Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
1--14 Aperila. Mataio 16--17; Mareko 9; Luka 9; ‘O Oe o le Keriso’


“1--14 Aperila. Mataio 16--17; Mareko 9; Luka 9; ‘O Oe o le Keriso’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2019 (2019)

“1--14 Aperila. Mataio 16--17; Mreko 9; Luka 9“ Sau, Mulimuli Mai ia te au---Mo le Aoga Sa: 2019

Ata
O Le Liuaina o Keriso

O Le Liuaina, saunia e Carl Heinrich Bloch.

1--14 Aperila

Mataio 16–17; Mareko 9; Luka 9

“O Oe o le Keriso”

O a savali na e faalogo pe faitau i ai mai le konafesi aupito lata mai e mafai ona lagolagoina le aoaoga faavae i nei mataupu? A o e suesue, manatunatu loloto i manaoga o tagata o lau vasega ma tusifaamaumau soo se lagona uunai e te mauaina.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunaiga

Ata
aikona fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

O se tasi ala e mafai ona faamalosiauina ai tagata o le vasega e suesue ia tusitusiga paia e le tagata lava ia ma faatasi ai ma o latou aiga o le valaaulia lea o i latou e faasoa i vaiaso taitasi pe o faapefea ona avea lo latou suesue o tusitusiga paia ma faamanuiaga i o latou olaga. Mo se faataitaiga, na faapefea e a latou suesuega o nei mataupu ona tosinaina o latou aafiaga i le konafesi aoao?

Ata
aikona aoao atu

Aoao atu Aoaoga Faavae

Mataio 16:13–17

O se molimau ia Iesu Keriso e sau e ala mai i faaaliga.

  • Pe i ai se tagata o lau vasega na tatau ona ia faamalamalama atu i se tasi pe na faapefea ona ia iloa e moni le talalelei? I le Mataio 16:13--17, o le a le mea na aoao mai e le Faaola e uiga i le auala tatou te maua ai se molimau? E mafai ona e faasoa atu le ala na maua ai e Alema lana molimau (tagai Alema 5:45--46) po o le mea na aoao atu e le Alii ia Oliva Kaotui e uiga i faaaliga (tagai MFF 6:14–15, 22–23; 8:2--3). Mata o le a se tala a Peteru po o Alema po o Oliva Kaotui pe ana fesili atu se tasi ia i latou pe na faapefea ona latou iloa e moni le talalelei?

  • Atonu e i ai ni tagata i lau vasega o loo tatalo mo faaaliga patino ae e le iloa pe faapefea ona iloa pe a oo mai. Sa faaaoga e Elder David A. Bednar ni poto masani se lua i le malamalama e aoao mai ai e uiga i le ala tatou te maua ai faaaliga, atonu e manao e faasoa atu malamalamaaga o Elder Bednar i le vasega (tagai “O Le Agaga o Faaaliga,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 87–90; tagai foi i le vitio “Patterns of Light: Spirit of Revelation” i le LDS.org). O a isi aoaoga po o tala o tusitusiga paia e mafai e lau vasega ona mafaufau i ai e ono fesoasoani i se tasi ia iloa faaaliga patino? (Mo se faataitaiga, tagai 1 Tupu 19:11–12; Kalatia 5:22–23; Enosa 1:1–8; MFF 8:2–3.)

Mataio 16:13–19; 17:1–9

E tatau ona i ai ki o le perisitua mo lo tatou faaolataga.

