Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
20--26 Me. Mataio 21--23; Mareko 11; Luka 19--20; Ioane 12; ‘Faauta, e Afio Mai Lou Tupu’


“20--26 Me. Mataio 21--23; Mareko 11; Luka 19--20; Ioane 12; ‘Faauta, e Afio Mai Lou Tupu” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2019 (2019)

“20--26 Me. Mataio 21--23; Mareko 11; Luka 19--20; Ioane 12,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo le Aoga Sa: 2019

Ata
tamaloa i se laau a o latalata atu Iesu

Sakaio i le Laau ole Sukamoro, saunia e James Tissot

20--26 Me

Mataio 21–23; Mareko 11; Luka 19–20; Ioane 12

“Faauta, e Afio Mai Lou Tupu”

A o e faitauina le Mataio 21–23; Mareko 11; Luka 19–20; ma ;le Ioane 12, mafaufau i fesili e mafai ona e fai atu o le a fesoasoani ai e taulima manaoga o lau vasega. O le a musuia e le Agaga Paia oe ia iloa pe o fea i fesili ma mataupu faavae, e aofia ai ia na ta’ua i lenei otootoga, o le a sili ona taulimaina ai na manaoga

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

I le vaiaso a o lei amataina le vasega, valaaulia ni nai tagata o le vasega e sauniuni e faasoa mai so latou aafiaga i le suesueina o nei mataupu atofa o le vaiaso. O a faamanuiaga e oo mai ia i latou a o latou suesueina tusitusiga paia i le vaiaso?

Ata
aikona aoao atu

Aoao atu Aoaoga Faavae

Luka 19:1–10

E silafia lelei i tatou e le Faaola.

  • Atonu e lagona e tagata o le vasega le le amanaiaina po o le faagaloina i nisi taimi i o latou olaga. E mafai ona fesoasoani le tala ia Sakaio latou te malamalama ai e silafia i latou e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ma e popole mo i latou. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e faatatau lenei tala i o latou olaga, valaaulia i latou e manatu o i latou lava o Sakaio. O le a sou manatu i le mea sa ia aoaoina e uiga i le Faaola mai lona aafiaga? O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai taumafaiga a Sakaio i le sailia o le Faaola?

  • E ono fesoasoani foi le fai i tagata o le vasega e mafaufau i isi taimi i mau na valaau ai e le Alii ia tagata i o latou igoa. (O nisi o faataitaiga o loo maua atu i le “Punaoa Faaopoopo”) E mafai foi ona e valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai ni aafiaga ua faamautu atu ai ia i latou e silafia lelei e le Alii i latou taitoatasi.

Mataio 21:1–11; Mareko 11:1–11; Luka 19:29–44; Ioane 12:12–16

O Iesu Keriso o lo tatou Tupu

  • E mafai e se gaoioiga faigofie ona folasia atu se talanoaga e uiga i le malaga faatupu atu o le Faaola i Ierusalema: E toatele tagata o le vasega e mafai ona tusia i le laupapa ni mea e fesootai ma se tupu, e pei o se palealii po o se nofoalii, a o mateina e isi mea o loo latou tusia. Ona tusi lea e isi tagata se tamai asini ma ni lala laau. O a faia a nei mea i se tupu? Ona mafai lea ona e faaali atu se ata o le malaga faatupu a le Faaola i Ierusalema mai le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga ma valaaulia le vasega e faitau le Mareko 11:1–11. Na faapefea ona faailoa e nei tagata ia Iesu o lo latou Tupu? E faapefea ona tatou tapuai ia Iesu Keriso o lo tatou Tupu i a tatou upu ma taga fai?

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama o Iesu Keriso o lo tatou Tupu, e mafai ona e fai atu ia i latou e toeiloilo le viiga “Le Tupu o tupu, Afio Mai,” Viiga, nu. 25, O a upu mai le viiga e faamanatu mai ai ia i tatou upumoni o i le Mataio 21:1–11; Mareko 11:1–11; Luka 19:29–44; ma le Ioane 12:12–16?

Mataio 22:34–40

O poloaiga sili e lua o le alofa i le Atua ma le alofa i isi e pei o i tatou lava.

  • Na aoao mai Peresitene Dieter F. Uchtdorf e faapea o le faia o mea e ese mai i poloaiga sili e lua ma totonugalemu o o tatou olaga, ua pei o le fanaina atu o se ‘au i se puipui e leai se mea o i ai ona tusi lea o ni taulaiga e faataamilo i ‘au (tagai “Taulai Atu i le Ogatotonu,” Ensign po o le Liahona, Jan. 2017, 4–5). Pe fesoasoani le sailiilia o lenei talafaatusa i le vasega e malamalama ai ile Mataio 22:34--40? O se tasi ala e faia ai lenei mea o le fofola o se pepa paepae lautele i luga o le fola ona tuu lea i le vasega e feauaua’i e faapa’u se peni po o se penitala i luga. Ona mafai lea ona latou tusia ni taulaiga i mea na tau ai a latou peni po o penitala ma faaigoa taulaiga taitasi i se poloaiga. A uma ona faitau faatasi le Mataio 22:34--40 e mafai ona e tusia se taulaiga fou e li’o ai isi taulaigauma ma faaigoa i le “Alofa i le Atua ma Alofa i Lou Tuaoi.” E faapefea e le taulai atu i poloaiga sili e lua ona fesoasoani tatou te usitai ai i isi poloaiga a le Atua? E mafai faapefea ona tatou faamautinoa ua tatou taulai atu i lo tatou usitai i nei poloaiga e lua?

