Inisitituti
Lesona 1: O Le Faamoemoega o le Faifeautalai


1

O Le Faamoemoega o le Faifeautalai

Folasaga

Ua aoao mai leTala’i La’u Talalelei o le faamoemoega o se faifeautalai o le “ia valaaulia isi e o mai ia Keriso e ala i le fesoasoani atu ia i latou ia maua le talalelei toefuataiina e ala i le faatuatua ia Iesu Keriso ma Lana Togiola, salamo, papatisoga, mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia, ma tumau e oo i le iuga” (Tala’i La’u Talalelei, 1). Na saunoa mai Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “O a outou misiona o le a avea ma se avanoa paia e aumai ai isi ia Keriso ma fesoasoani ai e saunia mo le Afio Mai Faalua o le Faaola” (“Sauniaina o le Lalolagi mo le Afio Mai Faalua,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 50). O le a fesoasoani le kosi lenei e saunia ai au tamaiti aoga e auai i le avanoa paia o le galuega faafaifeautalai.

Sauniuniga Muamua

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

O Le Faamoemoega o le Galuega Faafaifeautalai

Fai atu i tamaiti aoga e faailoa mai gaoioiga ma galuega e masani ona fai e faifeautalai, ma lisi i le laupapa. (O tali e ono aofia ai le tala’i tu’itu’i, suesue, aoao atu, tatalo, ma auaunaga.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le anotusi o loo i le pusa “O Lou Faamoemoega” i le itulau 1 o le Tala’i La’u Talalelei. (Talu ai o le fonotaga muamua lenei a le vasega, atonu e toatele tamaiti aoga e leai ni a latou kopi o le Tala’i La’u Talalelei, o lea atonu e manaomia ai ona e tufaina atu ni kopi o le itulau lenei ma isi itulau talafeagai.

O le mea e sosoo ai, valaaulia tamaiti aoga e faatusatusa le faamatalaga o le faamoemoega o le faifeautalai ma le lisi o galuega o loo i le laupapa, ma fesili atu:

  • E faapefea ona faalauteleina lou malamalama i mea e fai e faifeautalai e ala i le malamalama i le faamatalaga o le faamoemoega o le faifeautalai? E faapefea ona aumaia e lenei faamoemoega le aano o galuega e faataunuu e faifeautalai?

  • O le fea o vaega o lenei faamatalaga o le faamoemoega ua faailoa mai ai le tiutetauave o le faifeautalai, ae o le fea o vaega ua faailoa mai ai le tiutetauave o le tagata sailiili?

  • E mafai faapefea ona avea oe ma se faifeautalai e sili atu le mataalia ona o le faia o lenei faamatalaga o le faamoemoega ma mataupu faavae taiala i lau galuega? (O le faamatalaga o le faamoemoega e tuuina atu ai le taitaiga i le galuega e faia e se faifeautalai. E fesoasoani i faifeautalai ia tuuitiitia ai le taula’i atu i le faatinoina o galuega ae ia faateleina ona taula’i atu i le faataunuuina o lo latou faamoemoega moni.)

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama lelei i le faamoemoega o le galuega faafaifeautalai, valaaulia i latou e su’e i le itulau e 2 o le Tala’i La’u Talalelei, ona fai atu lea i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le parakalafa mulimuli, e amata atu i le “Ua valaauina oe.”

Ia talanoaina fesili nei, faatasi o se vasega:

  • E tusa ai ma lenei parakalafa, o a ni mea e ao ona faia e se tagata e sau ai i le Faaola?

  • E tusa ai ma lenei parakalafa, o a mea e faia e se faifeautalai e fesoasoani ai i isi ia o mai ia Iesu Keriso?

Ia tuuina atu i tamaiti aoga taitasi se kopi o le pepa e tufa atu “O Lo Tatou Faamoemoega o se Faifeautalai.” O le pepa e tufa atu o loo i ai se vaega o le saunoaga na tuuina mai e Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Faatulaga tamaiti aoga i ni vaega laiti, pe valaaulia i latou e fai ni a latou lava vaega. Fai atu i vaega e faitau faatasi le pepa e tufa atu ma talanoa i fesili o loo i le faaiuga.

