Konifelenisi Lahi
ʻAmanaki Lelei ʻia Kalaisi
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2021


ʻAmanaki Lelei ʻia Kalaisi

ʻOku tau fakaʻamu ke tokoniʻi kotoa kinautolu ʻoku nau ongoʻi tuenoá pe ongoʻi ʻoku ʻikai ke nau kau maí. Tuku ke u ʻoatu ʻeni, fakatefito kiate kinautolu ʻoku nau lolotonga tāutahá.

ʻE kāinga, ʻi he taimi Toetuʻu ko ʻení ʻoku tau hanga taha ai ki he Toetuʻu nāunauʻia ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tau manatua ʻa ʻEne fakaafe loto-ʻofa ke “haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.

He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá.”1

Ko e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke haʻu kiate Iá ko ha fakaafe ia ki he tokotaha kotoa pē ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi he haʻu kiate Iá ka ke kau mai foki ki Hono Siasí.

ʻI he veesi kimuʻa ʻi he fakaafe loto-ʻofa ko ʻení, ʻoku akoʻi ai ʻe Sīsū ʻa e founga ʻoku fakahoko ai ʻení ʻaki ʻa e feinga ke muimui kiate Iá. Naʻá Ne folofola, “ʻOku ʻikai ʻilo ʻa e ʻAló ʻe ha taha, ka ko e Tamaí pē; pea ʻoku ʻikai ʻilo ʻa e Tamaí ʻe ha taha, ka ko e ʻAló pē, mo ia ʻe fakahā ia ki ai ʻe he ʻAló.”2

ʻOku finangalo ʻa Sīsū ke tau ʻiloʻi ko e ʻOtuá ko ha Tamai Hēvani ʻoku ʻofa.

ʻE tokoni ʻa hono ʻiloʻi ʻoku ʻofaʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ke tau ʻiloʻi ko hai kitautolu pea ke tau ʻiloʻi ʻoku tau kau ki Hono fāmili maʻongoʻonga taʻengatá.

Naʻe fakamatala ʻe he Kilīniki Meiō kimuí ni ʻo pehē: “ʻOku mahuʻinga ʻa hono maʻu ʻa e ongoʻi ʻo e kau atú. … ʻOku meimei ko e tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí ʻoku pīkinga ia ke kau atu ki ha meʻa.” ʻOku hoko atu ʻa e lipooti ko ʻení ʻo pehē, “He ʻikai ke tau lava ʻo fakamavahevaheʻi ʻa hono mahuʻinga ʻo e ongoʻi kau atú mei heʻetau tuʻunga moʻui lelei fakatuʻasinó mo fakaeʻatamaí.”3—pea, te u toe tānaki atu, mo hotau tuʻunga moʻui lelei fakalaumālié.

ʻI he efiafi kimuʻa pea mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní mo pekia ʻi he kolosí, naʻá Ne fakataha mo ʻEne kau ākongá ke fakahoko e ʻOhomohe Fakaʻosí. Naʻá Ne folofola ange kiate kinautolu, “Te mou maʻu ʻa e mamahí ʻi māmani: ka mou loto-toʻa; kuó u ikuʻi ʻa māmani.”4 Kimuʻa pea tō e laʻaá he ʻaho hono hokó, naʻe mamahi ʻa Sīsū Kalaisi peá Ne “pekia [ʻi he kolosí] ʻi heʻetau ngaahi angahalá.”5

ʻOku ou fifili pe naʻe ongoʻi taʻelata fēfē ʻa e kakai fefine mo tangata tui faivelenga ne nau muimui kiate Ia ʻi Selusalemá ʻi he tō ʻa e laʻaá pea kāpui kinautolu ʻe he fakapoʻulí mo e manavaheé.6

