Liahona
Palesiteni M. Lāsolo Pālati: Mateakiʻi hono Vahevahe ʻo e Ongoongoleleí
Ko ha Manatu Melie kia: Palesiteni M. Lāsolo Pālati


“Palesiteni M. Lāsolo Pālati: Mateakiʻi hono Vahevahe ʻo e Ongoongoleleí,” Liahona, Sānuali 2024.

Ko ha Manatu Melie kia

Palesiteni M. Lāsolo Pālati: Mateakiʻi Hono Vahevahe ʻo e Ongoongoleleí

“ʻOku ʻikai pekia ʻa Sīsū Kalaisi, ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻOkú Ne moʻui—ʻoku moʻui ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá kuo toetuʻú—ko ʻeku fakamoʻoní ia, pea ʻokú Ne tataki ʻa e ngaahi ngāue ʻo Hono Siasí ʻi he ʻahó ni.”1

ʻĪmisi
Ko Palesiteni Pālati ʻokú ne tohi ʻi hono tesí

ʻI he kei hoko ʻa Lāsolo Pālati ko ha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone kei talavoú, naʻá ne ʻalu mo hano kaungāmeʻa ki ha fakataha lahi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he Tāpanekale Sōlekí. Naʻá ne fakamatalaʻi kimui ange, “[Naʻá ma] fakatokangaʻi ʻokú ma … ʻi he veʻe sitepu naʻe ʻikai totonu ke ma ʻi ai. “Naʻe fakatokangaʻi mai ʻe Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita [1870–1951] ʻema puputuʻú, peá ne fakaafeʻi kimaua ʻi he loto angaʻofa, ke ma nofo ʻi muʻa. ʻI heʻema tangutu ai ʻo mamata ki hono fakahoko ʻo e fakatahá, naʻe ʻikai pē ke u tui te u toe ofi pehē ki he tuʻunga malangá ni ʻi ha taimi. ʻOku ou manatuʻi haʻaku pehē ange ki hoku kaungāmeʻá ʻi heʻema mavahe mei he Tāpanekalé, ‘Ko ha meʻa fakafiefia moʻoni ke hoko ko ha Taki Māʻolunga; pea te ke maʻu leva ha taha ʻo e ngaahi nofoʻanga ʻi ʻolungá ke ke nofo ai.’

“… Naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻe ʻi ai ha taimi ʻi heʻeku moʻuí te u hoko ai ko ha pīsope, palesiteni fakamisiona, Fitungofulu, pea … mo ha ʻAposetolo. ʻOku ʻikai lava ke tau tomuʻa mamata ki he finangalo ʻo e ʻEikí maʻatautolú. Ko e meʻa pē ke tau faí ko ʻetau mateuteu mo moʻui taau ki ha faʻahinga meʻa pē te ne finangalo ki ai.”2

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati ʻene moʻuí ke teuteu mo fakahoko ʻa e ngāue naʻe uiuiʻi ia ke ne faí. ʻI heʻene vēkeveke makehe mo loto fie fai ʻa e ngāue fakafaifekaú, naʻe tākiekina heʻene sīpingá mo ʻene fakamoʻoní ha ngaahi moʻui taʻefaʻalaua, ʻo fakalotolahiʻi ʻa e taha kotoa “ke tuʻu hake, ke hoko ʻo lelei, pea mo mateuteu kakato ke ngāue maʻá e ʻEikí.”3

Ngāue Mālohí mo e Tuʻunga Fakatakimuʻá

Naʻe fanauʻi ʻa Melovini Lāsolo Pālati ko e Siʻí ʻi Sōleki Siti, ʻIutā, ʻi he ʻaho 8 ʻo ʻOkatopa 1928, kia Melovini Lāsolo Pālati ko e Lahí mo Sēlolotine Sāmita Pālati. Ko e tamasiʻi pē ia ʻe taha ʻi he fānau ʻe toko fā, pea naʻe ako kei siʻi pē ʻa Lāsolo ke ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa e houʻeiki fafiné.

ʻĪmisi
Ko e kei siʻi ʻa M. Lāsolo Pālatí

Ko e kei valevale ʻa M. Lāsolo Pālatí.

Ko ha tokotaha pisinisi mataotao ʻa ʻene tamaí, ʻo ʻi ai ʻene kautaha meʻalele, naʻe ui ko e Ballard Motor Company. Neongo naʻe ʻikai ke mālohi ʻene tamaí ʻi he Siasí ʻi he kei siʻi ʻa Lāsoló, ka naʻe kei pehē pē ʻe Lāsolo, “Naʻá ne maʻu ha ivi tākiekina mālohi ʻi heʻeku moʻuí. Naʻá ne fakatō kiate au ʻa e holi ke ngāue mālohí.”4

Naʻe ʻikai ko e moʻui fakapalofesinale pē ʻa ʻene tamaí ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e ngāue mālohi naʻe tā ʻe he tamaí maʻa hono fohá. Naʻe maʻu ʻe he tamai ʻa Lāsoló ha kiʻi ngoue piisi ʻi Holatei, ʻIutā, ʻo ne tauhi ai ha fanga hone te ne fakafuaʻi ʻa e matalaʻi pīsí. “Naʻe ʻofa ʻa e Tangataʻeikí ʻi heʻene fanga hone angaleleí. … Na‘á [ne] feinga ma‘u pē ke fakakau au ‘i he‘ene ngāue ki heʻene pununga honé, ka na‘á ku fiefia ke tuku pē ke ne ngāue ki he‘ene fanga honé.”5

