2019
“ʻOua ʻe Manavahē; He ʻOku ou ʻIate Koe”
Sune 2019


Ko e Lea Fakaʻosí

“ʻOua ʻe Manavahē; He ʻOku ou ʻIate Koe”

Mei ha lea ʻi ha fakatahaʻanga lotu ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí–Hauaiʻí ʻi he ʻaho 5 ʻo Tīsema, 2012.

ʻĪmisi
Elder David A Bednar infographic

Ne fakamamafaʻi ʻe ha taki fakakautau ʻiloa ʻo pehē: “ʻOua naʻá ke maʻu faleʻi [mei] hoʻo ilifiá.”1

ʻI heʻetau fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko takatakai ʻiate kitautolu he ʻaho ní, mahalo te tau maʻu ha ngaahi ʻuhinga lahi ke ilifia, momou, mo fifili pe kuo aʻusia nai ʻe heʻetau moʻuí e meʻa kuo tau fakatetuʻa fuoloa mai ki aí.

Mahalo ʻe fakafehuʻia pe mole e loto-falala ha mou niʻihi ʻi he malava ke mou lavameʻa fakatuʻasino mo fakalaumālié. Mahalo ʻokú ke fifili pe ko e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí ke poupouʻi mo fakahinohinoʻí—ʻa ia kuó ke ʻiloʻi mo fakatokangaʻi ʻi he moʻui ʻa ha kakai tokolahi kehé—ʻe lava ke hoko pehē ia ʻi hoʻo moʻuí. Mahalo pē ʻokú ke taʻepauʻia kau ki hono ngāueʻi ʻo ha faingamālie he ʻoku ʻikai ke ke lava ʻo mamata au ki he fakaikiiki fekauʻaki mo e meʻa ʻe hokó, pea ʻokú ke momou ke kamata mo lue atu ʻi he hala ko iá. Pe mahalo ʻokú ke fuʻu hohaʻa koe naʻá ke fai ha fehalaaki pea ʻikai ke ke ngāue ʻi he tuí mo vilitaki atu kimuʻa pea toe tupulaki ai e faingamālie ke ke toó,ʻa e meʻa pē naʻá ke ilifia ʻe hokó.

ʻOku ʻuhinga pē e ʻoua naʻá ke maʻu faleʻi mei hoʻo ilifiá, ke ʻoua naʻa tau fakangofua e ilifiá mo e taʻepauʻiá ke na tataki hotau hala ʻi he moʻuí, ke na uesia ʻetau tōʻongá mo hotau ʻulungāngá, ke na takihalaʻi ʻetau ngaahi fili mahuʻingá, pe fakaheeki pe fakahohaʻasi kitautolu mei he meʻa ʻi he māmani ko ʻení ʻoku māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa, pe ongoongo leleí. ʻOku ʻuhinga e ʻoua naʻá ke maʻu faleʻi mei hoʻo ilifiá ʻoku mālohi ange e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau ilifiá pea ʻoku tau vilitaki atu kimuʻa ʻo tuʻu maʻu ʻiate Ia. ʻOku ʻuhinga e ʻoua naʻá ke maʻu faleʻi mei hoʻo ilifiá ke tau falala ki he fakahinohino, fakapapau, mo e taimi ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku ou palōmesi kiate kitautolu hono kotoa ʻe lava pea ʻe tāpuekina ʻaki kitautolu e fakahinohino, maluʻi, mo e fiefia ʻoku tolonga ʻi heʻetau ako ke ʻoua naʻa tau maʻu faleʻi mei heʻetau ilifiá.

ʻI heʻetau ngāueʻi ʻetau tui kia Kalaisí mo falala ki Heʻene ngaahi talaʻofá, te tau lava ʻo lue ʻi he fakapoʻulí mo e loto fakapapau moʻoni ʻe hulungia mai hotau halá—ʻo mamaʻo feʻunga ke tau lava ʻo manga ki he sitepu hokó—pea ki he sitepu hokó—mo e sitepu hokó.

Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita, “ʻOku ʻikai ha meʻa ke tau ilifia ai kapau ʻoku tau faivelenga.”2

Naʻe faleʻi kitautolu ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, (1927–2018), “ʻOua ʻe manavahē. Mou fiefia. ʻOku hā ngingila mai e kahaʻú ʻo hangē tofu pē ko hoʻomou tuí.”3

ʻI hoʻomou hanga atu ki he kahaʻú ʻi he tuí, ʻe muʻomuʻa ʻa e Fakamoʻuí ʻi homou fofongá, pea ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa Hono Laumālié (vakai, Tokāteline moe Ngaahi Fuakava 84:88) ʻi he kotoa ʻo hoʻomou ngaahi faifeinga māʻoniʻoní ʻi he kotoa hoʻomou moʻuí.

Ngaahi Fakamatalá

  1. ʻI he Mary Anna Jackson, Memoirs of Stonewall Jackson (1895), 264.

  2. The Personal Writings of Joseph Smith, ed. Dean C. Jessee, rev. ed. (2002), 338.

  3. Thomas S. Monson, “Ke Mou Fiefia,” konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2009.