pe kole ha kiʻi taimi “mālōlō” mei he ngāue tokoní ka ke lava ʻo fakahoko ʻa e meʻa ʻoku fie maʻú.