Naʻe hokohoko atu ʻi he moʻui ʻa Lāsolo Pālatí ʻa e ivi tākiekina ʻo e tukufakaholo ʻo e ngāue mālohi ko ia naʻá ne ako mei heʻene tamaí. Naʻe manatu hono tuofefine ko Ane Ketingitoní ʻo pehē, “Naʻe ʻi ai maʻu pē haʻane ngāue, neongo ʻene kei siʻí.” Ko ʻene fuofua ngāué ko hono kosi e musié mo tokangaʻi e ʻapí, ka naʻe faifai pē peá ne kamata ngāue ʻi he ngaahi ʻaho Tokonakí mo e tuku ʻa e akó ʻi he fakatauʻanga meʻalele ʻo ʻene tangataʻeikí.6

Naʻe maʻu ʻe Lāsolo ʻi he ako māʻolungá ha ngaahi faingamālie ke fakatupulaki ʻene ngaahi taukei fakatakimuʻá, ʻo kau ʻi he kōmiti pule ʻa e fānau akó ʻi he East High School ʻi Sōleki Siti pea hoko ko e palesiteni ʻo e East High Seminary ʻi hono taʻu fakaʻosí, mo ha ngaahi ʻekitivitī kehe pē.7 Hili e ako māʻolungá naʻá ne ako ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá, ʻo ne kau ai ki he Sigma Chi Fraternity ʻo ne maʻu ai ʻa e hingoa fakatenetene “ko e pīsopé” mei hono kaungāakó koeʻuhi ko ʻene tā sīpinga ʻi hono tauhi maʻu ʻene tuí.8

Ngaahi Tāpuaki ʻo e Ngāue Fakafaifekaú

ʻĪmisi
Ko M. Lāsolo Pālati ʻi heʻene hoko ko ha faifekau kei talavoú

Tā ʻo M. Lāsolo Pālati ko ha faifekau kei talavou.

Naʻe uiuiʻi ʻa Lāsolo ke ngāue ʻi he Misiona Pilitāniá ʻi he 1948, ʻa ia naʻá ne hoko ai ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī fakamisioná ki ha ongo palesiteni fakamisiona kehekehe ʻe ua. Naʻá ne ngāue ʻi he hili pē ʻa e Tau Lahi hono II ʻa Māmaní, pea naʻá ne fakamatala kimui ange ʻi he taimi ko iá ko e “kau Māmongá ko ‘ha manukiʻanga mo e lumaʻanga’ (3 Nīfai 16:9), pea naʻe katakataʻi mo lumolumaʻi ʻa e kau faifekaú.” Naʻá ne manatu ʻo pehē: “Naʻe aʻu pē ki hono tolo mo ʻanuhia kimautolu ʻe he kakaí. Ka neongo ia, naʻe ʻikai ke mau tuka ai.”9 Naʻá ne ako mei he ngaahi meʻa naʻá ne aʻusiá, pea hangē ko ʻene laú, naʻá ne “fiefia ke hoko ko ha faifekau ʻi ʻIngilani.”10

Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha naʻe maʻu ʻe Lāsolo mei heʻene ngāue fakafaifekaú ko ha fakamoʻoni taʻe toe veiveiua. Naʻá ne manatu ʻo pehē: “Koeʻuhí ko e meʻa naʻá ku aʻusia ʻi he ngāue fakafaifekaú, naʻá ku tuʻu fakamakatuʻu ʻi ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo hono fakafoki mai ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻá ku tuʻu ʻi he Paʻake Haití pea mo ha ngaahi tuliki hala kehe ʻi he ʻOtu Motu Pilitāniá ʻo fai ʻeku fakamoʻoni ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá pea kuo fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí ʻi hono kakató, pea kuo toe ʻi māmani ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo e mafai ke faitāpuekina ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e lahi ange ʻeku fai ʻeku fakamoʻoní, ko e lahi ange ia ʻene hoko ko ha konga ʻo ʻeku moʻuí.”11

ʻĪmisi
Ko e malanga ʻa M. Lāsolo Pālati ʻi he māketí

Ko e malanga ʻa ʻEletā Pālati ʻi ha māketi ʻi Nōtingihami, ʻIngilani, ʻi he 1949.

ʻIo, naʻe tokoni ʻene ngāue fakafaifekaú ki hono teuteuʻi ia ki ha ngaahi uiuiʻi lahi ʻi he kahaʻú. Kimuʻa pea ui ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe pehē ʻe Palesiteni Pālati: “ʻI he kotoa ʻo e ngaahi ako kuó u maʻu ʻi hoku ngaahi fatongia ʻi he Siasí, kuo teʻeki ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange kiate au ka ko e ako naʻá ku maʻu ʻi heʻeku hoko ko ha faifekau taʻu 19 ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi he ʻOtu Motu Pilitāniá. ʻI heʻeku vakai atu ʻi he taimi ní, ʻoku ou lava ʻo sio ʻoku ʻikai ha ako ʻi heʻeku moʻuí ʻe toe mahuʻinga ange ki he meʻa ʻoku ou fai ʻi he taimí ni ʻi he Siasí ka ko e ako naʻá ku maʻu ʻi heʻeku hoko ko ha faifekau taimi kakató.”12

Mateakiʻi ʻo e Moʻui Fakafāmilí

Hili ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa Lāsoló, naʻe hoko atu ʻene akó ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá. Hili ha taimi nounou pē mei heʻene foki ki ʻapí, naʻá ne ʻalu ki ha “Hulohula Fakafeʻiloaki.” Naʻá ne fakamatala ʻo pehē: “Naʻe talamai ʻe haku kaungāmeʻa … ʻoku ʻi ai ha taʻahine fakaʻofoʻofa ko Papulā Poueni ko hono taʻu ua ʻeni ʻi he ʻapiakó, pea ʻokú ne fakakaukau ʻoku totonu ke ma feʻiloaki. Naʻá ne ʻomi ia ʻo fakafeʻiloaki kimaua, pea kamata ke ma hulohula.

