2010–2019
Toe Vakaiʻi
ʻEpeleli 2014


Toe Vakaiʻi

ʻĪmisi
ʻEletā M. Russell Ballard

Te tau lava kotoa pē ʻo kau mālohi ange ki he ngāue fakafaifekaú ʻi hono fetongi ʻetau ilifiá ʻaki e tui moʻoní.

ʻE hoko ʻi Sepitema ko ʻení ʻa e taʻu ʻe onongofulu mā fā talu ʻeku foki mai mei heʻeku ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilaní. Hili e ʻaho ʻe tolu ʻeku foki maí ne u ʻalu ki ha hulohula ʻAho Fakafeohi ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá mo haku kaungāmeʻa. Naʻá ne talanoa mai kau ki ha taʻahine hoihoifua ko Papulā Pāuni ko hono taʻu ua ʻeni he ʻapiakó ʻokú ne fakakaukaú ʻoku totonu ke ma feʻiloaki. Naʻá ne ʻomi ia pea fakafeʻiloaki kimaua, pea kamata ke ma hulohula.

Meʻapangó, naʻa mau faʻa ui ʻeni ko ha “tag dance,” ʻa ia ko hono ʻuhingá te ke hulohula pē mo e taʻahiné kae ʻoua kuo tātaaʻi atu ho umá ʻe ha taha ke mo fetongi. Naʻe longomoʻui mo ʻiloa ʻa Papulā, ko ia naʻe lau sekoni pē ʻema hulohulá kuo fetongi au ia ʻe ha talavou kehe.

Naʻe ʻikai ke u tali ʻeni. ʻI heʻeku ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e toe vakaiʻí ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú, ne u maʻu ʻene fika telefoní peá u tā ki ai he ʻaho hono hokó ʻo kole ke ma ō ʻo ʻeva, ka naʻá ne femoʻuekina he ngaahi tukupā fakaako mo fakasosialé. Mālō ne akoʻi au ʻe heʻeku ngāue fakafaifekaú ke u vilitaki neongo ʻe hā ngali fakalotofoʻí, pea naʻe faifai pea lava ke ma teiti. Hili e teiti ko iá ne toe hokohoko atu ʻema teití. Lolotonga e ngaahi teiti ko iá ne u lava ʻo fakalotoa ia ko au pē ʻa e faifekau moʻoni mo moʻui ʻe taha kuo foki mai mei he malaʻe ngāue fakafaifekaú—kae kehe, ko e meʻa pē ia ʻoku totonu ke ne ʻiló. Hili ʻeni ha taʻu ʻe 64, ʻoku ʻi ai e fānau ʻe toko fitu, mo e makapuna tokolahi mo e makapuna ua ʻoku nau hoko ko e fakamoʻoni ʻo e foʻi moʻoni mahuʻinga ko ia, tatau ai pē ʻoku lelei fēfē hoʻo pōpoakí, mahalo he ʻikai te ke maʻu ha faingamālie ke fakahoko ai ia kapau he ʻikai te ke vilitaki ʻi hono toe vakaiʻí.

Mahalo ko e ʻuhinga ʻeni kuó u ongoʻi mālohi ai ke toe vakaiʻi he ʻahó ni e pōpoaki ʻe ua ʻo ʻeku ngaahi pōpoaki mei he konifelenisi lahi kimuʻá.

ʻI he konifelenisi ʻo ʻOkatopa 2011, ne u poupou ai ke tau manatua e folofola mahuʻinga ʻa e ʻEikí: “He ʻe ui peheʻi ʻa hoku Siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻio, ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”1

ʻOku fakamahinoʻi ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi leá ni ʻoku ʻikai ngata ʻi heʻene hoko ko e hingoa totonú ka ko e hingoa ia kuo pau ke ui ʻaki Hono Siasí. ʻI heʻetau maʻu ʻEne fanongonongo mahinó, ʻoku ʻikai totonu ke tau ui e Siasí ʻaki ha hingoa kehe, hangē ko e, “Siasi Māmongá” pe “Siasi LDS.”

