Sau, Mulimuli Mai ia te A’u 2024
9–15 Setema: “Tala Fiafia o le Olioli Tele.” Helamana 13–16


“9–15 Setema: ‘Tala Fiafia o le Olioli Tele.’ Helamana 13–16,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: Tusi a Mamona 2024 (2023)

“9–15 Setema. Helamana 13–16,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u —Mo Aiga ma le Ekalesia: 2024 (2023)

Ata
O Samuelu le sa Lamana o loo aoao atu i luga o le papuipui

Samuelu le sa Lamana i luga o le Papuipui, saunia e Arnold Friberg

9–15 Setema: “Tala Fiafia o le Olioli Tele”

Helamana 13–16

O le taimi muamua na taumafai ai Samuelu le sa Lamana e faasoa atu le “tala fiafia” i Saraemila (Helamana 13:7), sa teena ma tuliesea o ia e sa Nifae loto maa’a. Atonu e te faapea atu, sa pei na latou fausia faataamilo se papuipui mautu i o latou loto ma taofia ai i latou mai le taliaina o le savali a Samuelu. Sa malamalama Samuelu i le taua o le savali na ia folafolaina atu ma faaalia le faatuatua e ala i le mulimuli i le poloaiga a le Atua “e tatau ona ia toe foi, ma vavalo atu” (Helamana 13:3). E pei lava o Samuelu, tatou te fetaiai uma lava ma papuipui a o tatou “saunia le ala o le Alii” (Helamana 14:9) ma taumafai e mulimuli i Ana perofeta. Ma e pei o Samuelu, tatou te molimau atu foi e uiga ia Iesu Keriso, “o le a mautinoa ona oo mai,” ma valaaulia tagata uma ia “talitonu i lona suafa” (Helamana 13:6; 14:13). E le o tagata uma o le a faalogo, ma atonu e tetee malosi isi ia i tatou. Ae o i latou o e talitonu i lenei savali ma faatuatua ia Keriso, latou te iloaina e moni lava o se “tala fiafia o le olioli tele” (Helamana 16:14).

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Lotu

Helamana 13

E tuuina mai e le Alii ia lapataiga e ala mai i Ana perofeta.

I tusitusiga paia, o nisi taimi e faatusatusa ai perofeta i tagatavaai i luga o se papuipui po o se ‘olo o e lapatai mai e uiga i mea matautia (tagai Isaia 62:6; Esekielu 33:1–7). A o e suesueina upu a Samuelu i le Helamana 13, mafaufau pe faapefea ona pei o ia o se tagatavaai mo oe. O le a sana tala na fai mai e foliga mai e talafeagai i o tatou aso? (tagai faapitoa i fuaiupu 8, 21–22, 26–29, 31, ma le 38). Mo se faataitaiga, o le a le mea na aoao atu e Samuelu e uiga i le salamo? e uiga i le lotomaualalo ma le tamaoaiga? e uiga i le sailia o le fiafia “i le faia o le amioletonu”?

E mafai foi ona e sailiili i savali o le konafesi talu ai nei mo lapataiga faapena na tuuina mai e le Alii e ala mai i perofeta o aso nei. O le a se mea ua musuia oe e fai e uiga i nei lapataiga?

Tagai mo ni mamanu. O se mamanu o se faataitaiga po o se atatosi e mafai ona faaaogaina o se taiala mo le ausiaina o se galuega fai. I tusitusiga paia, tatou te maua ai mamanu o loo faaalia ai le ala e ausia ai e le Alii Lana galuega, e pei o le auina mai o Ana auauna e lapatai i tagata.

Ata
aiga o loo matamata i le konafesi aoao

A tatou faalogo i perofeta, o le a latou faasino atu i tatou ia Iesu Keriso

Helamana 13–15

Ata
seminary icon
Ua valaaulia a’u e le Atua ia salamo.