Mahalo ʻoku tokolahi hamou niʻihi ʻoku mou ongoʻi taʻelata foki mo kimoutolu he taimi ʻe niʻihi, ʻo hangē ko e kau ākonga ko ʻeni he kuonga muʻá ʻi he meimei taʻu ʻe 2,000 kuohilí. Kuó u aʻusia ʻa e ongoʻi taʻelata ko ʻení talu e mālōlō ʻa hoku uaifi maʻongoʻonga ko Pāpulaá, ʻi he taʻu ʻe ua mo e konga kuohilí. ʻOku ou ʻiloʻi e tūkunga ke ʻātakaiʻi kita ʻe ha fāmili, kaungāmeʻa pea feohi kae kei ongoʻi tuenoa pē— koeʻuhi kuo ʻikai ke toe ʻi heni ʻa hoku ʻofaʻangá.

Kuo fakamamafaʻi ʻe he mahaki fakaʻauha fakaemāmanilahi ʻo e COVID-19 ʻa e ongoʻi mavahevahé mo e taʻelatá ki he tokolahi. Neongo e ngaahi pole ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he moʻuí, ka ʻe lava ke tau kamata ha tūkunga foʻou ʻo e moʻuí koeʻuhí ko Kalaisi, ʻo hangē ko e ʻuluaki pongipongi ʻo e Toetuʻú, ko ha ngaahi faingamālie foʻou mo fakaofo mo ha ngaahi moʻoni foʻou ʻi heʻetau tafoki ki he ʻEikí ki ha ʻamanaki lelei mo ha ongoʻi ʻoku fakakau kitá.

ʻOku ou ongoʻi fakataautaha ʻa e mamahi ʻo kinautolu ʻoku ʻikai ke nau ongoʻi ʻoku nau kau maí. ʻI heʻeku mamata ki he ngaahi ongoongo ʻi he tapa kotoa ʻa e māmaní, kuó u vakai ki he tokolahi kuo nau aʻusia ʻa e ongoʻi tuenoá. ʻOku ou tui, ko e tokolahi, ʻoku tupu ia mei he ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻofaʻi kinautolu ʻe he Tamai Hēvaní pea ʻoku tau kau kotoa pē ki Hono fāmili taʻengatá. Ko e tui ko ia ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolú pea ko ʻEne fānau ʻa kitautolú ʻoku fakafiemālie mo pau ia.

Tuʻunga ʻi heʻetau hoko ko e fānau fakalaumālie ʻa e ʻOtuá, ʻoku maʻu ai ʻe he tokotaha kotoa pē ha tupuʻanga, natula mo ha ivi malava faka-ʻOtua. Ko kitautolu kotoa “ko e foha mo e ʻofefine ia ʻo ha mātuʻa fakalangi.”7 Ko hotau tuʻungá ʻeni! Ko hotau tuʻunga totonú ʻeni!

ʻOku fakalahi hotau tuʻunga fakalaumālié ʻi he mahino kiate kitautolu hotau tuʻunga kehekehe ʻi he fakamatelié, ʻo kau ai ʻa e tofiʻa fakaematakalí, tukufakaholó, pe tofiʻa fakafonuá.

ʻE lava ʻe he ongo ko ʻeni ʻo e tuʻunga fakalaumālié mo e fakafonuá, ʻofá mo e kau maí ʻo fakalotoa ʻa e ʻamanaki leleí mo e ʻofa kia Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou lea ki he ʻamanaki lelei ʻia Kalaisí ʻo ʻikai ko ha fakakaukau fakaumiuminoa pē. Ka, ʻoku ou lea ki he ʻamanaki lelei mo ha fakatuʻamelie ʻe hoko ʻo moʻoní. ʻOku mahuʻinga ʻa e faʻahinga ʻamanaki lelei peheé ki hono ikunaʻi ʻo e filí, tanumaki ha mālohi mo e ivi fakalaumālié, pea mo hono ʻiloʻi ʻoku ʻofaʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai Taʻengatá pea ko ʻEne fānau ʻa kitautolu ʻoku tau kau ki Hono fāmilí.

ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ha ʻamanaki lelei ʻia Kalaisí, ʻoku tau ʻiloʻi leva ko e taimi ʻoku tau fie maʻu ai ke fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú, ʻe lava ke fakahoko ʻetau ngaahi holi mo e fakaʻānaua lelei tahá ʻo fakafou ʻiate Ia.

Kuo fealēleaʻaki fakataha ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha laumālie ʻo e faʻa lotu pea mo ha fakaʻamu ke mahino ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa e tokotaha kotoa pē ʻoku ongoʻi tuenoa pe ongoʻi ʻoku ʻikai ke nau kau maí. ʻOku tau fakaʻamu ke tokoniʻi kotoa kinautolu ʻoku ongoʻi pehení. Tuku ke u ʻoatu ʻeni, fakatefito kiate kinautolu ʻoku teʻeki malí.

ʻE kāinga, ʻoku laka hake he vaeuá ʻa e kakai lalahi ʻi he Siasí he ʻahó ni ʻoku nau uitou, vete-mali, pe teʻeki pē ke mali. ʻOku fifili ha niʻihi fekauʻaki mo honau ngaahi faingamālie mo e tuʻunga ʻi he palani ʻa e ʻOtuá pea mo e Siasí. ʻOku totonu ke mahino kiate kitautolu ko e moʻui taʻengatá ʻoku ʻikai fekauʻaki ia mo e tuʻunga nofomali lolotongá ka ʻoku fekauʻaki ia mo e tuʻunga fakaākongá mo e “toʻa ʻi he fakamoʻoni ʻo Sīsuú.”8 Ko e ʻamanaki lelei ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku teʻeki malí, ʻoku tatau pē ia ki he kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí kuo fakafoki maí—ʻoku maʻu ʻa e ʻaloʻofa ʻa Kalaisí ʻo fakafou ʻi he “talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e Ongoongoleleí.”9

Te u lava ʻo fokotuʻu atu ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻe niʻihi ʻoku fie maʻu ke mahino kiate kitautolu.

ʻUluakí, ʻoku fakapapauʻi ʻe he ngaahi folofolá mo e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ko e tokotaha kotoa pē ʻoku faivelenga ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi fuakava ʻo e ongoongoleleí te nau maʻu ʻa e faingamālie ki he hakeakiʻí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “He ʻikai taʻofi ʻEne ngaahi tāpuakí mei Heʻene Kāingalotu faivelengá pea ʻe fakahoko pē ia ʻe he ʻEikí ʻi Heʻene founga mo e taimi pē ʻAʻana. ʻE fakamaau mo fakapaleʻi ʻe he ʻEikí ʻa e tokotaha kotoa pē ʻo fakatatau ki he holi ʻo hono lotó mo ʻene ngāué.”10

Uá, kuo teʻeki ai fakahā ʻa e taimi ko ia mo e founga ʻa ia ʻe ʻomi ai e ngaahi tāpuaki ʻo e hakeakiʻí, ka neongo ia ʻoku pau ʻaupito ia.11 Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ko e niʻihi ʻo e ngaahi tūkunga “ʻo e moʻui fakamatelié ʻe fakatonutonu ia ʻi he Nofotuʻí, ʻa ia ko e taimi ia ʻe fakakakato ai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku taʻekakato ʻi he palani lahi ʻo e fiefiá maʻá e fānau kotoa pē ʻa ʻetau Tamaí ʻoku moʻui tāú.”12

ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ke pehē ʻoku fakatoloi ʻa e tāpuaki kotoa pē ki he Nofotuʻí; ko ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuakí kuo ʻosi maʻu ia pea ʻe hokohoko atu ke maʻu ia kae ʻoua leva kuo aʻu ki he ʻaho ko iá.13

Ko hono tolú, ʻoku ʻuhinga ʻa e tatali ki he ʻEikí ke hokohoko atu ʻa e talangofuá mo e tupulaki fakalaumālie kiate Iá. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e tatali ki he ʻEikí ke fakafiefiemālie pe taʻe fai ha meʻa. ʻOku ʻikai teitei totonu ke ke ongoʻi ʻokú ke ʻi ha loki talitaliʻanga.

