Inisitituti
Lesona 7: Aoaoina Atu o le Savali o le Toefuataiga (Vaega 1)


7

Aoaoina Atu o le Savali o le Toefuataiga (Vaega 1)

Folasaga

O le talalelei a Iesu Keriso ua aoaoina mai e perofeta i tisipenisione uma lava, ua mafai ai e fanau a le Atua ona malamalama i upumoni e faavavau ma maua le ola e faavavau. Ina ua mavae le maliu o Iesu Keriso, sa faapea ona leiloloa ai upumoni o le talalelei ma le pule o le perisitua mai le lalolagi, lea na iu ai i le Liliuese Tele O le Toefuataiga i aso e gata ai na faatoilaloina ai aafiaga o le Liliuese ma toe faatuina ai le Ekalesia a Keriso i le lalolagi. E tatau ona malamalama lelei faifeautalai faaolioli i aoaoga e uiga i le Liliuese ma le Toefuataiga ma e tatau ona saunia e faamalamalama atu faafaigofie i latou ma molimau atu e uiga i ai ma le mana.

Sauniuniga Muamua

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

O le Atua o lo Tatou Tama Faalelagi Agaalofa

Amata le vasega i le tuu atu i tamaiti aoga e mafaufau i tulaga nei e aoao ai:

I le po nei ae e te le‘i alu e moe, ua e maua ai se savali mai se uo ua lotovaivai ma tau manatunatu pe moni le Atua ma pe popole o Ia ia i tatou. Ua fesili mai lau uo, “E te talitonu e moni le Atua? O le a lou talitonuga, e faapei le Atua?

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai pe ono faapefea ona latou tali atu i le latou uo. Ona ta‘u atu lea i lau vasega, o le lesona o le aso ua taulai atu i nisi o aoaoga faavae ma mataupu faavae o loo i le lesona muamua a faifeautalai, e aofia ai le natura o lo tatou Tama Faalelagi.

Tuu atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le vaega ua faaautuina “O Le Atua o Lo Tatou Tama Faalelagi Alofa” i itulau e 31–32 o le Tala‘i La‘u Talalelei. Valaaulia tamaiti aoga e vase lalo pe valivali ia fuaitau latou te ono faaaogaina e fesoasoani ai i se tasi ia malamalama lelei i le natura o le Atua o lo tatou Tama Faalelagi agaalofa.

Tuu atu i tamaiti aoga ni nai minute e su‘e ai ni fuaitau o mau se tolu pe fa o loo lisiina i le pusa Mau Suesueina i le itulau e 32 o le Tala‘i La‘u Talalelei. Tuu atu ia i latou e mafaufau pe ono mafai faapefea e fuaitau ona fesoasoani e tali fesili mai se tasi e i ai ni fesili e uiga i le Atua, e pei ona i ai i le tulaga e aoao ai i le amataga o le lesona. Atonu e te uunaia tamaiti aoga e valivali se fuaitau se tasi pe sili atu i a latou tusitusiga paia, po o le tusi foi i autafa o a latou kopi o le Tala‘i La‘u Talalelei. Ona fesili atu lea:

  • Mata o le a se faamatalaga puupuu o se aotelega o aoaoga faavae aupito sili ona taua sa e faitau i ai i le Tala‘i La‘u Talalelei ma i fuaitau o tusitusiga paia? (O tali e ono aofia ai le aoaoga faavae e faapea, O le Atua o lo tatou Tama Faalelagi agaalofa, ma e finagalo o Ia ia tatou toe foi uma atu e mafuta faatasi ma Ia.)

  • Aisea atonu e taua ai mo tagata taitoatasi ia malamalama muamua i lenei mataupu faavae ona faatoa aoao ai lea o isi aoaoga faavae?

O Le Talalelei e Faamanuiaina ai Aiga

Tuu atu i tamaiti aoga e faitau filemu i le vaega ua faaautuina “E Faamanuiaina Aiga e le Talalelei” i le itulau e 32 o le Tala‘i La‘u Talalelei ma mafaufau i se faamatalaga o le aotelega o le matafaioi a le aiga ma le auaiga i le fuafuaga o le fiafia a le Atua. A uma le taimi na tuu atu ia i latou e faitau ai, valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai a latou faamatalaga o le aotelega. (O faamatalaga e mafai ona aofia ai le aoaoga faavae e faapea o aiga ua faauuina e le Atua ma o se vaega o le fuafuaga a le Atua e aumai ai le fiafia i Ana fanau. Tusi le mataupu faavae matamata tetele lenei i luga o le laupapa.)

A o e iloiloina manaoga o tamaiti o lau vasega ma le taimi o loo avanoa, mafaufau e faailoa atu le gaoioiga lenei: Ia taulai atu mafaufau o au tamaiti aoga i le laina mulimuli na latou faitauina i le Tala‘i La‘u Talalelei: “Na faaalia mai e le Atua Lana fuafuaga o le fiafia mo tagata taitoatasi ma aiga, e ala mai i perofeta o augatupulaga uma, e aofia ai foi ma tatou.”

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama lelei i le pogai e taua tele ai lenei upumoni i le lalolagi i aso nei, faaali atu se kopi o le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi” pe tufa atu kopi i le vasega. Ona valaaulia lea o tamaiti aoga e faaalu ni nai minute e faitau ai le folafolaga ma faailoa mai ni fuaitau po o ni mataupu faavae e fesoasoani tatou te malamalama lelei ai i le matafaioi o le faaipoipoga ma le aiga i le fuafuaga a le Tama Faalelagi. Tuu atu i se tamaitiiti e faamaumau nei aitema i le laupapa.