“Meʻapangó, ko e faʻahinga hulohula ʻeni naʻa mau faʻa ui ko e ‘tag dance,’ ʻa ia ko hono ʻuhingá te ke hulohula pē mo e taʻahiné kae ʻoua kuo tātaaʻi atu koe ʻe ha taha ke mo fetongi hoa. Naʻe longomoʻui mo manakoa ʻa Papulā, ko ia naʻe lau sekoni pē ʻema hulohulá kuo fetongi au ia ʻe ha talavou kehe.

“Naʻe ʻikai ke u tali ia. ʻI heʻeku ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e muimuiʻí ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻá ku maʻu ʻene fika telefoní peá u tā ki ai ʻi he ʻaho hono hokó ʻo kole ke ma ō ʻo ʻeva, ka naʻá ne femoʻuekina ʻi he ngaahi tukupā fakaakó mo fakasōsialé. Ka ko e meʻa mālié, naʻe akoʻi au ʻe heʻeku ngāue fakafaifekaú ke u vilitaki neongo ʻe hā ngali fakalotofoʻi, pea naʻe faifai pea lava ke ma teiti. Pea naʻe iku ʻa e teiti ko iá ki ha ngaahi ʻaho teiti kehe Lolotonga ʻa e ngaahi teiti ko iá naʻá ku lava ʻo fakalotoa ia ko au pē ʻa e faifekau moʻoni mo moʻui ʻe taha kuo foki mai mei he malaʻe ngāue fakafaifekaú—kae kehe, ko e meʻa pē ia ʻoku totonu ke ne ʻiló.”13

ʻĪmisi
ko e laʻi tā mali ʻo M. Lāsolo Pālati mo hono uaifi ko Papulaá

Naʻe mali ʻa Lāsolo mo Papulā ʻi he ʻaho 28 ʻo ʻAokosi 1951.

Naʻe ola lelei ʻene vilitakí mo e mateakí, pea naʻá ne mali mo Papulā ʻi he Temipale Sōlekí ʻi he ʻaho 28 ʻo ʻAokosi 1951. Naʻe ʻi ai ʻena fānau ʻe toko fitu: Kalake, Holi, Meleia, Tamala, Siteisi, Pulini, mo Kuleki.

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Pālati haʻane aʻusia ʻi heʻene hoko ko ha tamai kei talavoú ʻa ia naʻá ne ʻiloʻi ai ʻa e fuʻu lahi ʻo e fatongia fakafaʻeé. “Naʻá ku hoko ko ha tokoni pīsope pea mo ha pīsope ʻi ha vahaʻataimi ko ha taʻu ʻe 10. Lolotonga ʻa e taimi ko iá, naʻe tāpuekina kimaua ʻaki ha toko ono ʻo ʻema fānau ʻe toko fitú. Naʻe faʻa ongosia moʻoni ʻa Papulā ʻi he taimi naʻá ku foki atu ai ki ʻapi ʻi he efiafi Sāpaté. Naʻá ne feinga ke fakamatala mai ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi heʻene nofo ʻi he sea ʻi muí ʻi he houalotu sākalamēnití mo ʻema fānau kei īkí. Pea naʻe hokosia ʻa e ʻaho naʻe tukuange ai aú. Hili haʻaku tangutu ʻi muʻa ʻi ha taʻu ʻe 10, naʻá ku tangutu eni ʻi he taimí ni mo hoku fāmilí ʻi he sea ʻi muí.

“Naʻe fai ʻa e hivá ʻe he kuaea ʻa e ngaahi faʻē ʻi he uōtí, pea ko ia naʻá ku tangutu toko taha pē mo ʻema fānau ʻe toko onó. Kuo teʻeki ai ha taimi kuó u fuʻu femoʻuekina pehē ʻi heʻeku moʻuí. Naʻá ku fakaʻaongaʻi ha fanga kiʻi tamapua ʻi hoku ongo nimá fakatouʻosi, ke nau fakalongolongo ka naʻe ʻikai pē ke ola lelei ia. Naʻe tō ʻa e [fanga kiʻi fakaneifuá] ʻo mahua, pea ko e meʻa fakamā moʻoni ia. Naʻe ʻikai pē foki ke nau fie valivali kinautolu ʻi he fanga kiʻi tohí.

“ʻI heʻeku fāinga mo e fānaú ʻi he lolotonga ʻa e fakatahá, naʻá ku sio hake kia Papulā ʻokú ne lolotonga siofi mai au mo malimali pē. Naʻá ku ako ke u houngaʻia kakato ange ʻi he meʻa kotoa … ʻoku fakahoko lelei ʻi he loto faivelenga ʻe he ngaahi faʻē ʻofeina kotoa pē!”14

ʻĪmisi
Fāmili Pālatí

Ko ʻEletā Pālati mo hono fāmilí ʻi he hokosia hono taʻu 80 ʻi ʻOkatopa 2008.

