Konafesi Aoao
Ina Ia Latou Vaai
Konafesi Aoao ia Aperila 2020


Ina Ia Latou Vaai

Vaai ma tatalo mo avanoa e faasusulu atu ai lou malamalama ina ia mafai e isi ona vaai i le auala ia Iesu Keriso.

Uso e ma tuagane, ua matua faamanuiaina ma faafouina o tatou loto e le Agaga na tatou lagonaina i lenei konafesi.

Ata
O se afi faaniutu

I le lua selau tausaga ua mavae, sa i ai se malamalama faaniutu i luga o se alii talavou i se togavao. I totonu o lena malamalama, sa vaai ai Iosefa Samita i le Atua le Tama ma Lona Alo, o Iesu Keriso. Na aveesea e lo La’ua malamalama le pogisa faaleagaga sa ufitia ai le laueleele ma faasino atu le auala i luma mo Iosefa Samita—ma mo i tatou uma lava. Ona o le malamalama na faaali mai i lena aso, ua mafai ai ona tatou maua le atoatoaga o faamanuiaga ua avanoa e ala i le Togiola a lo tatou Faaola, o Iesu Keriso.

Ona o le Toefuataiga o Lana talalelei, ua mafai ai ona faatumulia i tatou i le malamalama o lo tatou Faaola. Ae peitai, o lena malamalama e le mo na o oe ma a’u. Ua valaau mai Iesu Keriso ia i tatou ia “faasusulu atu lo outou malamalama i luma o lenei nuu, ina ia latou vaai ai ia outou galuega lelei ma viia lo outou Tamā o i le lagi.”1 Ou te fiafia lava i le fasifuaitau “ina ia latou vaai.” O se valaaulia faatauanau mai le Alii ina ia atili naunau e uiga i le fesoasoani i isi e vaai i le ala ma o mai ai ia Keriso.

Ata
Elder L. Tom Perry

Ina ua 10 o’u tausaga, sa faamamaluina lo matou aiga e talimalo ia Elder L. Tom Perry o le Korama a Aposetolo e Toasefululua a o i ai i se tofiga i lo’u nuu.

I le faaiuga o le aso, sa saofafai i lalo lo matou aiga ma le aiga o Perry i le matou potu malolo ma fiafia i le pai apu tofo lelei a tina a o toefaamatala e Elder Perry tala i Au Paia i le lalolagi atoa. Sa ou maofa.

Sa amata ona pogisa ae valaau a’u e lo’u tina i totonu o le umukuka ma fai mai se fesili faigofie: “Bonnie, na e fafagaina moa?”

Sa ou le fiafia; ou te le’i faia. I le lē manao ai e aluese mai le mea o i ai se Aposetolo a le Alii, sa ou fautua atu e mafai ona anapopogi moa seia oo i le taeao.

Sa ma’oti le tali mai o lo’u tina e “leai.” O le taimi lea na ulufale mai ai Elder Perry i le umukuka ma fesili mai ma lona leo malosi ma le naunautai, “Na ou faalogo mai ea e tatau i se tasi ona fafaga moa? E mafai ona ma o atu ma si o’u atalii faatasi ma oe?”

Oka, ua avea nei la le fafagaina o moa ma se fiafiaga sili! Sa ou tamo’e atu e aumai le matou moliuila samasama lapo’a. Ma le fiafia, sa ou muamua atu, ma punapuna i luga o le auala tuai i le pa moa. Faatasi ma le moliuila o loo i lo’u lima, na matou sopoia le togā saga ma pasia le faatoaga saito.

I le taunuu atu i le tamai alavai lea e sopoia le ala, sa ou puna i luga ma le lē manatu i ai e pei ona ou faia i le tele o po na muamua atu. Ou te le’i iloa taumafaiga a Elder Perry e tulituli mai a’u i luga o se auala pogisa ma lē mailoa. Sa le’i fesoasoani la’u moli lea na luelue solo atu ia ona iloa ai le alavai. E aunoa ma se sulu tumau e vaai ai, sa ia tu tonu lava i le vai ma alaga leotele mai. I le popole, sa ou faliu atu ma vaaia la’u uo fou ua aveese lona vae ua susū pala mai le alavai ma lulū le vai mai lona seevae pa’u mamafa.