Ata
Pepa e tufa atu O Lo Tatou Faamoemoega o se Faifeautalai

A ua uma se taimi na suesue ma talanoaina ai e tamaiti aoga le saunoaga a Elder Christofferson, ia valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai a latou tali i fesili o le talanoaga. Ona fai atu lea o fesili nei:

  • E mafai faapefea ona amata ona e taula’i atu i le faamatalaga o le faamoemoega o le faifeautalai. (O tali e ono aofia ai soo se tasi o tali nei: atonu e filifili tamaiti aoga e taulotoina, latou te ono tusia i lalo ma tuu i se mea e mafai ona latou vaaia ai i aso uma, atonu latou te tatalo mo le fesoasoani ia malamalama lelei i ai, pe atonu latou te vaavaai foi mo ni elemene o lenei faamoemoega o se vaega o a latou suesuega o tusitusiga paia.)

Tuu atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le upusii lenei mai ia Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“Tatou te le tala’i ma aoao atu ina ia ’aumai ai tagata i le Ekalesia’ pe ia faateleina ai foi le fuaitau aofai o le Ekalesia. Tatou te le tala’i atu ma aoao atu tau lava ia tauanau tagata ia ola i ni olaga lelei atu. … Tatou te valaaulia tagata uma ia o mai ia Keriso e ala i le salamo ma le papatisoga ma le faamauga ina ia mafai ona matala ai faitotoa o le malo selesitila i atalii ma afafine o le Atua [tagai i le MF&F 76: 51–52]. E leai se isi e mafai ona faia lenei mea” (“The Purpose of Missionary Work,” faasalalauga i le satelite a faifeautalai, Ape. 1995).

  • Aisea e taua ai ona manatua, o le talaiga o le talalelei e faatatau i se mea e sili atu ona maoae nai lo na o le fesoasoani i se tasi ia avea ma se tagata o le Ekalesia? (Tagai foi i le 3 Nifae 11:33–34.)

  • O a ni ou lagona e i ai ao e mafaufau e faapea, o le a e fesoasoani e “tatala faitotoa o le malo selesitila” ia i latou o le a e aoaoina?

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i ni auala atonu latou te faaaoga ai le faamoemoega o le faifeautalai i o latou olaga, ma fai atu ia i latou e mafaufau pe o tutusa o latou faaosofiaga patino mo le faia o se misiona ma le faamatalaga o le faamoemoega o le faifeautalai o loo maua i le Tala’i La’u Talalelei. Fai atu i tamaiti aoga e faaalu sina taimi e tusi ai i lalo i luga o se pepa po o totonu o se api talaaga mo suesuega, ni faatinoga faapitoa latou te ono faia e aumai ai a latou mafuaaga mo le faia o se misiona ina ia ogatasi lelei ma le faamatalaga lenei o le faamoemoega.

Aoaoina Atu o le Aoaoga Faavae a Keriso

Faamatala atu i le vasega, na folafola mai e le Faaola o le tasi o faamoemoega autu o le Tusi a Mamona o le “aumai foi i le malamalama laʼu talalelei [ma] matautu moni o laʼu mataupu faavae” (MF&F 10:62). O aoaoga faavae a Keriso e aofia ai le poloaiga ia talitonu tagata uma ia Iesu Keriso o le Alii ma le Faaola, salamo i agasala, ia papatisoina, ma maua le Agaga (tagai i le 3 Nifae 11:32). Tusi mau nei i le laupapa:

2 Nifae 31:2, 10–21   3 Nifae 11:31–41   3 Nifae 27:13–21

Vaevae le vasega i ni vaega se tolu. Fai atu i le tasi vaega e suesue le 2 Nifae 31:2, 10–21, fai atu i le vaega lona lua e suesue le 3 Nifae 11:31-41, ma le vaega lona tolu e suesue le 3 Nifae 27:13–22. Fai atu i vaega taitasi e faitau a latou fuaiupu ma faailoa mai le mea e manaomia e i latou o e saili ia mulimuli ia Iesu Keriso. Atonu e te uunaia tamaiti aoga e valivali pe faailoga i a latou tusitusiga paia ia upumoni faapitoa e uiga i le aoaoga faavae ma le talalelei a Iesu Keriso.

A uma ni nai minute na faamanatu ai e tamaiti aoga nei fuaitau, fai atu ia i latou e lisi i lalo o mau taitasi o loo i luga o le laupapa ni faatinoga faapitoa e manaomia mai i e mulimuli ia Iesu Keriso.

Ona fai atu lea o fesili e pei o nei:

  • Afai e fesili atu se tasi ia te oe pe talitonu [tagata] Mamona ia Iesu Keriso, e faapefea ona fesoasoani ia te oe nei fuaitau o mau e tolu o loo i luga o le laupapa e tali ai le fesili?