ʻOku lava ke fakaʻaongaʻi totonu ʻa e foʻi lea Māmongá ʻi he ngaahi tūkunga ʻe niʻihi ʻo ʻuhinga ki he kāingalotu ʻo e Siasí, hangē ko e kau paionia Māmongá, pe ki he ngaahi kautaha hangē ko e Kuaea ʻa e Tāpanekale Māmongá. ʻOku ʻiloa lahi e kāingalotu ʻo e Siasí ko e Kau Māmonga, pea ʻi he fengāueʻaki mo kinautolu ʻoku ʻikai ke tau tui tataú, mahalo ʻe lava ke tau fakamatalaʻi kitautolu ko e Kau Māmonga, kapau ʻoku tau ʻai fakatahaʻi ia mo e hingoa kakato ʻo e Siasí.

Kapau ʻe ako e kāingalotú ke ngāue ʻaki ʻa e hingoa totonu ʻo e Siasí ʻi heʻene fekauʻaki mo e foʻi lea Māmongá, te ne fakamamafaʻi ko e kau Kalisitiane kitautolu, ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí.

Kāinga, tau toe vakaiʻi muʻa mo fakatupulaki ʻa e ʻulungaanga ʻo hono fakamahinoʻi maʻu pē ʻoku tau kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ko e pōpoaki hono ua ʻoku ou ongoʻi ʻoku totonu ke u toe vakaiʻí ne fakahoko he konifelenisi lahi kuo ʻosí ʻi heʻeku poupouʻi e kāingalotú ke nau lotua ke tataki kinautolu ki ha taha te nau lava ke fakaafeʻi ke ako ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí kimuʻa he Kilisimasí. Kuo vahevahe mai ʻe ha kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí ha ngaahi aʻusia makehe ʻe niʻihi ko ha ola ʻo ʻenau kole ki he ʻEikí ha ngaahi faingamālie ki he ngāue fakafaifekaú.

Hangē ko ʻení, naʻe fakahoko ʻe ha faifekau ne toki ʻosi mai ha lotu pau, ke tataki muʻa ia ki “he taha” te ne lava ʻo tokoniʻí. Naʻá ne fakakaukau ai ki he hingoa ʻo hano kaungāako kimuʻa. Naʻá ne lava ʻo fetuʻutaki ki ai ʻi he Facebook, pea naʻá ne ʻilo ai ʻoku lotua ʻe he tokotahá ni ha taumuʻa mo ha ʻuhinga ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne toe vakaiʻi ia ʻi he taimi naʻá ne fekumi ai ki he moʻoní, pea naʻá ne papitaiso ʻi Tīsema.

Ne lahi ha ngaahi fakaafe tatau ne lipooti mai, ka ko e niʻihi siʻi pē ne nau toe vakaiʻí ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he tokouá ni.

Ko ha taha tui mālohi au ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e toe vakaiʻí. Hangē ko ia ʻoku ʻasi he tohi fakahinohino Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, maʻá e faifekaú, “ko hono fai ko ia ha fakaafe taʻe fai hano toe vakaiʻí, ʻoku tatau ia mo hano kamata ʻo ha fononga pea ʻikai fakaʻosi pe ko hano totongi ʻo ha tikite ki ha koniseti kae ʻikai fai ha hū ia ki he fale faivá. ʻOku taʻeʻaonga e tukupaá kapau ʻoku ʻikai fakakakato ʻa e ngāue ki aí.”2

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono akoʻi e tokotaha kotoa pē ʻe he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí ki he founga ʻo e fakaafé ka ke toe vakaiʻi foki hoʻo ngaahi fakaafé. ʻOku fakamahinoʻi e taumuʻa ʻo e ngāue fakafaifekaú ko ha fakaafeʻi ʻo e “niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisi ʻaki hono tokoniʻi kinautolu ke nau tali ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ʻo fakafou ʻi he tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí, fakatomalá, papitaisó, maʻu ʻa e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea kātaki ki he ngataʻangá.”3

Ko e fakaafé ko e konga pau ia ʻo e founga ngāué. Kae fakatokangaʻi ange ʻoku ʻi ai e meʻa lahi ange ki he ngāue fakafaifekaú maʻá e kāingalotú ʻi he fakahoko pē ʻo e ngaahi fakaafé ki he kakaí ke nau fanongo ki he kau faifekaú. ʻOku kau foki ai hono toe vakaiʻi mo e kau faifekaú ʻi hono tanumaki ʻo e tuí, fakaʻaiʻai ke fakatomalá, ko e teuteu ke fakahoko e ngaahi fuakavá mo e kātaki ki he ngataʻangá.