Naʻe toe manatuʻi foki ʻe hono uaifí ʻa e lahi ʻo e taimi ʻo ʻEletā Pālati naʻá ne tuku maʻa hono fāmilí. Naʻe pehē ʻe Papulā, naʻe “matuʻaki līʻoa moʻoni ʻene moʻuí ki hono fāmilí, pea naʻá ne fakamuʻomuʻa maʻu pē kinautolu.” “Naʻá ne hoko ko ha pīsope ʻi ha taʻu lahi pea maʻu mo ha ngaahi fatongia lahi ʻi he Siasí, ka naʻe ʻikai ke teitei uesia ʻe he ngaahi fatongia ko iá ʻa hono fāmilí. Naʻá ne fakaʻaongaʻi lelei hono taimi kotoa pē naʻe ʻi ʻapi aí.”15

Kimui ange ʻi he moʻuí, naʻe fiefia ʻa Palesiteni mo Sisitā Pālati ʻi he taimi naʻá na feohi ai mo ʻena fānaú, makapuna ʻuluakí, mo e makapuna uá. ʻOku mataʻikoloa ʻaki ʻe heʻene fānaú mo e makapuná ʻa e ngaahi taimi mālōlō ʻeveʻeva fakafāmili ʻoku nau ʻaʻahi ai ki he ngaahi feituʻu fakahisitōlia ʻo e Siasí hangē ko Palemaila, Ketilani, mo Nāvuú; kau atu ki hono fakatapui ʻo e Temipale Preston England ʻi he 1998; fononga ki he Fonua Tapú; pea fononga atu ʻi ha konga ʻo e hala ʻo e kau paioniá.

Hili ʻa e mālōlō hono uaifí ʻi ʻOkatopa 2018, naʻe pehē ʻe Palesiteni Pālati, “ʻOku ou houngaʻia ke ʻilo ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai hoku ʻofaʻanga ko Papulaá pea te ma toe fakataha mo homau fāmilí ki [hono kotoa ʻo e] taʻengatá.”16

Fakamālohia ʻe ha Tukufakaholo ʻo e Tuí

ʻI heʻene hoko ko ha hako ʻo Hailame ko e tokoua ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe laukau ʻaki maʻu pē ʻe Lāsolo Pālati ʻene fanga kui paioniá. Naʻe ngāue ha toko ua ʻo ʻene ongo kui tangatá mo ʻene kui tangata hono uá ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Hili hono uiuiʻi ia ki he lakanga ko iá naʻe pehē ʻe Palesiteni Pālati: “ʻOku ou lau ia ko ha tāpuaki ke hoko ko ha fakafofonga ʻi he taimí ni ʻo e fāmili ʻo Siosefa mo Hailamé, pea fakahā ki he kakaí ʻoku hoko ʻeku muimui ki heʻeku kui tangata hono uá, ʻa Siosefa F. Sāmita, mo ʻeku ongo kui tangatá fakatouʻosi, ʻa Hailame Meki Sāmita mo Melovini J. Pālati, ki he Fakataha Alēlea ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko ha lāngilangi mo ha fatongia lahi. Te u fai hoku lelei tahá ke u hoko ko ha tamaioʻeiki ʻoku taau mo ha tukufakaholo pehē.

“Kuo tuʻo lahi hono fakapapauʻi mai ʻe hoku Kau Takí naʻa nau ongoʻi naʻe poupouʻi ʻe heʻeku ngaahi kuí hoku uiuiʻí ʻi he ngaahi fakataha alēlea ʻi he tafaʻaki ʻe tahá kae pehē ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he tafaʻaki ko ʻeni ʻo e veilí.”17

Naʻe tokoni kia Palesiteni Pālati ʻi heʻene taimi faingataʻaʻiá ʻa e vīsone naʻe maʻu ʻe heʻene kui ko Melovini J. Pālatí ʻi heʻene fāʻofua ki he Fakamoʻuí ʻi he Temipale Sōlekí,18 pea mo ha maka fakaʻilonga ʻi he ngaahi lea fakaʻosi ʻa ʻene kui tangatá ʻi he moʻui fakamatelié—“Mahulu hake ʻi ha toe meʻa, ngaahi tokoua, tau fakakaukau hangatonu”—ʻa ia ʻoku tautau ʻi he holisi ʻi hono ʻōfisí. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Pālati ʻo pehē, “ʻI heʻeku ʻalu ki hoku ʻōfisí ʻi ha faʻahinga ʻaho pē ʻo e uiké kuo pau pē ke u sio ki he ngaahi lea ko iá. ʻOku ou ʻilo ʻoku nau tokoni lahi mai kiate au.”19 Ko hono moʻoní, naʻe hoko ʻa e ongo foʻi lea faingofua ko ia ko e, “fakakaukau hangatonu,” ko ha moto fakafāmili kia Palesiteni Pālati ʻi heʻene fakalotolahiʻi ʻa e kau mēmipa hono fāmilí ke nau fakakaukau ke fai ha ngaahi fili ʻoku leleí pea mo manatuʻi ʻa e faingofua ʻo e ongoongoleleí.20

Naʻe hoko ʻa Palesiteni Pālati ko ha faʻifaʻitakiʻanga maʻongoʻonga ʻo e fakafalala mo hokohoko atu ha tukufakaholo ʻo e tuí ʻi he ngaahi fāmilí. Naʻe fehokotaki lelei ʻa e hisitōlia ʻo e Siasí pea mo e tui ʻa e fuofua Kāingalotú ki he hisitōlia fakafāmili ʻo ʻEletā Pālatí. Naʻá ne fakamanatu mai te tau lava kotoa ʻo “maʻu ha mālohi lahi, tautautefito ki hotau toʻu tupú, mei he mahino kiate kitautolu ʻa e hisitōlia hotau Siasí.”21 Neongo naʻe siviʻi ʻa e tui ʻa e Kāingalotu tokolahi “ʻi he fononga paionia ʻa e Kau Māmongá ʻi he senituli 19, ka ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi ʻoku “kei hoko atu pē ʻa e fonongaʻanga ia ʻo e moʻuí!” maʻatautolu takitaha ʻi heʻetau fakamoʻoniʻi ʻetau ʻtui ʻi he foʻi laka kotoa pē.’”22

ʻĪmisi
ko hono tolongi ʻe M. Lāsolo Pālati ha foʻi pulu peisipolo

Ko hono fai ʻe ʻEletā Pālati ʻa e fuofua teká kimuʻa ʻi he vaʻinga ʻa e Los Angeles Dodgers ʻi ʻAokosi 2009.

