Konifelenisi Lahi
ʻOku Mau Fakamālō
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2023


ʻOku Mau Fakamālō

ʻOku tau mohu tāpuekina ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau ʻiloʻí koeʻuhí he ʻoku tau maʻu ʻa Siosefa Sāmita, ko e palōfita ʻo e kuonga fakakosipeli fakaʻosi ko ʻení.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou lāngilangiʻia ke ʻi heni mo kimoutolu ʻi he pongipongí ni. ʻOku ou lotua ke tāpuekina au ʻe he ʻEikí.

ʻOku ʻikai ke fuʻu lelei ʻeku sió ʻo hangē ko ia naʻe anga ki aí. Naʻá ku ʻalu ki he toketā matá, peá u talaange ki ai “ʻOku ʻikai ke u lava ʻo sio lelei ki he meʻa laukongá.”

Pea naʻá ne talamai, “Ko ia pē, he kuó ke motuʻa. He ʻikai ke toe lelei hoʻo vakaí.”

Ko ia ai te u fai pē ʻa e lelei taha te u malavá.

ʻOku ou fie vahevahe atu ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi kuó u fakakaukau ki ai. Hangē kuo nofo maʻu pē ʻeku fakakaukaú ʻi he Palōfita ko Siosefá ʻi he ngaahi māhina siʻi kuo toki ʻosí. Kuó u tangutu ʻo fakakaukauloto ki hono fatongia nāunauʻia ʻi heʻene hoko ko e palōfita ʻo e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá.

ʻOku ou fakakaukau ki heʻetau houngaʻia ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní kia Siosefa Sāmitá, ko ha tamasiʻi naʻe loto ke ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke ne fai ke fakamolemoleʻi ai ʻene angahalá, maʻu ʻa e loto-toʻa ke ʻalu ki ha vaoʻakau ofi ki hono ʻapí ʻi Palemaila, Niu ʻIoke, pea tūʻulutui ai ʻo lotu, pea—ʻi he fakamatala tonu pē ʻaʻaná—ko e fuofua taimi ia ke ne lotu leʻolahi ai (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:14).

ʻI he tūʻulutui ʻa Siosefa ʻi he feituʻu ʻoku tau ui ko e Vaoʻakau Tapú, naʻe fakaava mai ʻa e langí. Naʻe hā mai ha toko ua kiate ia, pea naʻá na maamangia ange ʻi he ulo ʻa e laʻaá ʻi he hoʻatā mālié. Naʻe folofola mai ʻa e toko taha kiate ia ʻo pehē, “[Siosefa,] ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻEni. Fanongo Kiate Ia!” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17). Ko e kamataʻanga ia hono Fakafoki Mai ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei taʻengata ʻo Sīsū Kalaisí.

Koeʻuhí naʻe folofola ʻa hotau Fakamoʻuí mo hotau Huhuʻí ki he tamasiʻi ko Siosefá pea fakaava ai ʻa e kuonga fakakosipeli ko ʻení ʻa ia ʻoku tau moʻui aí, pea ʻoku tau hiva, [“Fakamālō ki he tangata naʻe fefolofolai mo Sihová!”] (“ʻOku Mau Fakamālō,” Ngaahi Himí, fika 16). ʻOku tau fakamālō ki he ʻEikí koeʻuhi ko Siosefa Sāmita mo ʻene loto-toʻa ke ʻalu ki he vaoʻakau ko iá ʻi he 1820, ofi ki hono ʻapi ʻi Palemaila, Niu ʻIoké.

ʻOku ou fakakaukau ki he ngaahi meʻa fakaofo kotoa pē ʻoku tau ʻiló mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú. Siʻoku kāinga ʻofeina, ko ʻeku fakamoʻoni kiate kimoutolu ʻi he pongipongi ní ʻa e anga ʻetau mohu tāpuekina ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau ʻiló koeʻuhí ko ʻetau maʻu ʻa Siosefa Sāmita, ko e palōfita ʻo e kuonga fakakosipeli fakaʻosi ko ʻení.

ʻOku mahino kiate kitautolu ʻa e taumuʻa ʻo e moʻuí, pea ko hai kitautolu.

ʻOku tau ʻiloʻi ko hai ʻa e ʻOtuá; ko hai ʻa e Fakamoʻuí; koeʻuhí ʻoku tau maʻu ʻa Siosefa, ʻa ia naʻe ʻalu ki ha vaoʻakau ʻi heʻene kei siʻí ʻo fekumi ki ha fakamolemole ki heʻene ngaahi angahalá.

ʻOku ou tui ko e taha ia ʻo e meʻa nāunauʻia mo fakaofo taha ʻe lava ke ʻilo ʻe ha taha ʻi he māmaní—ko ʻetau Tamai Hēvaní pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí naʻá na hā mai Kinaua ʻi he ʻaho kimui ní ʻo fokotuʻu hake ʻa Siosefa ke ne fakafoki mai ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei taʻengata ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku tau maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ko ha meʻaʻofa fakaofo mo fakaʻofoʻofa ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he kāingalotu ʻo e Siasí. Ko ha fakamoʻoni ia ʻe taha, ko ha toe fakamoʻoni ʻe taha ko Sīsū ʻa e Kalaisí. ʻOku tau maʻu iá koeʻuhí he naʻe taau ʻa Siosefa ke maʻu ʻa e ʻū lauʻipeletí, naʻe tataki fakalangi ia ke ne liliu kinautolu ʻaki ʻa e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá pea ke ʻoatu ʻa e tohí ki māmaní.

