Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
28 Ianuari---3 Fepuari. Mataio 3 Mareko 1; Luka 3; ‘’Ina Teuteu ia Outou le Ala o le Alii’


“28 Ianuari---3 Fepuari. Mataio 3; Mareko 1; Luka 3 ‘Ina Teuteu ia Outou le Ala o le Alii” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2019 (2019)

“28 Ianuari---3 Fepuari. Mataio 3; Mareko 1 Luka 3,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo le Aoga Sa: 2019

Ata
O Ioane le Papatiso o loo Papatisoina Iesu

O le faamalama tioata lanu o le Malumalu o Navu Ilinoi, saunia e Toma Holdman

28 Ianuari–3 Fepuari

Mataio 3; Mareko 1; Luka 3

(“Ina Teuteu ia Outou le Ala o le Alii.)

A o e faitau ma manatunatu loloto i le Mataio 3; Mareko 1; ma le Luka 3, tusifaamaumau ou lagona uunai. O le a valaaulia ai le Agaga a o e tapenapena Sau, Mullimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga ma e mafai ona fesoasoani manatu nei ia te oe e musuia ai tagata o lau vasega ia malamalama ma faaaoga le aoaoga faavae o i nei mau.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona fefaasoaai

Valaaulia le fefaasoaai

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e faasoa mai pe faapefea i le aoaoina mai le Feagaiga Fou ona avea ma faamanuiaga i o latou olaga; e mafai ona e tusia fesilli nei i le laupapa: O le a se mea na e faia ona o mea na e faitauina i le Feagaiga Fou i lenei vaiaso?

Ata
aikona aoao atu

Aoao atu Aoaoga Faavae

Mataio 3:1–12; Luka 3:2–18

E saunia e soo i latou lava ma isi ina ia talia Iesu Keriso.

  • E faapefea ona tatou saunia mo se asiasiga a se malo taua? E mafai ona fesoasoani se fesili faapea ia te oe e folasia atu ai se talanoaga e uiga i le pe na faapefea ona saunia e Ioane le Papatiso tagata ia talia Iesu Keriso. Ona vavae lea o le vasega i ni vaega se tolu e faitau le Mataio 3:1–6; Mataio 3:7–12; ma le Luka 3:10–15, ma vaavaai pe na faapefea ona saunia e Ioane le Papatiso ia tagata e talia Iesu Keriso i o latou olaga. Ia feauaua’i vaega e faasoa mai mea na latou maua.

  • E pei lava ona sa faia e Ioane le Papatiso, e fesoasoani foi perofeta soifua e saunia i tatou e talia le Faaola i o tatou olaga. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e faia le sootaga o perofeta i ona po nei ma Ioane le Papatiso, e mafai ona outou toeiloiloina aoaoga a Ioane le Papatiso i le Mataio 3:1--12 ma le Luka 32--18 ma ni fautuaga mai le konafesi aoao pito lata mai. E faapefea ona fesoasoani lenei fautuaga faaperofeta ia i tatou e saunia ai e talia le Faaola?

  • Faaliliuga a Iosefa Samita, Luka 3:4--11 (i le faaopoopoga o le Tusi Paia) o loo aumai ai le malamalamaaga i le misiona a Iesu Keriso i talaatu o mea o loo maua i le Luka 34--6. O a mea o aoao e le vasega mai nei fuaiupu e uiga i le Faaola ma le manaomia ona tatou salamo?

    Ata
    Ioane le Papatiso o loo talai atu

    Ioane le Papatiso o loo Talai i le Vao, saunia e Robert T. Barrett

Luka 3:3–14

E tatau ona tatou fua mai ni “fua e tatau ma le salamo.”