Faatasi ma se seevae na susū pala ma tumu i vai, na fesoasoani lava Elder Perry ia te a’u e fafaga moa. Ina ua uma, sa ia fai mai ma le alofa, “Bonnie, e manaomia ona ou vaai i le auala. Ou te manaomia le faasusulu atu o le sulu i le mea o o’u savali ai.”

Sa ou faasusuluina atu lo’u sulu ae sa lē o se auala e fesoasoani ai ia Elder Perry. I le iloa i lea taimi sa ia manaomia lo’u sulu e taiala saogalemu ai le ala, sa ou faataulai atu le moliuila i luma atu o ana la’a ma sa mafai ona matou toe foi i le fale ma le toafimalie.

O’u uso e ma tuagane, sa ou mafaufau loloto mo le tele o tausaga i le mataupu faavae sa ou a’oa’oina mai ia Elder Perry. O le valaaulia a le Alii e faasusulu atu lo tatou sulu e lē na o le talotalo solo o lo tatou sulu ma faia ia atili malamalama ai le lalolagi. E faatatau i le faataulai atu o lo tatou sulu ina ia mafai ai e isi ona vaai atu i le ala ia Keriso. O le faapotopotoina o Isaraelu i lenei itu o le veli—fesoasoani i isi ia vaai i le laasaga e sosoo ai i luma i le osia ma le tausia o feagaiga paia ma le Atua.2

Ua molimau mai le Faaola, “Faauta, o a’u o le malamalama; ua ou faatuina se faataitaiga mo outou.”3 Se’i o tatou vaai i se tasi o Ana faataitaiga.

O le fafine i le vai eli o se Samaria sa le’i iloaina Iesu Keriso ma sa vaai i ai le toatele o ia o se tagata ‘ese i lona lava nuu. Sa feiloai atu Iesu ia te ia ma amatalia se talanoaga. Sa ia fetalai atu ia te ia e uiga i le vai. Ona Ia taitai lea o ia i le malamalama faateleina a o Ia tautino atu o Ia Lava o le “vai ola.”4

Sa silafia ma le alofa e Keriso o ia ma ona manaoga. Sa feiloai o Ia i le fafine i le nofoaga sa i ai o ia ma amata i le fetalai atu e uiga i se mea masani ma taatele. Ana fai Na te taofi iina, semanu e avea o se feiloaiga lelei. Ae semanu e lē alu atu o ia i le aai e folafola atu, “Ina o mai ia ina vaai … : pe le o le Keriso ea lea?”5 Sa faasolosolo lava, e ala i le talanoaga, na ia iloaina ai Iesu Keriso, ma e ui i lona taimi ua tuanai, sa avea o ia ma se meafaigaluega o le malamalama, na faasusulu atu le ala mo isi ia vaai ai.6

Ia se’i o tatou vaai i ni tagata se toalua na mulimuli i le faataitaiga a le Faaola o le faasusuluina atu o le malamalama. Talu ai nei sa nofo ai la’u uo o Kevin i talaane o se tagata fai pisinisi i le taumafataga o le afiafi. Sa popole o ia i mea e talanoa i ai mo le lua itula. I le mulimuli ai i se uunaiga, na fai atu ai Kevin, “Ta’u mai ia te a’u e uiga i lou aiga. O fea latou te o mai ai?”

Sa itiiti se mea sa iloa e le alii lea e uiga i lona tupuaga, o lea sa aumai ai i fafo e Kevin lana telefoni, ma fai atu, “E i ai sa’u polokalama e fesootai ai tagata i o latou aiga. Se’i ta vaai po o a mea e mafai ona ta mauaina.”

I le mavae ai o se talanoaga umi, na fesili le uo fou a Kevin, “Aisea e taua tele ai aiga i lau lotu?”

Na tali atu faigofie Kevin, “Matou te talitonu e faaauau pea ona tatou feola pe a mavae ona tatou feoti. Afai tatou te faailoa a tatou tuaa ma ave o latou igoa i se nofoaga paia ua ta’ua o se malumalu, e mafai ona tatou faatino sauniga o le faaipoipoga lea e tuufaatasia ai o tatou aiga e oo lava pe a mavae le oti.”7

Sa amata e Kevin se mea sa tutusa ai i la’ua ma lana uo fou. Ona ia maua lea o se auala e molimau atu ai i le malamalama ma le alofa o le Faaola.