O lapataiga a Samuelu i faamasinoga a le Atua e aofia ai pea lava pea se valaaulia alofa mutimutivale ia salamo. Vaavaai mo nei valaaulia i le Helamana 13–15 (tagai faapitoa i le Helamana 13:6–11; 14:15–19; 15:7–8). O le a le mea ua e aoao mai i nei fuaiupu e uiga i le salamo? O nisi tagata ua vaai i le salamo o se faasalaga matuia—o se mea e aloese ai. I lou manatu, na faapefea ona manao Samuelu ia sa Nifae e vaai i le salamo?

Ina ia faalolotoina lau suesuega, e mafai ona e faitau i le savali a Peresitene Russell M. Nelson “E Mafai Ona Tatou Faia Ia Lelei Atu ma Ia Tatou Lelei Atu” (Liahona,, Me 2019, 67). E faapefea ona ia faamatalaina le salamo? O a faamanuiaga o le salamo faamaoni e te maua i lana savali? E mafai foi ona e vaavaai mo mea patino na valaaulia i tatou e le perofeta e sui. O le a le mea o loo ta’u atu e le Agaga Paia ia te oe e tatau ona e suia? Mafaufau e tusi i lalo faaaliga patino e te maua.

E faapefea ona ese le salamo nai lo le na o le suia o lau amio? Aisea e taua ai le talia o le valaaulia a le Atua ia salamo? A o e mafaufau loloto i lenei mea, mafaufau e usu pe faalogologo i se viiga o loo ta’u mai ai lenei valaaulia, e pei o le “E Malu ma Alofa Poloaiga a le Atua” (Viiga, nu. 66).

Tagai foi “O le a Fesoasoani Iesu Keriso ia te Oe,” Mo le Malosi o le Autalavou: O Se Taiala mo le Faia o Filifiliga, 6–9; “Repentance: A Joyful Choice,” “Principles of Peace: Repentance” (vitio), Gospel Library; Autu o le Talalelei “Salamo,” Potutusi o le Talalelei.

Helamana 14; 16:13–23

Na auina mai e le Atua faailoga ma mea ofoofogia e molimau atu ai i le soifua mai ma le maliu o le Faaola.

I le Helamana 14, na faamatala ai e Samuelu faapea na saunia e le Alii ia faailoga o le soifua mai ma le maliu o le Faaola ina ia “iloa ai e tagata … lona afio mai” ma “talitonu i lona suafa” (Helamana 14:12). A o e suesue i le Helamana 14, ia maitau faailoga o le soifua mai o le Faaola o loo i fuaiupu 1–8 ma faailoga o Lona maliu i fuaiupu 20–28. Aisea e te manatu ai o nei faailoga o le a avea ma auala aoga e faailoa ai le soifua mai ma le maliu o Iesu Keriso?

O isi faailoga e sili atu ona patino ma itiiti le maoae e mafai ona fesoasoani ia te oe e “talitonu ai i le suafa [o le Faaola].” O le a se mea ua Ia faia e faamalosia ai lou talitonuga ia te Ia?

O le a se lapataiga ua tuuina mai i le Helamana 16:13–23e uiga i faailoga? E mafai faapefea ona e aloese mai uiga faaalia o tagata na faamatalaina i nei fuaiupu?

Tagai foi Alema 30:43–52; Ronald A. Rasband, “E Ala i le Mamanu Faalelagi,” Liahona, Nov. 2017, 55–57.

Helamana 15:3

O le aoaiga mai le Alii o se faailoga lea o Lona alofa.

O upu a Samuelu o loo i ai le tele o aoaiga malolosi, ae o le Helamana 15:3 ua tuuina mai ai se vaaiga tulagaese i le aoaiga mai le Alii. E mafai faapefea ona avea le aoaiga mai le Alii ma se faailoga o Lona alofa? O le a se faamaoniga o e vaaia i le alofa ma le alofa mutimutivale o le Alii i valoaga ma lapataiga a Samuelu?

Mafaufau e suesue le savali a Elder D. Todd Christofferson “Ou te Aoai Atu ma Sasa ia i Latou Uma Ou te Alofa I Ai” (Liahona, Me 2011, 97–100), ma vaavaai mo faamoemoega e tolu o le aoaiga faalelagi. O anafea na e vaaia ai le galue o le Atua i nei auala i lou olaga?