Neongo ʻoku faingofua pē ʻeku pōpoaki ki he pongipongi ní, ka ʻoku loloto ia, pea fonu ʻi he ʻofa ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea pehē kiate kinautolu kotoa siʻoku kāinga kuo nau poupouʻi iá pea loto-fiemālie ke poupouʻi ia ʻi heʻene tupu haké.

ʻOku ou loto ke u fakamālō ʻi he pongipongí ni ki heʻene faʻeé. ʻOku ou fakakaukau maʻu pē ki hono fakaofo ʻa e meʻa naʻe hoko kia Siosefa ʻi heʻene foki mai mei he aʻusia ko ia ʻi he Vaoʻakau Tapú ʻo fakahā ange ki heʻene faʻē ko Lusi Meki Sāmitá ʻa e meʻa naʻe hokó, pea naʻá ne tui kiate ia.

ʻOku ou houngaʻia ki heʻene tamaí mo hono fanga tokouá mo e tuofāfiné pea mo hono fāmilí, ʻa ia naʻa nau poupouʻi ia ʻi hono fatongia kāfakafa kuo tuku ʻe he ʻEikí kiate ia ke hoko ko e palōfita ki hono toe fakafoki mai ki he māmaní ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei taʻengata ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko ia ai ko ʻeku fakamoʻoni ʻi he pongipongi ní ʻoku ou ʻiloʻi ko Sīsū Kalaisí ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻi Ia ʻo e māmaní. ʻOku ou toe ʻiloʻi foki naʻe hā pea fakataufolofola ʻetau Tamai Hēvaní pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí kia Siosefa pea teuteuʻi ia ke hoko ko ha palōfita.

ʻOku ou ofo, mo ʻiloʻi moʻoni ʻo hangē ko ha tokolahi ʻo kimoutolu, ʻi heʻetau monūʻia ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku tau ʻilo ki heʻetau taumuʻa ʻi he moʻuí, ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni aí, mo e meʻa ʻoku totonu ke tau feinga ke fakahoko mo ikunaʻi ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. ʻOku tau ʻi he tuʻunga ko e feinga ke teuteuʻi kitautolu, ʻi he ʻaho kotoa, ke toe lelei ange, angaʻofa ange, mateuteu ange ki he ʻaho ko iá, ʻa ia kuo pau ke hoko mai, ʻa ia te tau toe foki ai ki he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou kiʻi ofi ange au ki ai. ʻE vavé ni pē ha hoko hoku taʻu 95. ʻOku talamai heʻeku fānaú ʻoku nau fakakaukau ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻaho ʻoku ou motuʻa ange au ai, ka ʻoku sai pē ia. Oku ou fai pē ʻa e lelei taha te u malavá.

Ka ʻi he meimei taʻu ʻe 50 kuohilí, siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, kuó u maʻu ha faingamālie ke ʻaʻahi ai ki he māmaní ʻi hoku fatongia ko ha Taki Māʻolunga ʻo e Siasí. Ko ha tāpuaki fakaofo moʻoni ia. ʻOku ou tui kuó u meimei aʻu ki he ngaahi feituʻu kotoa pē ʻo e māmaní. Kuó u feʻiloaki mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he feituʻu kehekehe ʻi he funga ʻo e māmaní.

ʻOku ou ʻofa lahi atu kiate kimoutolu. Ko ha aʻusia nāunauʻia ia—ke sio ki homou ngaahi fofongá, nofo fakataha mo kimoutolu, pea ongoʻi ʻa e ʻofa ʻoku mou maʻu ki he ʻEikí mo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Fakatauange ki he Tamai Hēvaní ke ne tokangaʻi kitautolu ʻi he taimí ni pea faitāpuekina kotoa ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻo e konifelenisí. Pea fakatauange pē te tau maʻu moʻoni ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi hotau ngaahi lotó, pea fakatauange ʻe tupulaki ʻetau ʻofa ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi—ko hotau Fakamoʻui ʻofeina, ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—ʻi heʻetau feinga ke tauhi kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú pea hoko ʻo tatau ange mo Iá ko e ola ʻo ʻetau kau mai ki he konifelenisi lahí. ʻOfa ke tāpuekina kimoutolu ʻe he ʻOtuá, ʻi ha faʻahinga feituʻu pē ʻoku mou ʻi ai ʻi he māmaní. Fakatauange pē ke tau maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. ʻOfa pē ke tau ongoʻi ʻa e mālohi ʻo e langí ʻi heʻetau moihū fakataha ʻi he fakatahaʻanga ko ʻeni ʻo e konifelenisí.

ʻOku ou tuku atu ʻeku fakamoʻoní mo ʻeku ʻiloʻilo pau ko Sīsuú ʻa e Kalaisí. Ko Ia hotau Fakamoʻuí mo hotau Huhuʻí. Ko Ia ʻa hotau kaungāmeʻa lelei tahá. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.