  • I le Luka 3:8, na aoao e Ioane le Papatiso ia tagata ae lei mafai ona latou papatiso, e tatau ona latou faaali atu “fua,” po o se faamaoniga, o lo latou salamo. E mafai faapefea ona e fesoasoani i tagata o le vasega e faailoa le faamaoniga o lo latou lava salamo? E mafai ona e fai atu ia i latou e saili i le Luka 3:8--14 ma vaavaai mo mea na manatu Ioane o “fua” o le salamo. E mafai foi ona latou iloiloina le Moronae 61--3 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37. E mafai ona e tusia se laau ‘aina i luga o le laupapa ma tuu atu i le vasega e faaigoa fua o i luga o le laau i “fua” o le salamo latou te mauaina. E mafai foi ona lelei lenei taimi e talanoa ai pe o le a le uiga o le salamo faamaoni. Ta’u i ai o se tasi ala e mafai ona “faasa’o lona ala” (Luka 3:4) e ala lea i le salamo mai soo se mea faalavefau e ono taofia le Agaga mai le oo mai ia i tatou.

  • O le usuina o le viiga “Faapaia Mai Au,” Viiga, nu. 70, e mafai ona faamalosiauina ai le talanoaga e uiga i le auala e mafai ai e le salamo ona fesoasoani ia tatou avea atili e faapei o le Faaola. Mo se vitio musika o lenei viiga, tagai mormontabernaclechoir.org.

Mataio 3:13–17

Tatou te mulimuli ia Iesu Keriso pe a tatou papatiso ma maua le Agaga Paia.

  • Ina ia iloilo le tala o le papatisoga o Iesu Keriso, taumafai le manatu lea: Fai i le vasega pe mafai faapefea ona latou faaaogaina le Mataio 3:13--17 e aoao ai se tasi, e pei o se tamaitiiti po ose tasi o se isi faatuatuaga, e uiga i le papatisoga. (E mafai foi ona latou faaaogaina le ata i le otootoga o le vaiaso lenei i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga.) O a elemene taua o le papatisoga latou te faamamafaina? E mafai ona latou faataitaia o latou manatu e ala i le aoao atu e le tasi le isi.

  • Ina ia fesoasoani i le vasega e manatua o latou lava papatisoga ma tomanatu i le taua o le ola ai i a latou feagaiga o le papatisoga, e mafai ona e valaaulia i latou e faitau le Mataio 3:13–17 ma le saunoaga a Elder Robert D. Hales i le “Punaoa Faaopoopo.” E ono fiafia tagata o le vasega e faasoa o latou lagona i o latou lava papatisoga ma a latou feagaiga o le papatisoga. E mafai foi ona latou usuina le “Mulimuli Mai ia te Au,” Viiga, nu. 62.

  • Na aoao atu e Ioane le Papatiso e faapea o le Faaola o le a papatiso atu ‘i le Agaga Paia, ma le afi”(Mataio 3:11) O le papatisoga i le afi e tupu pe a faamauina i tatou ma maua le meaalofa o le Agaga Paia. E tatau i se a ona tatou maua le meaalofa o le Agaga Paia e agai atu ai i le malo o le Atua? O le a le aafiaga o le papatisoga i le afi ma le Agaga Paia ia i tatou? (tagai Alema 5:14). O le vitio “Baptism of the Holy Ghost” (LDS.org) e mafai ona fesoasoani i lenei talanoaga.

  • O se gaoioiga lenei o le a fesoasoani i le vasega e faalautele ai le talanoaga i le aoaoga faavae o le papatisoga. Tusi fesili nei i le laupapa ma mau i ni fasipepa. Valaaulia le vasega e filifili fasipepa ona faitau lea o mau taitasi o se vasega. Talanoaina pe o fea fesili e sili ona tali e mau taitasi. Pe i ai nisi mau po o ni malamalamaaga e mafai ona fesoasoani e tali nei fesili?