Faitaaʻi ʻe Lori Shepler / AP

Ola Lelei mo e Tō Nounou ʻo e Pisinisí

ʻI he moʻui fakapalōfesinale ʻa Lāsolo Pālatí naʻá ne ngāue ʻi he ngaahi ngāueʻanga ki he meʻalelé, fakatau ʻapí, mo e fakahū paʻangá. Naʻe maʻu ha ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻo e moʻuí mei ha ngaahi feituʻu naʻe taʻeʻamanekina, ʻo tomuʻa ako ai ʻe Lāsolo ʻa e mahuʻinga ʻo e fakafanongo ki he faleʻi ʻene tamaí pea mo e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālie mo fakatuʻasino fakatouʻosi.

“Naʻá ne manatu ʻo pehē, “Naʻe kumi ʻe he Kautaha Ford Motors ha niʻihi ke nau fakatau atu ʻenau ʻū kā foʻoú. Naʻe fakaafeʻi au mo ʻeku tamaí ʻe he kau pule ʻo e kautaha Fōtí ke mau tomuʻa vakaiʻi ʻa e meʻa naʻa nau pehē ʻe hoko ko ha koloa lelei ʻaupito. ʻI heʻema sio ki he ʻū kaá, naʻe faleʻi mai au ʻe heʻeku tangataʻeikí ki he meʻa ko e pisinisi, he kuo laka hake ʻi he taʻu ʻe 35 ʻene taukei ʻi he meʻa fakapisinisí.”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Pālati ʻo pehē: “ʻI heʻeku fefaʻuhi mo e meʻá ni, naʻá ku toe fehuʻi foki ki he ʻEikí fekauʻaki mo ia, mo kole ha fakahinohino. Ko ha fili mahuʻinga ʻaupito ia; he naʻe kau ai ha paʻanga lahi, pea lahi mo e ngāue te u faí. ʻI he taimi naʻá ku sio ai mo ʻeku tangataʻeikí ki he ʻū kaá, naʻá ku maʻu ha ongo makehe ke ʻoua naʻá ku tali ke hoko ko ha fakafofonga ʻo e kautahá.”

Ka neongo ia, naʻe pehē ʻe Palesiteni Pālati, “naʻe fuʻu poto ʻaupito ʻa e kau tuʻuaki koloa ʻa e Fōtí, pea naʻá ku fili ke u hoko ko e ʻuluaki—mo e fakaʻosi—ʻi Sōleki Siti ki hono fakatau atu ʻo e kā Edsel. Pea kapau ʻoku ʻikai ke ke ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e Edsel, ʻeke ki hoʻo kuitangatá. Te ne talaatu naʻe matuʻaki mahino pē he ʻikai ke ola lelei ʻa e kā Edsel.”

ʻĪmisi
Ford Edsel

Ko ha kā Ford Edsel, ʻa ia naʻe fakatau atu ʻe Lāsolo Pālati ʻi heʻene fakatauʻanga meʻalelé ʻi Sōleki Siti.

Tā mei he Getty Images

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pālati: “Naʻá ku hanga ʻo tukunoaʻi ʻa e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié naʻá ku maʻu kimuʻá. Naʻá ku muimui ki he faleʻi ʻa e vahe hiva ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ka naʻá ku kiʻi fakaveiveiua ki he ueʻi naʻe ʻomi maʻaku ʻe he ʻEikí.” Ko e lēsoni ʻeni naʻe ako mei aí: “ʻI he taimi ʻokú ke loto fiemālie ai ke fanongo mo akó, ko e niʻihi ʻo e ngaahi akonaki ʻaonga taha ʻi he moʻuí ʻe maʻu ia meiate kinautolu kuo nau muʻomuʻa atu ʻiate koé… . Kapau te ke fakafanongo mo tali ʻenau faleʻí, te nau lava ʻo tokoni ke tataki koe ki he ngaahi fili ʻe ʻaonga mo faitāpuekina ai koé pea taki koe ke ke fakamamaʻo mei he ngaahi fili te ne lava ʻo fakaʻauha koé.”23

Neongo naʻe ola lelei ʻa e ngaahi feinga fakapisinisi kotoa ʻa Lāsoló, ka naʻá ne toʻo ʻa e meʻá ni ko ha aʻusia naʻe ako ai pea tokoniʻi ia ke ne “fakakaukau hangatonu” ki ha faʻahinga fili pehē ʻi he kahaʻú.24

Ngāue ki he ʻEikí

Hili ha hoko tuʻo ua ʻa Lāsolo Pālati ko ha pīsope, naʻá ne ngāue ʻi he ngaahi fakataha alēleaʻanga māʻolungá pea hoko ko ha ʻetivaisa ʻi he kōlomu ʻo e kau taulaʻeikí kimuʻa pea uiuiʻi ia ʻi Siulai ʻo e 1974 ke ne tokangaʻi ʻa e Misiona Toronto Canada. Naʻe hoko ʻa e uiuiʻi ko iá ko ha teuteu mahuʻinga ʻaupito ki heʻene ngaahi ngāue taimi kakato ʻi he Siasí ʻi he kahaʻú. Hili ha taʻu ʻe ua mei ai, ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1976, naʻe uiuiʻi ia ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú. Naʻe uiuiʻi ia ki he kau palesitenisī ʻo e kōlomu ko iá ʻi he ʻaho 21 ʻo Fēpueli 1980. ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻOkatopa 1985, naʻe uiuiʻi ia ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi hono taʻu 57. Naʻe fakanofo ia ki he uiuiʻi ko iá ʻi he ʻaho 10 ʻo ʻOkatopa 1985 ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) pea ko e fakanofo fakaʻosi ia ki he lakanga fakataulaʻeikí naʻe fakahoko ʻe Palesiteni Kimipolo kimuʻa peá ne pekiá.