  • Ina ia amata se talanoaga e uiga i ki o le perisitua, e mafai ona e tusia fesili e pei o nei i le laupapa: O a ki o le perisitua? O ai e umia ki o le perisitua? E faapefea ona tuuina mai ki o le perisitua? E mafai foi ona e faasoa atu nisi o mau e fesoasoani e tali ai fesili nei e pei o le Mataio 16:19; Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:18–19; 128:8–11; 132:18–19, 59; ma le Faaliliuga---Iosefa Samita 1:72. E mafai e tagata o le vasega ona sue se fesoasoani faaopoopo e ala ile faasino atu i le Tusitaulima 2; Taitaiina o le Ekalesia (2010) 2.1.1; savali a Eldet Neil L. Andersen “Mana i le Perisitua” (Ensign poo le Liahona, Nov. 2013, 92–95); or Faamaoni i le Faatuatua, 126–27. Tuu atu i le vasega se taimi e sailili ai se fesili latou te filifilia. Ona mafai lea ona latou aoao atu e le tasi le isi i mea sa latou aoaoina.

  • O se talanoaga ia Peteru ma isi Aposetolo o mauaina ki o le perisitua i luga o le Mauga o Liua e mafai ona fesoasoani i tagata o le vasega e faamalolosia ai a latou molimau ile toefuataiga o ki o le perisitua i aso e gata ai. Ina ia musuia se talanoaga faapena, e mafai ona e fai i le afa o le vasega e suesue le Mataio 17:1–9 (tagai foi i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga) a o le isi afa e suesue le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110. Ona mafai lea ona latou faasoa atu i le tasi ma le isi mea sa latou aoaoina ma mata’itu mea e tutusa ai tala e lua. O le vitio “Priesthood Keys: The Restoration of Priesthood Keys” (LDS.org) e mafai foi ona fesoasoani.

  • Pe malamalama tagata o lau vasega i le ala e faamanuiaina ai o latou olaga e ki o le perisitua? Ina ia fesoasoani ia i latou, e mafai ona e valaaulia i latou e sailiili i le Tusitaulima 2, 2.1.1, mo se lisi o tagata o loo umia ki. O ai nei tagata i lau uarota ma le siteki? Atonu e mafai ona e tusia le lisi o latou igoa i le laupapa pe valaaulia nisi o i latou e lauga i le vasega. E faapefea ona latou faaaogaina ki ua tuuina atu ia i latou e taitai ai le galuega a le perisitua i o latou valaauga? E faamanuia faapefea i tatou i le auaunaga a nei taitai perisitua?

Ata
faatagata o Peteru o loo umia ki

O ki o le perisitua o le pule lea e faatonutonu ai le faaaogaaga o le perisitua.

Mareko 9:14–30

Pe a vaaia se faatuatua ua sili atu, e tatau ona tatou muai taofi mau i lo tatou faatuatua ua i ai.

  • Sa faaaoga e Elder Jeffrey R. Holland le tala i se tama sa sailia se faamalologa mo lona atalii e aoao ai pe faapefea ona tatou o i le Alii pe a tatou lagonaina ua le lava lo tatou faatuatua (tagai “Le Alii e, Ua Ou Faatuatua,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 93–95). O itu taua e tolu mai lenei lauga o loo aofia ai ia “Punaoa Faaopooopo.” Atonu e mafai ona vavae le vasega i ni vaega se fa ma tofi se vaega se tasi e talanoaina Mareko 9:14--30 ma isi vaega taitasi e talanoaina se tasi o matauga e tolu a Elder Holland. E mafai ona latou vaavaai mo savali i lenei tala faatusi paia ia e mafai ona fesoasoani e faateleina ai lo tatou faatuatua. E mafai ona faasoa mai e vaega taitasi i le isi vaega uma o le vasega nisi o malamalamaaga e maua mai a latou talanoaga.