    • O a mea o aoao mai e mau e uiga i le tatau ona faia papatisoga? (3 Nifae 11:38)

    • O le a le faatusa o le papatisoga e ala i le faatofu? (Roma 6:3–5)

    • E faapefea ona suia lo’u olaga e a’u feagaiga o le papatisoga? (Mosaea 18:8–10)

    • Aisea tatou te le papatisoina ai tamameamea? (Moronae 8:8–12)

    • Aisea e taua ai le faatino o le papatisoga e se tasi ua i ai le pule, ae le na o se faamoemoega tonu? (Eperu 5:4)

    • Afai ua uma ona ou papatiso i se isi ekalesia, aisea e tatau ai ona ou toe papatiso? (MF 22:1–4)

    • Aisea e tatau ai ona sosoo le papatisoga ma le mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia? (Ioane 3:5)

Ata
aikona aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ina fautuaina tagata o le vaega e suesue le Mataio 4 ma le Luka 4–5 i le fale, valaaulia i latou e mafaufau i se faaosoosoga o latou feagai, ma ta’u i ai o nei mataupu o le a aoao ai i latou i le mea na faia e le Faaola ina ua feagai o Ia ma faaaosoosoga.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Mataio 3; Mareko 1; Luka 3

O le uiga o a tatou feagaiga o le papatisoga.

Ua aoao mai Elder Robert D. Hales:

“Pe a tatou malamalama i a tatou feagaiga o le papatisoga ma le meaalofa o le Agaga Paia, o le a ia suia o tatou olaga ma o le a amatalia ai lo tatou faamaoni i le malo o le Atua. … O le ulu atu i le malo o le Atua e taua tele o le ala lea na papatiso ai Iesu ina ia faasino mai ia i tatou “le sa’o o le ala”[2 Nifae 31:9]. …

“A o tatou mulimuli i le faataitaiga a Iesu, ua faapena foi ona tatou faaali atu o le a tatou salamo ma usiusitai i le tausia o poloaiga a lo tatou Tama Faalelagi. Tatou te faamaualaloina i tatou lava ma se loto momomo ma se agaga salamo a o tatou iloa a tatou agasala ma sailia le faamagaloga i a tatou agasala [tagai 3 Nifae 9:20]. Tatou te osi feagaiga tatou te ave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso ma manatua pea o Ia. …

“O le filifili ia i ai i le malo [o le Atua], tatou te vavaeese—le faaesea—i tatou mai le lalolagi. O le a fai lelei o tatou laei, o le a mama o tatou mafaufauga, ma mama foi la tatou gagana. O tifaga ma televise tatou te matamata ai, o musika tatou te faalogologo ai, o tusi, mekasini, ma nusipepa tatou te faitauina e faagaeetia. O le a tatou filifili ni uo e faamalosiauina a tatou sini o le faavavau, ma o le a tatou faia ma le agalelei isi. O le a tatou aloese mai mea faatamai o le ola le mama, taalo tupe, tapaa, ava oona, ma fualaau faasaina. O a tatou gaoioiga i le Aso Sa o le a atagia mai ai le poloaiga a le Atua ia manatua le aso Sapati ia faapaiaina. O le a tatou mulimuli i le faataitaiga a Iesu Keriso i le ala tatou te taulima ai isi. O le a tatou ola ia agavaa e ulu atu i le maota o le Alii” (“The Covenant of Baptism: To Be in the Kingdom and of the Kingdom,” Ensign, Nov. 2000, 7–8).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Aoao atu le aoaoga faavae. Na aoao mai Ailama Samita, “Ia talai atu ia uluai mataupu faavae o le Talalelei—ia talai atu pea lava pea: o le a outou iloaina ai mai lea aso i lea aso o le a faaalia mai ia te outou ni manatu fou ma le malamalama faaopoopo e faatatau i ai. E mafai ona outou faalauteleina ina ia matuai malamalama lelei i ai. Ona mafai lea ona e faia ia sili ona latou malamalama e ala mea na e aoao atu” (Manuscript History of the Church, vol. E-1, p. 1994, josephsmithpapers.org).