Helamana 16

E faasino atu a’u e perofeta ia Iesu Keriso.

I le Helamana 16, o le a se mea ua tatou aoao mai ia i latou na taliaina aoaoga a Samuelu? O le a se mea ua tatou aoao mai ia i latou na teena o ia? Mafaufau pe na faapefea e le mulimuli i perofeta soifua ona fesoasoani ia te oe e faalatalata atili atu ai ia Iesu Keriso.

Mo nisi manatu, tagai i lomiga o lenei masina o mekasini o le Liahona ma le Mo le Malosi o le Autalavou .

Manatu mo le Aoaoina o Tamaiti

Helamana 13:2–5

E mafai ona fetalai mai le Atua ia te a’u i lo’u loto.

  • E mafai faapefea ona e aoaoina lau fanau e mafai e le Atua ona fetalai mai i o tatou loto, e pei ona sa Ia faia mo Samuelu? Atonu e mafai ona e fai atu ia i latou e faaali atu ia te oe ni auala eseese e fesootai ai e aunoa ma ni upu (e pei o taga po o foliga faaalia). O lenei mea e mafai ona taitai atu ai i se talanoaga e uiga i auala eseese e fesootai mai ai le Tama Faalelagi ia i tatou. I le avea ai ma se vaega o lenei talanoaga, e mafai e oe ma lau fanau ona tilotilo i se ata o Samuelu le sa Lamana (e lua o loo i lenei otootoga) ma faitau le Helamana 13:2–5 a o faalogologo lau fanau pe na faapefea ona ta’u atu e le Atua ia Samuelu le tala e fai atu.

  • O le toatele o i tatou—aemaise lava tamaiti—e manaomia le fesoasoani e aoao ai ia iloa pe faapefea ma pe o afea e fetalai mai ai le Atua ia i tatou. Atonu e teta’u atu i lau fanau se taimi na fesoasoani ai le Agaga Paia ia e iloa i lou loto le mea na finagalo le Atua e te faia pe ta’u atu. Faamatala pe na faapefea ona e iloa sa fesootai mai le Atua ia te oe. Atonu e mafai e lau fanau ona faasoa mai soo se aafiaga faapena na latou oo i ai.

Helamana 14:2-7, 20-25

E aoao mai perofeta e uiga ia Iesu Keriso.

  • O le usuina faatasi o le “Samuel Tells of the Baby Jesus” (Children’s Songbook, 36) atonu o se auala lelei lea e aoao ai lau fanau i mea na aoao atu e Samuelu e uiga ia Iesu Keriso. O le faasoaina atu o le “Mataupu 40: Ua Faamatala e Samuelu le sa Lamana e uiga ia Iesu Keriso” (Tala o le Tusi a Mamona, 111–13) o le isi lea. O a mea na aoao atu e Samuelu e uiga i le Faaola? Atonu e mafai foi ona e faasoa atu mea ua aoao mai e perofeta o aso nei e uiga ia te Ia. E faapefea e a latou upu ona fausia lo tatou faatuatua ia te Ia?

Helamana 16:1–6

E faamanuiaina a’u ao ou mulimuli i le perofeta.

  • E mafai ona e fausia le faatuatuaga o lau fanau i le perofeta e ala i le faaali atu ia i latou faataitaiga o tagata sa faamaoni. O nisi o nei mea o loo maua i le Helamana 16:1, 5. A o e faitau, e mafai ona tutu i luga lau fanau pe a latou faalogo i se mea na faia e tagata ina ua latou talitonu i upu a Samuelu. Ma, ao e faitau i le fuaiupu 2 ma le 6, e mafai e lau fanau ona nonofo i lalo pe a latou faalogo i se mea na faia e tagata pe a latou le talitonu. E faapefea ona tatou faaalia tatou te talitonu i upu a le perofeta soifua? Ta’u atu i tamaiti pe faapefea ona faamanuiaina oe a o e mulimuli i le fautuaga a le Alii e ala mai i Ana perofeta.

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

Ata
Samuelu le sa Lamana

Samuelu le sa Lamana, saunia e Lester Yocum.