  • I au lava upu, e faapefea ona e faamatalaina le aoaoga faavae po o le talalelei a Iesu Keriso i se tasi e le iloaina lena mea?

  • Atonu e fesili atu ni isi o tagata pe aisea e talai atu ai faifeautalai i tagata ua talitonu ia Iesu Keriso. E faapefea ona fesoasoani le aoaoga faavae o Keriso, e pei ona otootoina i nei mau i luga o le laupapa, i lou taliina o lena fesili?

A o tali mai tamaiti aoga, ia mautinoa ua latou malamalama o le aoaoga faavae o Keriso e aofia ai (1) le mea na faia e Iesu Keriso ma faaauau pea ona faia e taina atu ai i tatou i le Tama (tagai i le Alema 33:22; MF&F 76:40–42) ma le (2) o le mea e ao ona tatou faia e maua ai faamanuiaga o le Togiola a Iesu Keriso, e aofia ai le i ai o le faatuatua, salamo, o le papatisoina, mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia, ma le tumau e oo i le iuga (tagai i le 3 Nifae 27:16–21).

Toe faasino atu tamaiti aoga i le faamatalaga o le faamoemoega o le faifeautalai o loo i luga o le laupapa ma fesili atu:

  • E faapefea ona fesootai le aoaoga faavae o Keriso i le faamoemoega o le galuega faifeautalai?

Ao talanoaina e tamaiti aoga lenei fesili, atonu o le a latou faailoa mai le upumoni lenei: E faataunuu e faifeautalai lo latou faamoemoega e ala i le fesoasoani i tagata sailiili ia talia le aoaoga faavae o Keriso, atiina ae le faatuatua, salamo, ia papatisoina, maua le meaalofa o le Agaga Paia, ma tumau e oo i le iuga.

Ina ia faalolotoina le malamalama o tamaiti aoga e faapea, e ao i tagata sailiili ona galulue i le aoaoga faavae o Keriso ina ia maua ai le talalelei toefuataiina, tuu atu i tamaiti aoga e su’e i le itulau e 5 i le Tala’i La’u Talalelei, ma fai atu i tamaiti aoga e faitau leotele parakalafa muamua e lua i le vaega ua faaautuina “O Le Talalelei a Iesu Keriso.” Ona fai atu lea o fesili e pei o nei e fesoasoani ai i au tamaiti aoga ia iloa le mafuaaga e taua ai mo tagata sailiili ona galulue i le faatuatua:

  • O le a le faamaoniga e mafai ona su’e e se faifeautalai ia iloa ai pe o faaaoga e se tagata sailiili le faatuatua ia Iesu Keriso ma Lana Togiola, salamo, ma saunia ia maua le feagaiga o le papatisoga?

A uma ona tali mai tamaiti aoga, faamatala atu e masani ona popole faifeautalai i le ta’u atu ma le faia o le mea sa’o. Ae peitai, o le mea e sili ona taua nai lo o mea e ta’u atu ma faia e faifeautalai, o le faatino lea e tagata sailiili i le faatuatua o mea e aoaoina ai i latou. O le tasi o tomai aupito taua e mafai ona atiina a’e e se faifeautalai, o le iloatino lea e ala i le Agaga po o galue moni i le faatuatua ma pe ua liua se tagata sailiili.

  • O le a le faamaoniga e mafai ona su’e e se faifeautalai ia iloa ai pe sa i ai le Agaga Paia i le taimi o se lesona ma na lagonaina e se tagata sailiili?

  • O le a se mea e mafai e faifeautalai faaolioli ona faia ia malamalama lelei ai ma faaaoga le aoaoga faavae a Keriso? (O tali e mafai ona aofia ai soo se mea o vaega nei: tatalo ma le faatuatua mo le malamalama sili atu, suesue i tusitusiga paia i vaega e fitoitonu ma le aoaoga faavae o Keriso e pei o le Togiola a Iesu Keriso ma uluai mataupu faavae ma sauniga o le talalelei, talanoa i isi e uiga i mea na latou faia e faateleina ai lo latou faatuatua ia Iesu Keriso, suesue i tatalo o le faamanatuga mo se malamalamaaga sili atu o feagaiga o le papatisoga ma isi mea faapena.)