Mataio 23:13–33

O le a puipuia i tatou a o tatou taumamao mai le mulimuli i taiala tauaso.

  • Mata e faamanuiaina tagata o le vasega mai le talanoaina o le faaupuga “taiala tauaso,” lea sa faaaoga e le Faaola e faamatala ai le tauaso faaleagaga o le au Faresaio ma le au tusiupu? (Mataio 23:16). E mafai ona e mafaufau i se auala e faapupula ai pe faape’i i se tagata ona mulimuli i se tagata e le mafai ona pupula. Pe mafai foi e le vasega ona lisi ile laupapa ia uiga o se taiala tauaso, e pei ona faamatala mai i le Mataio 23:13–33. Ina ia faaopoopo i le lisi, mafaufau e vaavaai i mau faaopoopo o loo aoao mai ai le tauaso faaleagaga, e pei ole 2 Korinito 4:3–4; 2 Nifae 9:28–32; ma le Iakopo 4:14. E mafai ona tatou iloa ma aloese mai taiala tauaso?

  • Atonu e te manao e fesoasoani i tagata ole vasega ia malamalama o le au tusiupu ma le au Faresaio na sili ona taulai atu i auro ma meaalofa i le malumalu nai lo le uigamoni o le malumalu (tagai Mataio 23:16--22). Ina ia faia lena mea, mafaufau e faasoa le faataoto i le penina ma le pusa sa saunoa i ai Peresitene Boyd K. Packer i le “Punaoa Faaopoopo.” O a ni mea e ono tata’i ese ai i tatou mai le olioli i faamanuiaga moni o le malumalu? po o le sauniga faamanatuga?

Ata
o tamaloloa e toalua o loo tatalo i le malumalu

O Le Telona ua Salamo ma le Faresaio Faafia-Amiotonu i le Malumalu, saunia e Frank Adams

Ioane 12:42–43

O faaneeneega a tagata e mafai ona taofia ai i tatou mai le avea ma soo totoa o Iesu Keriso.

Ata
aikona aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Na valoia e le Faaola faapea i aso e gata ai, e oo lava i “e ua filifilia” e mafai ona faaseseina (tagai Iosefa Samita—Mataio 1:22 Ina ia musuia tagata ole vasega e faitau le Iosefa Samita—Mataio 1; Mataio 25; Mareko 12–13; ma le Luka 21 i le vaiaso lea, e mafai ona e ta’u atu ia i latou o le a latou maua i nei mataupu le ki e aloese ai mai le taufaasese i aso e gata ai.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Mataio 21–23; Mareko 11; Luka 19–20; Ioane 12

E silafia outou taitoatasi e le Tama Faalelagi.

Na tautino mai e Elder Neal A. Maxwell: “Ou te tautino atu e silafia outou taitoatasi e le Atua … ua loa tausaga (tagai i le MF&F 93:23 Ua loa tausaga o alofa o Ia ia te oe. E le gata Na te silafiaina igoa o fetu uma (tagai Salamo 147:4; Isaia 40:26); Na te silafia foi o outou igoa ma o outou lototiga ma olioliga uma!” (“Ia Outou Manatua Le Finagalo Alofa o le Alii,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 46).

O taimi na valaau ai le Alii i tagata i o latou igoa.

O le faataoto i le penina ma le pusa.

Na faasoa mai e Peresitene Boyd K. Packer le faataoto lenei: “Sa i ai se faioloa sa sailia penina taua ma sa mulimuli ane na ia maua le penina atoatoa. Sa ia faatonuina se tufuga limalima aupito lelei e vaneina se pusa aupito silisili mo le penina ma fa’alo i le ie veloveta lanumoana. Sa ia tuuina lana penina tau tele e faalauiloa ai ina ia mafai ona matamata ai isi tagata i lana oa. Sa ia matauina a o gasolo mai tagata e matamata i ai. E lei umi ae liliu ese ma le faanoanoa. O le pusa lea sa latou mata’ina, ae le o le penina”(“The Cloven Tongues of Fire,” Ensign, May 2000, 7).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Tou te le tau aoaoina atu mea uma. E tele naua mea e le mafai ona talanoaina i lesona taitasi, ae e le manaomia ona faia le lesona atoa i se vasega se tasi ina ia ootia ai se loto o se tasi—o le tele lava e lava le tasi pe lua ni vaega autu. Ao e mafaufau loloto i manaoga o tagata aoao, o le a fesoasoani le Agaga ia te oe e faailoa pe o le fea mataupu faavae, tala, po o mau e sili ona aoga ia i latou”(Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 7).