Ko e fakatatali ki he ʻEikí ʻokú ne fakahuʻunga ha ngāue. Kuó u ako ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻoku tupulaki ʻetau ʻamanaki lelei ʻia Kalaisí ʻi he taimi ʻoku tau tokoniʻi ai e niʻihi kehé. ʻI heʻetau ngāue tokoni ʻo hangē ko Sīsuú, ʻoku fakanatula pē ʻa e tupulaki ʻetau ʻamanaki lelei kiate Iá.

Ko e tupulaki fakatāutahá ʻe lava ke maʻu ʻe ha taha he taimí ni lolotonga ʻene tatali ki he ʻEikí mo ʻEne ngaahi talaʻofá ko ha ʻelemēniti mahuʻinga mo toputapu ʻo ʻEne palaní maʻatautolu takitaha. ʻOku fuʻu fie maʻu ʻa e ngaahi tokoni ʻe lava ke fakahoko ʻe ha taha he taimí ni ke tokoni ke langa hake ʻa e Siasí ʻi he māmaní pea mo tānaki ʻo ʻIsilelí. ʻOku ʻikai kaunga e tuʻunga malí ki he malava ʻe ha taha ke ngāue. ʻOku fakalāngilangiʻi ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku ngāue mo tatali kiate Ia ʻi he faʻa kātaki mo e tuí.14

Ko hono faá, ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ʻa e moʻui taʻengatá ki Heʻene fānau kotoa pē. Ko kinautolu kotoa pē ʻoku nau tali ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga ʻa e Fakamoʻuí ʻo e fakatomalá pea moʻui ʻaki ʻEne ngaahi fekaú te nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, neongo ʻoku ʻikai ke nau aʻusia ʻa hono ngaahi ʻulungaanga kotoa pē mo e tuʻunga haohaoa ʻi he moʻui fakamatelié. Ko kinautolu ʻoku fakatomalá te nau aʻusia ʻa e mateuteu ʻa e ʻEikí ke fakamolemoleʻí ʻo hangē ko ʻEne fakapapaú, “ʻIo, pea ʻo ka fakatomala maʻu pē ʻa hoku kakaí te u fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻi heʻenau ngaahi angahala kiate aú.”20

ʻI hono fakalūkufuá, ko e ivi malava, ngaahi holi, mo e ngaahi faingamālie ʻa ha taha ʻi he ngaahi meʻa ʻoku fekauʻaki mo e tauʻatāina ke filí, ʻo kau ai ʻa e taau mo e ngaahi tāpuaki taʻengatá, ko ha ngaahi meʻa ia ko e ʻEikí pē te Ne lava ʻo fakamāuʻí.

Ko hono nimá, ko ʻetau loto-falala ki he ngaahi fakapapau ko ʻení ʻoku fakatefito ia ʻi heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí ʻa ia ko ʻEne ʻaloʻofá ʻoku fokotuʻu totonu ai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo e moʻui fakamatelié..16 Kuo fakafaingofuaʻi e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofá ʻo fakafou ʻiate Ia, mo ʻEne Fakaleleí, ʻo hangē ko ʻene hāʻele hifo ki lalo ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē”17 pea kuó ne “ikunaʻi ʻa e māmaní.”18 Kuó Ne “ʻafio hifo ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá, ke ʻekea mei he Tamaí ʻa ʻene ngaahi totonu ki he ʻaloʻofá ʻa ia ʻokú ne maʻu ki he fānau ʻa e tangatá …; ko ia ʻokú ne taukapoʻi ai ʻa e fānau ʻa e tangatá.”19 ʻI he ikuʻangá, “ʻe fakafonu ʻa e kau māʻoniʻoní ʻaki hono nāunaú, ʻo nau maʻu honau tofiʻá”20ko e “kau [ʻea] hoko fakataha mo Kalaisi.”21

Ko ʻemau fakaʻamú ʻe tokoni ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ke maʻu ai ʻe he tokotaha kotoa pē ha fakalahi ki heʻenau ʻamanaki lelei ʻia Kalaisí pea mo nau ongoʻi ai ʻoku nau kau mai.