O le tala lona lua e uiga ia Ella, o se tagata taalo pasiketipolo i le kolisi. O lana faataitaiga na amata ina ua ia maua lana valaauga o le misiona a o malaga ese i le aoga. Sa ia filifili e tatala lona valaauga i luma o lana au. Toetoe lava a leai se mea latou te iloa e uiga i le Ekalesia a Iesu Keriso ma sa le malamalama i le manao o Ella e auauna atu. Sa ia tatalo pea ia iloa le auala e faamatala ai lona valaauga o le misiona i se ala e ono lagona ai e lana au taaalo le Agaga. O lana tali?

“Sa ou faia se PowerPoint,” o le tala lea a Ella, “ona e seki a a’u.” Sa ia ta’u atu ia i latou le faamoemoega o le auauna atu i se tasi misiona e 400-ma ona tupu ma e ono aoaoina ai se gagana. Sa ia ta’ua le faitau afe o faifeautalai o loo auauna atu. Sa faaiu e Ella i se ata o le Faaola ma le molimau puupuu lenei: “O le pasiketipolo o se tasi lea o mea e sili ona taua i lo’u olaga. Sa ou siitia atu i le isi itu o le atunuu ma tuua lo’u aiga ia ou taalo mo lenei faiaoga ma faatasi ma lenei au. Pau lava mea e lua e sili atu ona taua ia te a’u nai lo le pasiketipolo o lo’u faatuatuaga ma lo’u aiga.”8

Ia, ne’i tou mafaufau, “O ni faataitaiga maoae nei e 1,000-uati, ae o a’u o se matāuila e 20-uati,” manatua na molimau mai le Faaola, “O a’u o le malamalama lea e tatau ona outou tuu i luga.”9 Ua Ia faamanatu mai ia i tatou o le a Ia aumaia le malamalama pe a tatou faasino atu isi ia te Ia.

Ua lava le malamalama o ia te oe ma a’u e faasoa atu i le taimi nei. E mafai ona tatou faamalamalama le isi laasaga e fesoasoani i se tasi ia latalata atili ai ia Iesu Keriso, ona sosoo lea ma le isi laasaga, ma le isi.

Fesili ia te oe lava, “O ai o manaomia le malamalama o ia te oe e maua ai le auala latou te manaomia ae e lē o mafai ona vaai i ai?”

A’u uo pele, aisea ua matuai taua ai lo tatou faasusulu atu o lo tatou malamalama? Ua fetalai mai le Alii ia i tatou e faapea “o loo i ai tagata e toatele i luga o le lalolagi … o e ua nao na taofia mai le upumoni ona ua latou lē iloa le mea e maua ai.”10 E mafai ona tatou fesoasoani atu. E mafai ona tatou loto e faasusulu atu lo tatou malamalama ina ia mafai e isi ona vaai ai. E mafai ona tatou tuuina atu se valaaulia.11 E mafai ona tatou savalia le faigamalaga ma i latou o ē faia se laasaga agai i le Faaola, e tusa lava pe faigata. Tatou te mafaia ona tatou faapotopoto Isaraelu.

Ou te molimau atu o le a faalauteleina e le Alii taumafaiga laiti uma. O le a musuia i tatou e le Agaga Paia ia iloa mea e ta’u atu ma fai. O ia taumafaiga e ono manaomia ai lo tatou o ‘ese mai o tatou tulaga mafanafana, ae tatou te mautinoa o le a fesoasoani mai le Alii ia susulu atu lo tatou malamalama.

E maeu lo’u faafetai mo le malamalama o le Faaola, lea o loo taitaia pea lenei Ekalesia e ala i faaaliga.

Ata
O le Faaola o loo uuina se molī

Ou te valaaulia i tatou uma ia mulimuli i le faataitaiga a Iesu Keriso ma ia nofouta ma le agaalofa i tagata o siomia i tatou. Vaai ma tatalo mo avanoa e faasusulu atu ai lou malamalama ina ia mafai e isi ona vaai i le auala ia Iesu Keriso. E maoae Lana folafolaga: “O lē mulimuli mai ia te au, e le savali o ia i le pouliuli, a e ia te ia le malamalama o le ola.”12 Ou te molimau atu o lo tatou Faaola, o Iesu Keriso, o le ala, le upu moni, le ola, malamalama, ma le alofa o le lalolagi. I le suafa o Iesu Keriso, amene.