Ata
aikona aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ina ia fautuaina tagata o le vasega e suesue i le fale i le vaiaso lenei, ta’u i ai o le isi otootoga i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga e mafai ona fesoasoani ia i latou ma o latou aiga ia maua se Eseta e sili atu le anoa. E le gata i lea, e mafai ona fautuaina faapea o le Aso Sa e ono avea o se taimi lelei mo i latou e valaaulia ai tagata ua le toe lolotu po o ni uo o isi faatuatuaga e o mai i le lotu.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Mataio 16–17; Mareko 9; Luka 9

E maua e au peresitene o Ausilali le pule e faamatuu atu iai

“O faalapotopotoga uma a ausilali o uarota ma siteki, e faagaoioia i lalo o le taitaiga a le epikopo po o le peresitene o le siteki, o lē o loo umiaina ki e pulefaamalumalu ai. E le tuuina atu i peresitene o ausilali ma o latou fesoasoani ni ki. Latou te maua le pule e faamatuu atu i ai e galulue ai i o latou valaauga” (Tusitaulima 2, 2.1.1).

O matauga e tolu e fesoasoani tatou te maua atili ai le faatuatua.

Ina ua uma ona toe faamatala mai le tala o loo maua i le Mareko 9:14--29, na aoao mai Elder Jeffrey R. Holland:

“O le mea muamua e matau i lenei tala o le taimi e feagai ai ma luitau o le faatuatua, sa faamautu muamua e le tamā lona malosi ma o iina na ia faailoa atu ai le mea e gata ai. O lana uluai tautinoga lava o lona ioeina e aunoa ma se faatuai: “Le Alii e, ua ou faatuatua.” Ou te fai atu ia i latou uma o e moomoo mo se faatuatua atili, manatua le tagata lea! I taimi o le atuatuvale po o le le mautonu po o taimi e fesouaiina ai, tausisi i le faatuatua lena ua ia te oe, tusa lava pe itiiti lena faatuatua. … Pipiimau i mea ua uma ona outou iloa ma tutu malosi seia oo ina oo mai le malamalama sili atu. … O le tele o lou faatuatua po o le maualuga o lou malamalama e le o le mea lea e taua—o lou faamaoni a’ia’i e te faatinoina e tusa ai ma lou faatuatua ma le upumoni ua uma ona e iloa.

“Lona lua o mea e matau e fai sina ese mai le mea muamua. A oo mai faafitauli ma tulai mai ni fesili, aua nei amataina lau sailiga mo le faatuatua i lou faapea pe o le a le tele e te le o maua, ma e amata ai i lou ‘le faatuatua.’ … Ou te le o faapea atu e te faafoliga ua ia te oe le faatuatua e le o i ai. Ou te fai atu ia e faamaoni i le faatuatua lena ua ia te oe. … Ia e faamaoni e uiga i ou le mautonu e te manaomia; ua tumu le olaga i le le mautonu i lea mataupu ma lea mataupu. Ae afai e te manao ma mananao lou aiga ina ia faamaloloina, aua nei faatagaina na fesili e taofia ai le faatuatua mai le faia o ana vavega.” 

“Matauga mulimuli: a oo mai le le mautonu po o faigata, aua e te fefe e fesili mo se fesoasoani. Afai tatou te mananao i le fesoasoani ma le lotomaualalo ma le faamaoni e pei ona sa faia ai e lenei tamā, e mafai ona tatou maua. O le fasifuaitau i tusitusiga paia e pei o le ’faamoemoega tonu,’ tulimatai ma le ’faamoemoe atoa o le loto,’ ma le faia se pepelo ma se faa’ole’ole i luma o le Atua’ [2 Nifae 31:13] Ou te molimau atu i le tali atu i ai i lena ituaiga o augani, o le a auina mai e le Atua le fesoasoani mai i itu uma e lua o le veli e faamalolosia ai lo tatou talitonuga” (Le Alii e Ua Ou Faatuatua,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 94).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Fai ni fesili e valaaulia ai molimau. O le faia o fesili e fautuaina ai tagata o le vsega e tuu atu molimau e mafai ona avea o se ala lelei e valaaulia ai le Agaga. Mo se faataitaiga, a talanoaina le Mataio 16:13--17, e mafai ona e fesili, “O le a se mea ua e aoaoina e uiga i le Faaola ua faamalosia ai lau molimau ia te Ia o le Faaola?” (Tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 32.)