ʻOku fakatātaaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻo e toe vakaiʻí ʻi he tohi Ngāué:

“Pea naʻe ō hake fakataha ʻa Pita mo Sione ki he falelotu lahí. …

“Pea ko e tangata ʻe taha naʻe pipiki talu hono fanauʻí, naʻe fata ange ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻo tuku ʻi he matapā ʻo e falelotu lahí ʻa ia naʻe ui ko e Fakasanisaní, ke kole kiate kinautolu naʻe hū ki he falelotu lahí;

“Pea mamata ia kia Pita mo Sione ʻoku fai ke na hū ki he falelotu lahí, peá ne kole.

“Pea sio fakamamaʻu ʻa Pita mo Sione kiate ia, ʻo na pehē, Sio mai kiate kimaua.

“Pea tokanga atu ia kiate kinaua, ʻo ʻamanaki te ne maʻu ha meʻa ʻiate kinaua.

“Pea toki pehē ʻe Pita, Ko e silivá mo e koulá ʻoku ʻikai te u maʻu; ka ko ia ʻoku ou maʻú te u foaki kiate koe: ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisi ʻo Nasaletí tuʻu hake ʻo ʻalu.”

Ko ha fakaafe mālohi ia mei ha tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻikai ko ia? Ka naʻe ʻikai ke ngata pē ai e fakaafe ʻa Pitá. ʻOku talamai ʻe he fakamatala fakafolofola hokó “naʻá ne puke ia ʻi hono nima toʻomataʻú, ʻo fokotuʻu hake ia: pea naʻe mālohi leva hono vaʻé mo hono tungaʻi vaʻé.

“Pea hopo hake ia ʻo tuʻu, mo ʻeveʻeva, pea nau hū fakataha mo ia ki he falelotu lahí, kuo ʻeveʻeva, mo hopohopo, pea fakamālō ki he ʻOtuá.”4

ʻI hono fakalea ʻe tahá, naʻe ʻikai ke fakaʻaongaʻi pē ʻe Pita e mālohi hono lakanga fakataulaʻeikí pea fakaafeʻi e tangatá ke tuʻu ʻo ʻalu. Naʻá ne toe vakaiʻi foki ʻene fakaafé ʻaki ʻene ala atu ki he tangatá, puke ia ʻi hono nima toʻomataʻú, hiki hake ia, pea toki hū mo ia ki he falelotu lahí.

ʻI he laumālie ʻo e sīpinga ʻa Pitá, tuku muʻa ke u fokotuʻu atu te tau lava kotoa pē ʻo kau mālohi ange maʻu pē ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻaki hono fetongi ʻetau ilifiá ʻaki e tui moʻoní, ʻo fakaafeʻi ha toko taha tuʻo taha ʻi he kuata—pe tuʻo fā ʻi he taʻu kotoa pē—ke akoʻi ʻe he kau faifekau taimi kakató. ʻOku nau mateuteu ke faiako ʻaki e Laumālié ʻi he ueʻi fakamātoato mo e ongoʻi moʻoni mei he ʻEikí. Te tau lava ʻo toe vakaiʻi fakataha ʻetau ngaahi fakaafé mo puke e niʻihi kehé ʻi honau nimá, hiki hake kinautolu ki ʻolunga pea ʻaʻeva mo kinautolu ʻi heʻenau fononga fakalaumālié.