Faaali le ata vitio “O Le Faamoemoega o le Galuega Faafaifeautalai: Aiga o Robles” (9:19), ma fai atu i tagata o le vasega e tusi ni faamatalaga o mea sa fai e faifeautalai e fesoasoani ai i le aiga o Robles e o mai ia Keriso.

A uma ona faaali le vitio, fai atu fesili e pei o nei, e fesoasoani ai i tamaiti aoga e faamatala mea sa fai e faifeautalai e faataunuu ai lo latou faamoemoega:

  • O a mea sa fai e nei faifeautalai e fesoasoani ai i le aiga o Robles ia tutupu a’e i le faatuatua? (O tali e ono aofia ai mea nei: sa latou fautuaina i latou e tatalo e uiga i le Tusi a Mamona, taliina a latou fesili, aoaoina i latou i le mafuaaga e taua ai le usitai i poloaiga, faatautino i latou ia usitai i poloaiga, sa fesoasoani ia i latou ia maua le sauniga o le papatisoga, na faamautinoa sa aafia le uarota i o latou olaga, ma faasino atu i latou i le malumalu.)

  • Aisea e avea ai le aoaoina o tagata sailiili ma le valaauliaina o i latou e o mai ia Keriso ma ni vaega taua o mea e fai e faifeautalai?

  • O le a se faamaoniga sa e vaaia o le faateleina o le faatuatua o le aiga o Robles, ma le sili atu ona lagonaina o le ola e tusa ai ma taitaiga a le Agaga o Keriso?

Tuu atu i au tamaiti aoga ni nai minute e suesue ai le vaega ua faaautuina “Fesoasoani i Isi ia Faia ni Tautinoga: O Le Faitotoa i le Faatuatua ma le Salamo” i le Tala’i La’u Talalelei, itulau e 8. Ona tofitofi lea o tamaiti aoga e fai paga ma auauai i le faasoaina mai o o latou lagona e uiga i le valaaulia o isi ia tausia tautinoga. O a ni o latou popolega po o atugaluga o i ai? O a ni mea e fesoasoani latou te maua ai le talitonu o le a mafai ona latou faia lea mea? Ona fai atu lea o fesili nei:

  • E mafai faapefea e le malamalama i le aoaoga faavae o Keriso ona fesoasoani ia te oe e valaaulia ai tagata sailiili ia faia tautinoga?

  • Aisea na saunoa ai Elder Jeffrey R. Holland e faapea, e tatau ona “matuai faanoanoa lava” se faifeautalai pe a le mulimuli tagata i se tautinoga e faitau pe tatalo e uiga i le Tusi a Mamona?

Valaaulia le vasega e vaai faalemafaufau pe faapei le lagona o le fesoasoani i tagata ia faia ni suiga ma ia papatisoina. Fesili atu pe i ai soo se tasi o i latou sa fesoasoani i se uo po o se tagata o le aiga e sau ia Keriso, ma valaaulia i latou e faasoa mai pe na faapei o latou lagona i le fesoasoani ai i lena faagasologa.

O Le Tiute Sili Ona Maoae

Ia talanoa i le i ai i faifeautalai o le pule e aoao ai fanau a le Tama Faalelagi i le talalelei, ma fesoasoani ia i latou ia maua sauniga ia o le a mafai ai ona latou olioli i faamanuiaga o le Togiola. Faaali atu faamatalaga nei ma fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele atu i le vasega:

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“A maea ona tautalagia mea uma lava, o le tiute sili ona maoae ma taua, o le talai atu lea o le Talalelei” (Joseph Smith, siina mai i le Tala’i La’u Talalelei, 12).

Ata
Peresitene Spencer W. Kimball

E sili atu le taua o le aoaoina atu o le talalelei nai lo nisi lava galuega lelei. Ua outou i ai i le galuega aupito sili ona maoae i le lalolagi, ma e leai se mea o i lenei lalolagi e mafai ona faatusalia i ai. O le fausiaina o fale ma alalaupapa o se meanoa. O le fausiaina o lalolagi o se meanoa e faatusatusa i olaga o loo outou fausiaina. O le laveaiina o ola i le tino e le o se ausiga taua e faatusatusa atu i le mea o loo outou faia. Atonu e te alu atu i se tasi o nei fanuamaliu ma faatutu i e ua oti, pe o se toaafe pe sefuluafe foi o i latou, ma e leai se mea na e faia i le faatusatusa atu i le mea o loo e faia pe a e laveaiina tagata” (The Teachings of Spencer W. Kimball [1982], 547).

