Sau, Mulimuli Mai ia te A’u 2024
23–29 Setema: “Tutula’i Ia ma O Mai ia te A’u.” 3 Nifae 8–11


“23–29 Setema: ‘Tutula’i Ia ma O Mai ia te A’u.’ 3 Nifae 8–11,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: Tusi a Mamona 2024 (2023)

“23–29 Setema. 3 Nifae 8–11,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: 2024 (2023)

Ata
Ua faaali atu Iesu i sa Nifae

O A’u o le Malamalama o le Lalolagi, saunia e James Fullmer

23–29 Setema: “Tutula’i Ia ma O Mai ia te A’u”

3 Nifae 8–11

“Faauta, o Au o Iesu Keriso, o lē na molimau i ai perofeta o le a sau i le lalolagi” (3 Nifae 11:10). Faatasi ai ma nei upu, na faailoa mai ai e le Faaola toetu o Ia lava, ua faataunuu ai le silia o le 600 tausaga o valoaga o le Tusi a Mamona. Na tusia e Elder Jeffrey R. Holland, “O lena faaaliga ma le tautinoga na fatuina ai le manatu autu, le taimi silisili, i le talafaasolopito atoa o le Tusi a Mamona. Sa o le faaalia mai ma le folafolaga lea na faapea ona faailoaina ma musuia ai perofeta uma o sa Nifae. … Sa talanoa tagata uma e uiga ia te ia, pepese e uiga ia te ia, fai miti e uiga ia te ia, ma tatalo mo lona afio mai—ae, o lea ua i ai moni lava o ia. O le aso o aso! O le Atua, o lē na te faaliliu po pogisa uma i taeao malamalama, ua taunuu mai” (Christ and the New Covenant [1997], 250–51).

Tagai foi “Jesus Christ Appears in the Ancient Americas” (vitio), Gospel Library.

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Lotu

3 Nifae 8–11

O Iesu Keriso o le Malamalama o le Lalolagi.

Atonu e te matauina o autu e faatatau i le pogisa ma le malamalama ua ta’ua soo i le 3 Nifae 8–11. O le a se mea ua e aoaoina mai nei mataupu e uiga i le pogisa ma le malamalama faaleagaga? (tagai, mo se faataitaiga, 3 Nifae 8:19–23; 9:18; 10:9–13). O le a se mea e aumaia le pogisa i lou olaga? O le a se mea e aumaia le malamalama? Aisea e te manatu na filifili ai le Faaola e faailoa mai o Ia lava “o le malamalama ma le ola o le lalolagi”? (3 Nifae 9:18; 11:11).

O mea o loo faamatalaina i le 3 Nifae 9–11 o nisi o vaega e sili ona paia i le Tusi a Mamona. Faitau lemu i ai, ma mafaufau loloto ma le faaeteete. O nisi nei o fesili e fesoasoani ia te oe. Mafaufau e tusifaamaumau lagona uunaia e oo mai ia te oe.

  • Mata o a ni o’u lagona pe ana faapea o a’u o se tasi o nei tagata?

  • O le a se mea ua faagaeetia ai a’u e uiga i le Faaola i nei mataupu?

  • E faapefea ona ou iloa o Iesu Keriso o lo’u Faaola?

  • Ua faapefea ona avea o Ia ma se malamalama i lo’u olaga?

Tagai foi Sharon Eubank, “O Keriso: O Le Malamalama e Susulu i le Pogisa,” Liahona, Me 2019, 73–76.

Tusifaamaumau lagona uunaia. Pe a e tusia i lalo uunaiga faaleagaga e te maua, o le a sili atu ona e maua nisi uunaiga.

3 Nifae 9–10

Ua naunau Iesu Keriso e faamagalo atu.