Ke tokoniʻi koe ʻi he ngāué ni, ʻoku ou fakaafeʻi e kāingalotu kotoa pē, tatau ai pē pe ko e hā ho uiuiʻi lolotongá pe tuʻunga hoʻo mālohi ʻi he Siasí, ke ke maʻu ha tatau ʻo e tohi Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. ʻOku lava ke maʻu atu ia ʻi heʻetau ngaahi senitā tufakiʻanga nāunaú pea ʻi he ʻinitanetí. ʻOku malava ke lau pe download e tatau ʻi he ʻinitanetí taʻe totongi. Ko ha tohi fakahinohino ia ki he ngāue fakafaifekaú—ʻa ia ʻoku ʻuhinga ia ko ha tohi fakahinohino maʻatautolu kotoa. Lau ia, ako ia, pea fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke akó ke tokoni ke mahino kiate koe ʻa e founga ke ʻomi ai ʻa e ngaahi laumālié kia Kalaisí ʻo fakafou ʻi he fakaafé mo hono toe vakaiʻí. Hangē ko e lea kuo fai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, “Ko e taimi ʻeni ki he kāingalotú mo e kau faifekaú ke nau ngāue fakataha ʻi he ngoue vaine ʻa e ʻEikí, ke ʻomi e ngaahi laumālié kiate Ia.”5

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne kau ākongá:

“Ko e moʻoni ʻoku lahi ʻa e taʻú, ka ʻoku tokosiʻi ʻa e kau ngāué;

“Ko ia mou lotu ki he ʻEiki ʻo e taʻú, koeʻuhí ke ne fekau atu ʻa e kau ngāué ki heʻene taʻú.”6

Kuo tali mai ʻe he ʻEikí ʻa e lotu ko iá ʻi hotau kuongá ni ʻaki e kau faifekau taimi kakato tokolahi taha ʻi he hisitōlia ʻo māmaní. ʻI he tupu tokolahi foʻou ko ʻeni ʻo e kau ngāue faivelengá, kuo ʻomi ai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ha toe faingamālie ke tokoni kiate Ia ʻi hono ʻomi e ngaahi laumālié.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi founga ngāue maʻá e kāingalotú ke nau tokoni mo poupouʻi ai e kau faifekau fakaofó ni. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo tala ki he kau faifekaú ʻokú ke ako ʻa e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí pea kole ange ke nau fakahā atu ʻa e meʻa ʻoku nau ʻilo ʻi heʻenau akó. ʻI hoʻomou fevahevaheʻakí, ko e moʻoni ʻe tupulaki e loto fefalalaʻakí ʻi he vahaʻa ʻo e kāingalotú mo e kau faifekau taimi kakató, ʻo hangē ko e fekau ʻa e ʻEikí:

“Kae kehe ke lava ʻa e tangata [mo e fefine] takitaha ʻo lea ʻi he huafa ʻo e ʻOtua ko e ʻEikí, ʻio ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní.”7

Pea, “Vakai naʻá ku fekauʻi atu ʻa kimoutolú ke fakamoʻoni pea fakatokanga ki he kakaí, pea ʻoku taau mo e tangata kotoa pē kuo fai ki ai ʻa e fakatokangá ke ne fakatokanga ki hono kaungāʻapí foki.”8

Kāinga, te ke lava nai ʻo fakakaukauloto ki hono olá kapau naʻe fakakau ʻe he fāmilí mo e kaungāmeʻá ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau ʻilo mei heʻenau ako fakatāutaha ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí ʻi heʻenau tohi mo e ʻīmeili ki heʻenau kau faifekau taimi kakató? Te ke lava nai ʻo sioloto ki he ngaahi tāpuaki ʻe maʻu ʻe he ngaahi fāmilí ʻi heʻenau ʻilo mo maʻu e mahino lelei ange kiate kinautolu ʻa e meʻa ʻe ako mo akoʻi ʻe honau ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné ʻi heʻenau ngāue fakafaifekaú? Te ke lava nai ʻo fakakaukauloto ki he ngaahi tāpuaki fakaofo ʻo e ʻaloʻofa fakaleleí te tau maʻu fakataha mo fakafoʻituituí, ʻo fakatatau ki he talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolu kotoa ʻoku nau fakamoʻoni ʻi he founga ngāue ki hono fakaafeʻi e ngaahi laumālié ke haʻu kiate Iá—pea toe vakaiʻi e ngaahi fakaafe ko iá?