ʻOua naʻa teitei ngalo ko ha fānau koe ʻa e ʻOtuá, ʻa ʻetau Tamai Taʻengatá, ʻi he taimí ni pea taʻengata. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe, pea ʻoku fie maʻu koe ʻe he Siasí ʻIo, ʻoku mau fie maʻu koe! ʻOku mau fie maʻu ho leʻó, talēnití, taukeí, angaleleí mo e angamāʻoniʻoní.

ʻI ha ngaahi taʻu lahi, kuo tau talanoa fekauʻaki mo e “kau taautaha kei talavoú,” “kau tāutahá,” mo e “kakai lalahí.” ʻE lava ke ʻaonga ʻa e ngaahi fakahingoa ko iá he taimi ʻe niʻihi ka ʻe lava ke fakamatavalea ʻene liliu ʻa e founga ʻoku tau fakakaukau ai ki he niʻihi kehé.

ʻOku ʻi ai nai ha founga ke fakaʻehiʻehi ai mei he fakahehema ko ʻeni ʻa e tangatá ʻa ia ʻe lava ke ne fakamavahevaheʻi ai kitautolu mei he niʻihi kehé?

Naʻe kole mai ʻe Palesiteni Nalesoni ke tau fakamatalaʻi kitautolu ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku hangē ʻokú ne kātoi kotoa kitautolú, ʻikai ko ia?

ʻOku maʻu ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e mālohi ke ne fakatahaʻi kitautolu. ʻI he ikuʻangá, ʻoku lahi ange ʻetau faitataú ʻi hotau faikehekehé. ʻI heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e fāmili ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau hoko ai ko e ngaahi tokoua mo e tuofāfine moʻoni. Naʻe pehē ʻe Paula, “Pea naʻe ngaohi ʻe [he ʻOtuá] ʻi he toto pē taha ʻa e ngaahi kakai kotoa pē ke nofo ʻi he funga ʻo māmaní kotoa pē.”22

Kiate kimoutolu kau palesiteni fakasiteikí, kau pīsope mo e kau taki ʻi he kōlomú mo e houʻeiki fafiné, ʻoku ou kole atu ke mou fakakaukau ki he mēmipa kotoa pē ʻi hoʻomou siteikí, uōtí, kōlomú, pe houalotú ko ha kāingalotu ʻe lava ke nau tokoni pea ngāue ʻi he ngaahi uiuiʻí mo kau mai ʻi ha ngaahi founga lahi.

Ko e mēmipa kotoa pē ʻi hotau kōlomú, houalotú, uōtí, mo e siteikí ʻoku ʻi ai honau ngaahi meʻafoaki mo e talēniti mei he ʻOtuá ʻa ia ʻe lava ke tokoni ki hono langa hake ʻa Hono puleʻangá he taimí ni.

Tau ui muʻa hotau kāingalotu ʻoku tāutahá ke nau ngāue, langaki moʻui mo akoʻi. Liʻaki e ngaahi fakamahamahalo mo e fakakaukau fakakuongamuʻa ko ia kuó ne faʻa fakatupunga fāinoa ʻa ʻenau ngaahi ongoʻi tuenoá mo e ongoʻi ʻoku ʻikai ke nau kau maí pe ʻikai lava ke tokoní.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he fakaʻosinga uike Toetuʻu ko ʻení ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí pea mo e ʻamanaki lelei taʻengata ʻokú Ne ʻomi kiate au pea mo e tokotaha kotoa pē ʻoku tui ki Hono huafá. Pea ʻoku ou fai ʻa e fakamoʻoni ko ʻení ʻi he loto-fakatōkilalo ʻi Hono huafa toputapú, ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.