ʻI he ʻaho 14 ʻo Sānuali 2018, hili ʻa e mālōlō ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (1927–2018) pea mo hono vaheʻi ʻo Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e Palesiteni hono 17 ʻo e Siasí, naʻe vaheʻi leva ʻa Palesiteni Pālati ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻĪmisi
Ko Palesiteni Pālati mo Palesiteni Nalesoni

Ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni mo Palesiteni Pālati ʻi tuʻa ʻi he Vatikaní ʻi Loma, ʻĪtali, ʻi Māʻasi 2019.

ʻI he hoko ʻa Palesiteni Pālati ko e Taki Māʻolungá, naʻá ne maʻu ha faingamālie ke kau ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Naʻá ne hoko ko e Talēkita Pule ʻo e Potungāue Ngāue Fakafaifekaú peá ne tataki foki mo e Potungāue ki he Naunau Fakalēsoní mo e Fakafekauʻakí. Naʻá ne toe tokoni foki ki hono tokangaʻi ʻo e Kōmiti Fetuʻutaki mo e Kakaí ʻa e Siasí.

ʻI he 1980 naʻá ne fakamafaiʻi ai hono langa ʻo e fuofua falelotu ʻi Naisīliá. Hili ha taʻu ʻe fā mei ai, naʻá ne foki ki ʻAfilika, ʻo folau ki ʻItiopea hili ha honge lahi ke sio ki he founga hono tufaki ʻa e paʻanga naʻe maʻu mei ha ʻaukai makehe fakaemāmani lahi ʻa e Siasí. Naʻe ʻalu fakataha mo Keleni L. Peisi ko e talēkita pule ʻo e Potungāue Uelofea ʻa e Siasí ʻi he taimi ko iá, pea naʻá na fakataha mo e mēmipa pē ʻe taha ʻo e Siasí ʻi ʻItiopea ʻi he taimi ko iá, ko ha tokotaha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki. Lolotonga ʻa e fakataha ko iá, naʻe fai ʻe Palesiteni Pālati ha lotu mo tāpuakiʻi ʻa ʻItiopea, ʻa ia naʻe manatu ki ai ʻa ʻEletā Peisi ʻo pehē, “naʻá ne ui ki he mālohi mo e mafai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki māʻoniʻoní mo fekauʻi ʻa e ngaahi ʻelemēnití ke fakatahataha mai ke ʻomi ha ʻuha ki he fonuá, koeʻuhí ke kamata hano fakafiemālieʻi ʻo kinautolu kuo nau faingataʻaʻia ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻe teʻeki ai ke tō ha ʻuha ʻi ha taʻu ʻe taha, pea naʻe fai ʻa e lotú ʻi ha pongipongi Sāpate tafitonga mo laʻalaʻā.”

Naʻe pehē ʻe Brother Peisi, ʻi he konga kimui ʻo e ʻaho ko iá, “Naʻá ku tangutu ʻi ha kiʻi tesi ʻo fai ʻeku tohi ʻi heʻeku tohinoá mo ʻeku fanongo ki he pā ʻa e maná. Naʻá ku hū atu ki he fakafaletoló ʻo sio tonu ki he kamata tō mai ha fuʻu ʻuha lahi. … Naʻá ku lue atu ʻi he holó ʻo tukituki atu ʻi he matapā ʻo ʻEletā Pālatí. ʻI heʻene aʻu mai ki he matapaá, naʻe lava ke u ʻiloʻi naʻá ne fuʻu ongoʻi lōmekina [ʻo hangē pē ko aú]. Naʻá ma fai ha lotu fakafetaʻi peá ma taki taha foki ki hono loki ʻo nofo ai mo fifili. Talu mei he ʻaho ko iá, ko e feituʻu kotoa pē naʻá ma ʻalu ki aí, naʻe ʻuha ia.”25 Ko ha aʻusia liliu moʻui ia kia Palesiteni Pālati.

ʻĪmisi
Ko ʻEletā Pālati ʻi ʻItiopea

Ko e ʻaʻahi ʻa ʻEletā Pālati ki ʻItiopea lolotonga ʻa e honge ʻi he 1985 ke fakapapauʻi ʻa e founga ki hono fakaʻaongaʻi lelei taha ʻa e $6 miliona tupu naʻe foaki ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ha ʻaukai makehe.

Naʻe hoko ha aʻusia fakangalongataʻa ʻe taha ʻi he 1988, ʻi hono fokotuʻu ʻe Palesiteni Pālati ha siteiki foʻou ʻe fitu ʻi Lima, Pelū, ʻi ha fakaʻosinga ʻo e uike pē ʻe taha. Naʻe fakatapui ʻe heʻene kuitangata ko ʻEletā Melovini J. Pālatí ʻa ʻAmelika Saute ʻi he 1925 ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí, ʻo tomuʻa kikiteʻi ha tupulaki fakaofo ʻa e Siasí ʻi aí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pālati, “Naʻe ʻomi ʻe [he aʻusia ko ʻení] kiate au … ha ongo makehe he naʻá ku ongoʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo ʻeku Kuitangatá ʻi ha founga fakaofo ʻi heʻeku ʻiloʻi naʻá ku fakahoko ia ko ha konga ʻo ʻene kikite fakaofó.”26

Ngaahi Akonaki

Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Pālati ʻi heʻene ngaahi akonakí kotoa ʻa e mahuʻinga ʻo hono maʻu ha fakamoʻoní pea vahevahe ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí: “Kapau ʻoku ʻikai ke mahino kiate kitautolu mo tau loto fiemālie ke akoʻi ki he niʻihi kehé ʻa hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea ko hai leva te ne fai iá?”27 Naʻá ne faʻa fakatukupaaʻi ʻa e kāingalotú ke nau fokotuʻu ha ʻaho ke nau kumi ai ha taha te nau lava ʻo vahevahe ki ai ʻa e ongoongoleleí, pea naʻá ne fakapapauʻi ke toe muimuiʻi ʻa e ngaahi tukupā ko iá.