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “ʻOku mou monūʻia he kuo tohi ʻi he langí ʻa e fakamoʻoni kuo mou faí ke mamata ki ai ʻa e kau ʻāngeló; pea ʻoku nau fiefia koeʻuhi ko kimoutolu, pea kuo fakamolemoleʻi kiate kimoutolu ʻa hoʻomou ngaahi ʻangahalá.”9

“He te u fakamolemoleʻi ʻa kimoutolu ʻi hoʻomou ngaahi angahalá ʻaki ʻa e fekaú ni—koeʻuhí ke mou tuʻu maʻu …ʻi hono fakamoʻoniʻi ki he māmaní kotoa pē ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia kuo fakahā kiate kimoutolú.”10

ʻE ʻikai ke tukuhifo kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo kapau te tau toe vakaiʻi. Kuó u mamata ki he fiefia taʻefaʻalaua ʻoku hoko fakataha mo e fakaafeʻoku fai tuʻunga ʻi he fakamoʻoní mo e toe vakaiʻi faivelengá ʻi he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he māmaní kotoa. Lolotonga ʻeku ʻi ʻĀsenitina kimuí ni maí, ne u poupouʻi e kāingalotú ke nau fakaafeʻi ha taha ki he lotú kimuʻa he konifelenisi lahi ko ʻení. Naʻe fanongo ha kiʻi tamasiʻi taʻu valu ko Sosiua peá ne fakaafeʻi hono kaungāmeʻa mamaé mo hono fāmilí ki ha ʻoupeni hausi ʻi honau uōtí ʻi Puenosi ʻAile. Tuku muʻa ke u lau atu mei ha tohi ne u toki maʻu ʻokú ne fakamatalaʻi e fakaafe mo e toe vakaiʻi faivelenga ʻa Sosiuá:

“Ne fakavaha miniti siʻi pē e lele [ʻa Sosiua] ki he matapā ʻo e ʻaá ke vakai pe kuo nau omi. Naʻá ne pehe naʻá ne ʻilo pē te nau [omi].

“Ne aʻu ki he efiafi ko iá mo e ʻikai pē ke haʻu e kaungāmeʻa ʻo Sosiuá, ka naʻe ʻikai ke foʻi ai ʻa Sosiua. Naʻá ne toutou vakaiʻi faivelenga ʻa e ʻā ʻi muʻá he taimi kotoa pē. Ne taimi e fakamāú mo e kamata ke punopuna ʻa Sosiua mo pehē, ‘Ko kinautolu ʻeni! ‘Ko kinautolu ʻeni!’ Ne u sio hake ʻo vakai atu ki ha fāmili kakato ʻoku nau fakaofi mai ki he falelotú. Ne lele ʻa Sosiua ke fakafeʻiloaki kiate kinautolu pea fāʻofua ki hono kaungāmeʻá. Ne nau hū kotoa mai pea hangē ne nau fiefia ʻaupito ʻi he ʻoupeni hausí. Naʻa nau ʻave ha fanga kiʻi tohitufa pea nau tuku ha taimi lahi ke feohi mo ha kaungāmeʻa foʻou. Naʻe fakafiefia ke vakai ki he tui ʻa e kiʻi tamasiʻi ko ʻení pea ke ʻilo ʻoku lava pē foki ʻa e fānau Palaimelí ʻo hoko ko ha kau faifekau foki.”11

ʻOku ou fakamoʻoni ʻi heʻetau ngāue fakatahá, ke kumi ʻa e tokotahá, fakaafeʻi, pea toe vakaiʻi ʻi he falala mo e tui, ʻe hōifua mai ʻa hotau ʻEikí kiate kitautolu mo ha fānau ʻe lau kilu ʻa e ʻOtuá te nau maʻu ha ʻuhinga mo ha melino ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Fakatauange ke faitāpuekina kotoa kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau ngaahi ngāue ke fakavaveʻi ʻa e ngāue ʻo e fakamoʻuí, ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakatōkilalo ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.