Fesili i tamaiti aoga pe i ai nisi o i latou e fia faasoa mai pe aisea latou te manatu ai, o le talaiina o le talalelei o le tiute aupito sili lea ona taua ua ia i tatou. Ia mautinoa ua malamalama tamaiti aoga, e ala i le talaiina o le talalelei, tatou te fesoasoani ai i isi ia maua faamanuiaga o le Togiola.

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:10, 15–16 ao mulimuli i ai le vasega, ma vaai mo faamanuiaga e oo mai ia i latou o e talai atu le talalelei ma i latou o e talia le talalelei. Ona fesili atu lea:

  • O a nisi o faamanuiaga e oo mai ia i latou o e talai atu le talalelei ma i latou o e o loo aoaoina i le talalelei.

Faamatala atu, o le galuega faafaifeautalai e luitauina foi. Tuu atu i se tamaitiiti aoga e faitau le upusii mai ia Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“Ua faatalitonuina au e faapea, o le galuega faafaifeautalai e le faigofie aua o le faaolataga e le o se aafiaga taugofie. O le faaolataga sa le’i faigofie lava. O i tatou o le Ekalesia a Iesu Keriso, o le upumoni lenei, ma o Ia o lo tatou Faaao Sili e Faavavau. E faapefea lava ona tatou talitonu o le a faigofie ia i tatou pe afai sa le’i, faigofie lava mo Ia? E foliga mai ia te a’u, ua faaalu e faifeautalai ma taitai o misiona e le itiiti ifo ma ni nai taimi i Ketesemane. E tatau i faifeautalai ma taitai o misiona ona faia ia le itiiti ifo ma se sitepu se tasi pe lua agai atu i le tumutumu o Kalevaria.

“… Ou te talitonu o faifeautalai ma tagata sailiili, ina ia o mai i le upumoni, ia o mai i le faaolataga, ia iloa se mea e uiga i lenei tau ua uma ona totogiina, o le a tatau ona [latou] totogiina se vaega o lena lava tau” (“Galuega Faafaifeautalai ma le Togiola,” Liahona, Oke. 2001, 26).

  • O le a faapefea ona fesoasoani lenei manatu ia te oe, e uiga i le galuega faafaifeautalai, pe a e oo i luitau i le avea ai ma se faifeautalai?

A o e faaiuina le vasega, mafaufau e tuu atu i tamaiti aoga ni nai minute e tusi ai i lalo ni mea ua latou aoaoina e uiga i le sootaga i le va o le galuega faafaifeautalai ma le aoaoga faavae a Keriso. Uunaia tamaiti aoga e faatu se sini o se mea e mafai ona latou faia ia malamalama lelei ai i le aoaoga faavae a Keriso a’o latou sauniuni mo a latou misiona. Fesili atu i tamaiti aoga pe i ai se isi e fia faasoa mai a latou molimau i le vasega. Faailoa atu lau molimau e faapea, afai o le a iloa e tamaiti aoga ona aoao ma faatino le aoaoga faavae o Keriso, o le a sili atu ona avea i latou ma ni faifeautalai faamanuiaina.

Valaaulia e Faatino

Faamatala atu i tamaiti aoga, o sauniuniga aoga mo le galuega faamisiona e manaomia ai taumafaiga i fafo atu o le potuaoga. O le mea lea, i le faaiuga o lesona taitasi, o le a e tuuina atu ai gaoioiga fautuaina ua fuafuaina e fesoasoani ia i latou ia saunia atili ai e faia se misiona. Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia amata nei loa ona auai i le galuega a le Alii, lu’i i latou e fai se tasi pe sili atu o mea nei:

  • I le faaaoga ai o ala o faasalalauga faaleagafesootai, faasoa atu i isi pe aisea ua e fiafia ai e faia se misiona, ma o a foi mea o loo e faia e sauniuni ai.

  • Matamata i ni nai vitio nei o loo maua i le vaega Hastening the Work of Salvation o le LDS.org ma tusi i se api talaaga mo suesuega ia lagona e te maua a’o e mafaufau i lou avanoa e auai i le galuega o le faaolataga.

  • Valaaulia se uo e te lua auai atu i le vasega lenei o le sauniuniga o le faifeautalai. (Atonu foi e te tuuina atu lenei valaaulia i tamaiti aoga i le faaiuga o vasega taitasi.)

  • Valaaulia se uo e le lotu pe e le toaga i le lotu ia aoaoina i lesona a faifeautalai.