Naʻá ne toe fakahā foki ʻa e fatongia mahuʻinga ʻo e houʻeiki fafiné ʻi he ʻapí mo e Siasí, akoʻi ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi lelei ai ʻa e ngaahi fakataha alēleá, mo poupouʻi ʻa e ngāue ʻa e kau faifekau taimi kakató mo e kau mēmipa ngāue fakafaifekaú, ʻo aʻu ki hano pehē ʻe ha taha ʻo hono kaungā ʻAposetoló ko e “M.” ʻi hono hingoá ʻoku ʻuhinga ia ki he “missionary (faifekau).”28

Naʻá ne poupouʻi ʻa e kau faifekaú mo e kāingalotu ʻi he funga ʻo e māmaní ʻaki ʻene fakatuʻamelie ki he ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne fakamanatu ki he fānau ako ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, ko honau tokolahi ko ha kau fakafaifekau kuo ʻosi pe teuteu ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, “ko e tupulaki ʻa e Siasí … ʻoku ʻi homou nimá moʻoni ia mo hoku nimá, pea ʻi he nima ʻo e kāingalotu mālohi ʻo e Siasí.” Naʻá ne pehē ko e taimi naʻá ne faʻa fanongo ai ki hono fiemaʻu ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí ki he toko taha moʻui kotoa pē, “ʻOku ou faʻa pehē loto pē, … kuo kole mai ʻa e ʻEikí ke tau fai ha meʻa ʻoku taʻemalava. [Ka] ʻoku ʻikai ke taʻemalava ia. ʻOku ʻikai ke taʻemalava ia kapau ʻe tukupā ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau fai ʻa e meʻa kuó Ne kole maí, ʻa ia ko haʻanau kau mālohi atu ki hono ʻunuakiʻi atu ʻa e ongoongoleleí ki he māmaní.”

Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau hohaʻa ki he tupulaki ʻa e Siasí ni. ʻE tokonaki ʻe he ʻEikí pea ʻe hiki hake ʻe he ʻEikí pea ʻe ueʻi fakalaumālie ʻe he ʻEikí pea ʻe fakaʻatā ʻe he ʻEikí ke hokohoko atu ʻa e laka kimuʻa ʻEne ngāué. … ʻOfa ke tāpuakiʻi kimoutolu pea tāpuakiʻi mo au ʻe he ʻOtuá, ke tau maʻu ʻa e loto-toʻa, fakaʻutoʻuta lelei, ʻa e loto moʻoni fakafoʻituitui mo e mateuteu, ke tau maau ʻi he tapa kotoa pē ke fai hotau fatongiá, neongo pe ko e hā, ʻi hono langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní.”29

ʻĪmisi
Ko Palesiteni Pālati mo ha niʻihi kehe ʻi Sikotilani

Naʻe ʻi Sikotilani ke fakataha mo e kau taki fakapuleʻangá ʻi ʻOkatopa ʻo e 2021, pea naʻe ʻaʻahi ai ʻa Palesiteni Pālati ki he faʻitoka naʻe maʻulotu ai ʻene ongo kui faá pea naʻe tanu ai pē kinaua ʻi he kelekele ko iá.

Fakamoʻoni ki he Ongoongolelei Kuo Fakafoki Maí

Naʻe fakavaʻe maʻu pē ʻa e fakamoʻoni ko ia naʻe tōkaki ʻi heʻene kei siʻí, pea tupulaki lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú, mo fakamālohia ʻi hono kotoa ʻo ʻene moʻuí, ʻi he ngaahi moʻoni faingofua ʻo e ongoongoleleí. “ʻOku ou hiki hake hoku leʻó ki he māmaní kotoa ko ha fakamoʻoni ʻoku ou ʻiloʻi taʻe toe fehuʻia naʻá ne fakaava ʻa e kuonga fakakosipeli ko ʻení ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmita ʻi ha fakahā fakalangi pea kamata hono fakafoki mai ki he māmaní ʻa e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí.”30

ʻĪmisi
Ko e kau taki ʻo e Siasí ʻi he Senitā Takimamata ʻo e Temipale Rome Italy

ʻOku kau fakataha atu mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki hono fakatapui ʻo e Temipale Rome Italy ʻi he 2019.