Na ta’ua e Elder Neil L. Andersen, “Ou te molimau atu, e mafai ma e naunau le Faaola e faamagalo a tatou agasala” (“Salamo … Ina ia Ou Faamaloloina Oe,” Liahona, Nov. 2009, 40). Saili i le 3 Nifae 9–10 mo faamaoniga o le naunau o Keriso e faamagalo. O le a se mea e te maua i le 3 Nifae 9:13–22; 10:1–6 e fesoasoani e te lagona ai Lona alofa ma le alofa mutimutivale? O le a se taimi na e lagonaina ai Lona “faapotopoto mai” ma “tausia” oe (tagai 3 Nifae 10:4).

3 Nifae 9:19-22

E manaomia e le Alii “se loto momomo ma se agaga salamo.”

A o lei afio mai le Faaola, o taulaga e osi i manu o se faatusa o le taulaga a Iesu Keriso (tagai Mose 5:5–8). O le a le poloaiga fou na tuuina mai e le Faaola i le 3 Nifae 9:20–22? E faapefea ona faasino atu ai i tatou ia te Ia ma Lana taulaga?

O le a le uiga ia te oe o le ofo atu o se taulaga o le loto momomo ma le agaga salamo? Aisea e te lagona ai e finagalo le Faaola i lenei taulaga mai ia te oe?

3 Nifae 11:1–8

Ata
seminary icon
E mafai ona ou aoao e faalogo ma malamalama i le siufofoga o le Atua.

E mafai faapefea ona e iloa pe a fetalai mai le Atua ia te oe? Atonu e mafai ona fesoasoani ia te oe le aafiaga o tagata o loo i le 3 Nifae 11:1–8 e te malamalama ai i nisi o mataupu faavae o le faalogo ma le malamalama i le siufofoga o le Atua. Atonu e te maitaua tulaga iloga o le siufofoga o le Atua na faalogoina e tagata ma mea na latou faia ia malamalama atili i ai.

E mafai foi ona fesoasoani le suesue i isi mau o loo faamatala ai le siufofoga o le Atua po o le uunaiga a Lona Agaga. O ni nai [mau] nei. Atonu, a uma ona faitauina nei mea, e mafai ona e tusia ni nai taiala mo le iloaina o faaaliga: 1 Tupu 19:11–12; Kalatia 5:22–23; Alema 32:27–28, 35; Helamana 10:2–4; Eteru 4:11–12; Mataupu Faavae ma Feagaiga 9:7–9; 11:11–14.

E mafai foi ona faamanuiaina oe mai le faalogo atu i perofeta, aposetolo, ma isi taitai o le Ekalesia o e na faalogo ma mulimuli i le siufofoga o le Atua. O nisi o i latou ua faasoa mai o latou aafiaga i le faaputuga vitio o le “Faalogo ia te Ia!” i le Potutusi o le Talalelei. Mafaufau e matamata se tasi pe sili atu.

O le a faapefea ona e faaaogaina mea sa e aoaoina e faalogo ma iloa manino atili ai le siufofoga o le Atua?

Tagai foi Russell M. Nelson, “Faalogo ia te Ia,” Liahona, Me 2020, 88–92; “O Lo’u Atalii Pele Lenei,” Tusipese a Tamaiti, Autu o le Talalelei, “Faaaliga Faaletagata Lava Ia,” Potutusi o le Talalelei.

Ata
O loo faaali atu e Iesu ia tulaga [fao] i Ona lima ia sa Nifae

Ta’i Toatasi, saunia e Walter Rane

3 Nifae 11:8–17

Ua valaaulia a’u e Iesu Keriso ia maua se molimau patino e uiga ia te Ia.

Pe tusa ma le 2,500 tagata na faapotopoto i le malumalu i Nuumau ina ua afio mai Iesu Keriso (tagai 3 Nifae 17:25). E ui lava i lenei numera toatele, sa valaaulia e le Faaola i latou “taitoatasi” e fetagofi i tulaga fao i Ona lima ma vae (3 Nifae 11:14–15). A o e faitau, vaai faalemafaufau pe mata e faape’i le i ai iina. O a ni auala o valaaulia ai oe e le Faaola e “tutula’i ia ma o mai ia te” Ia? (3 Nifae 11:14).

Mo nisi manatu, tagai i lomiga o lenei masina o mekasini o le Liahona ma le Mo Le Malosi o le Autalavou .

Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti

Ona o le Aso Sa lenei o le Aso Sa lona lima o le masina, ua uunaia ai faiaoga o le Peraimeri e faaaoga gaoioiga e aoao ai i le “Faaopoopoga E: Sauniaina o Fanau mo se Olaga Atoa i luga o le Ala o Feagaiga a le Atua.”

3 Nifae 8–9

A ou i ai i le pogisa, e mafai ona avea Iesu Keriso ma o’u malamalama.

  • Ina ia fesoasoani i lau fanau e faatatau i aafiaga o loo faamatalaina i le 3 Nifae 8–9, e mafai ona e toe faamatalaina pe faalogologo i se puega o vaega o nei mataupu i totonu o se potu ua faapogisaina. Talanoa pe mata e faape’i le i ai i le pogisa mo aso e tolu. Ona e talanoa lea e uiga i mafuaaga na ta’ua ai e Iesu Keriso o Ia lava o le Malamalama o le Lalolagi (tagai 3 Nifae 9:18). O le a le mea na valaaulia e Iesu tagata, ma i tatou, e faia ina ia avea o Ia ma o tatou malamalama? (tagai 3 Nifae 9:20–22).

3 Nifae 10:4–6

E puipuia e Iesu Ona tagata e pei o se matuamoa e puipui i lana toloai.

  • O le ata faatusa o se matuamoa e ofoofotaiina lana toloai e mafai ona avea o se meafaigaluega mamana faafaiaoga e fesoasoani ia malamalama ai tamaiti i le uiga ma le misiona a le Faaola. E mafai ona e faitauina le 3 Nifae 10:4–6 a o matamata lou aiga i se ata o se matuamoa ma lana toloai. Aisea o le a manaomia ai ona faapotopoto mai e se matuamoa lana toloai? Aisea e finagalo ai le Faaola e faapotopoto faalatalata atu i tatou ia te Ia? E faapefea ona tatou o mai ia te Ia mo le saogalemu?

3 Nifae 11:1–15

Ua valaaulia a’u e Iesu Keriso ou te alu atu ia te Ia.

  • E faapefea ona e fesoasoani i lau fanau ia lagona le Agaga a o outou faitauina faatasi le 3 Nifae 11:1–15 ? Atonu e te fai atu ia i latou e ta’u atu ia te oe pe a latou maua se mea i nei fuaiupu e fesoasoani latou te lagona ai le alofa o le Atua. E mafai foi ona e faia le mea lava lea e tasi i ata o i lenei otootoga po o le vitio “Jesus Christ Appears at the Temple” (Gospel Library). Ta’u atu i lau fanau pe o le a sou lagona pe a e faitau ma mafaufau loloto i nei mea na tutupu. Tuu atu ia i latou e faasoa mai foi o latou lagona.

3 Nifae 11:1–8

E fetalai mai le Atua ia te a’u i se leo malu, ma le itiiti.

  • Atonu e te faitauina nisi o fuaiupu nei i se “leo itiiti” (3 Nifae 11:3). Pe e mafai foi ona e taina malie se puega o se pese e pei o le “This Is My Beloved Son” (Children’s Songbook, 76) ina ia faigata ai ona lagona. O le a le mea sa tatau ona faia e tagata ina ia malamalama ai i le leo mai le lagi? (tagai fuaiupu 5–7). O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i la latou aafiaga?

3 Nifae 11:21–26

E finagalo Iesu Keriso ou te papatiso.

  • A o e faitau i le 3 Nifae 11:21–26, e mafai ona e valaaulia tamaiti e tutu i luga i taimi uma lava latou te faalogoina ai le upu papatiso. O le a le mea na aoao mai e Iesu e uiga i le papatisoga? Afai na vaai muamua lau fanau i se papatisoga, fai atu ia i latou e faamatala mai mea na latou vaaia. Aisea e finagalo ai Iesu ia tatou papatiso?

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

Ata
Ua faaali atu Iesu i sa Nifae

Tasi le Leoleo Mamoe, saunia e Howard Lyon.