Naʻá ne pehē ko ʻetau tuí “kuo pau ke fakatefito ia ʻia Sīsū Kalaisi, ʻi heʻene moʻuí, ʻi heʻene fakaleleí, pea ʻi hono fakafoki mai ʻo ʻene ongoongoleleí ki he māmaní ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. …

“ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe fakaofo pe mahuʻinga ange ʻi he moʻuí ni ka ko hono ʻiloʻi kuo toe folofola mai ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí mei he langí pea kuo ui ha kau palōfita mo ha kau ʻaposetolo ke nau toe akoʻi ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei taʻengatá ʻi he māmaní.”31

Ko hono moʻoní, naʻe tokoniʻi ia ʻe heʻene ngāue tokoni mo mateakí ʻi hono fakavaveʻi ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí ke ne aʻusia ʻa e tuʻunga naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke ne aʻusiá. “Kuo ʻomi ʻe he mahino ʻoku ou maʻu ki he ongoongoleleí ha fakahinohino ki he faʻahinga tamai mo e kuitangata ʻoku totonu ke u aʻusiá. Kuo tokoniʻi au ʻe heʻeku fakamoʻoní, ʻa ia naʻe maʻu ʻi heʻeku kei talavoú, ke u tali ʻa e uiuiʻi kotoa pē ʻi he Siasí, kau ai ʻa e uiuiʻi kāfakafa ko ʻeni ʻi he lolotongá ni ke u hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe fuoloa hono maʻu ʻeku fakamoʻoní ʻi he hala puleʻanga ʻo ʻIngilaní, pea kuo tupulaki ia ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea mo e akonaki ki he akonaki kae ʻoua ke u lava ʻo tuʻu ʻi homou ʻaó … pea fakamoʻoni ko ha fakamoʻoni makehe ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻoku moʻui hotau Fakamoʻuí pea ko Ia ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá. Kuo teʻeki ai ke tatau ʻeku moʻuí talu mei heʻeku fokotuʻu maʻu hoku laumālié ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.”32

Ngaahi Fakamatalá

  1. M. Russell Ballard, “The Atonement and the Value of One Soul,” Ensign pe Liahona, May 2004, 86.

  2. M. Russell Ballard, “Purity Precedes Power,” Ensign, Nov. 1990, 35–36.

  3. M. Russell Ballard, “The Greatest Generation of Missionaries,” Ensign pe Liahona, Nov. 2002, 47.

  4. ʻI he Kathleen Lubeck, “Elder M. Russell Ballard: True to the Faith,” Ensign, Mar. 1986, 6.

  5. M. Russell Ballard, “Ke Mou Femoʻuekina ʻi he Ngāue Leleí,” Ensign pe Liahona, Nov. 2012, 29.

  6. Vakai, Lubeck, “Elder M. Russell Ballard,” 6; Carolyn Hyde, On the Lord’s Errand: A Biography of Elder M. Russell Ballard of the Quorum of the Twelve Apostles (2007), 35–36.

  7. Vakai, Hyde, On the Lord’s Errand, 32.

  8. Vakai, Lubeck, “Elder M. Russell Ballard,” 6; Hyde, On the Lord’s Errand, 36.

  9. M. Russell Ballard, “ʻOku Fie maʻu Kimoutolu ʻe he ʻEikí he Taimí ni!Ensign, Sept. 2015, 31; Liahona, Sepitema 2015, 12.

  10. M. Russell Ballard, “Sharing the Gospel Using the Internet,” Ensign, July 2008, 62.

  11. M. Russell Ballard, “Anchor to the Soul” (fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, ʻaho 6 Sepitema 1992), 5–6, speeches.byu.edu.

  12. M. Russell Ballard, “Prepare to Serve,” Ensign, May 1985, 41–42.

  13. M. Russell Ballard, “Toe Vakaiʻi,” Ensign pe Liahona, Mē 2014, 78.

  14. M. Russell Ballard, “Ngaahi ʻOfefine ʻo e ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 108.

  15. Barbara B. Ballard, ʻi he Lubeck, “Elder M. Russell Ballard,” 9.

  16. M. Russell Ballard, “Ko e Meʻa-Hā-Mai ʻo e Huhuʻi ʻo e Kau Pekiá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2018, 73.

  17. M. Russell Ballard, “Choose to Serve” (fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, ʻaho 5 ʻo Sānuali, 1986), 2, speeches.byu.edu.

  18. Hangē ko ʻení, vakai ki he aʻusia ʻa Palesiteni Pālati ʻi heʻene hoko ko ha pīsopé ʻo tokoniʻi hono uōtí ke tānaki ha paʻanga ke totongi hano langa ha fale (“The Blessings of Sacrifice,” Ensign, May 1992, 76).

  19. M. Russell Ballard, “Let Us Think Straight” (fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, Nov 29, 1983), 2, speeches.byu.edu.

  20. Vakai, Hyde, On the Lord’s Errand, 21–22.

  21. M. Russell Ballard, “Hyrum Smith: ‘Firm as the Pillars of Heaven,’Ensign, Nov. 1995, 6.

  22. M . Russell Ballard, “Hoko Atu e Fonongá!” Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 105.

  23. M. Russell Ballard, “Learning the Lessons of the Past,” Ensign pe Liahona, May 2009, 31; M. Russell Ballard, “Let Us Think Straight,” 6.

  24. Vakai, Hyde, On the Lord’s Errand, 49.

  25. Glenn L. Pace, in Hyde, On the Lord’s Errand, 260–61.

  26. M. Russell Ballard, “Reflections on the Life of Melvin J. Ballard” (address given at Cache Valley Heritage: Mormon Religious Leaders and Their Origins, May 4, 1991), ʻi he Hyde, On the Lord’s Errand, 409–10.

  27. M. Russell Ballard, “Now Is the Time,” Ensign, Nov. 2000, 75.

  28. Vakai, Hyde, On the Lord’s Errand, 203.

  29. M. Russell Ballard, “Future Challenges for an International Church” (fakataha fakalotu ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí Nov 8, 1984), speeches.byu.edu.

  30. M. Russell Ballard, “Marvelous Are the Revelations of the Lord,” Ensign, May 1998, 32.

  31. M. Russell Ballard, “Anchor to the Soul,” 2.

  32. M. Russell Ballard, “Anchor to the Soul,” 6.