Ata
O Le Aiga

Faaali atu le upusii lenei mai ia a Peresitene Boyd K. Packer, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“O le faamoemoega tupito o le tiapolo, o le ua ‘lotoa tele, aua ua na iloa ua saasaa ona aso’ (Faaaliga 12:12), ia faalavelave, faalavefau, ma faatamaia le aiga ma le auaiga” (“O Le Tamā ma le Aiga,” Liahona, Iulai 1994, 24).

Fesili atu i tagata aoao:

  • Aisea ua avea ai le faatamaiaina o le aiga ma le auaiga ma “faamoemoega tupito” o le tiapolo? (O le “nofoaga aupito sili ona lelei lea e aoao atu ai, aoaoina ai, ma faaaoga ai mataupu faavae o le talalelei a Iesu Keriso.”)

  • O a nisi o sitaili a le lalolagi e tetee ai i le fuafuaga a le Tama Faalelagi mo le faaipoipoga, aiga, ma le auaiga? (Manatua: Aua le faaaluina se taimi tele e talanoa ai i nei sikaili. O le a lava lava le na o le faailoa o i latou ona faaaoga lea o le faatonuga o loo sosoo ai e faatumau ai le taulai atu i le fuafuaga a le Tama Faalelagi mo aiga.)

Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai pe faapefea ona latou faaaogaina le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi” e aoao atu ai tulaga e iloatino ai le va o le fuafuaga a le Tama Faalelagi ma sikaili a le lalolagi ia e tetee i Lana fuafuaga o le faaipoipoga, aiga ma le auaiga.

Faamalamalama atu i tamaiti aoga e faapea, o nisi o tagata o le a latou feiloai i ai, e ese o latou manatu mai pe tetee foi i aoaoga a le Ekalesia e uiga i le faaipoipoga, aiga ma le auaiga. Faasoa atu lau molimau, a faaaoga e faifeautalai ia tusitusiga paia ma upu a perofeta e aoao atu ai, o le a taiala i latou e le Agaga Paia e fesoasoani ia i latou latou te aoaoina ia malamalama lelei i matafaioi o le faaipoipoga, aiga ma le auaiga i le fuafuaga a le Tama Faalelagi mo Lana fanau.

Perofeta ma Tisipenisione

Faamatala atu i tamaiti aoga e faapea, o se tasi o auala taua ua faaali mai ai e le Atua Lona alofa ia i tatou, e ala lea i le valaauina o perofeta. Faaali atu le saunoaga lenei a Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma tuu atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele. Tuu atu i tamaiti aoga e vaavaai po o a ni faamanuiaga e oo mai ia i latou o e mulimuli i le perofeta:

Ata
Elder M. Russell Ballard

“Atonu tatou te fesili ifo faapea, ‘Pe i ai ea se leo o le a tuuina mai i taimi uma ia i tatou ni faatonuga manino ina ia sailia ai lo tatou auala i le lalolagi fesouaina i aso nei? O le tali o le ioe. O lena leo, o le leo lea o le perofeta soifua ma aposetolo” …

“E le o se mea itiiti, uso e ma tuafafine, le i ai o se perofeta a le Atua ma i tatou. O faamanuiaga maoae ma le matagofie lea e oo mai i o tatou olaga a o tatou faalogo atu i afioga a le Alii ua tuuina mai e ala mai ia te ia. … Pe a tatou faalogo i fautuaga a le Alii ua faailoa mai e ala mai saunoaga a le Peresitene o le Ekalesia, e tatau ona mautinoa ma vave a tatou tali. Ua faaalia i le talafaasolopito e faapea, e i ai le saogalemu, filemu, manuia ma le fiafia i le tali atu i fautuaga faaperofeta e pei ona faia e Nifae anamua: O le a ou alu ma fai mea ua poloaiina e le Alii’ (1 Nifae 3:7). …

“O le aso o le a ou fai atu ai se folafolaga. O se folafolaga faigofie, ae e moni. Afai o le a outou faalogo i le perofeta soifua ma aposetolo ma usitai i a latou fautuaga, o le a outou le se ese” (“O Lana Upu o le a Outou Talia,” Liahona, Iulai 2001, 79-80).

A uma ona faitau le upusii, fesili atu:

  • O a faamanuiaga e oo mai ia i latou o e mulimuli i le fautuaga a le perofeta a le Alii?

Tuu atu i tamaiti aoga se taimi e faitau filemu ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:37–38. Ona fesili atu lea:

  • O le a le mea o aoao mai e lenei mau e uiga i perofeta ma a latou fautuaga?

  • E mafai ona e mafaufau i se taimi faapitoa na faamanuiaina ai lou olaga ona o le mulimuli i le fautuaga a le perofeta a le Alii?

Tuu atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le parakalafa muamua i lalo o le autu “E Faaalia Mai e le Tama Faalelagi Lana Talalelei i Tisipenisione Uma” i le itulau e 32 o le Tala‘i La‘u Talalelei. Fesoasoani i tamaiti aoga e faailoa mai aoaoga faavae o loo aoaoina i le parakalafa e ala i le fesili atu:

  • O a nisi o aoaoga faavae e mafai ona tatou aoaoina e uiga i perofeta i lenei parakalafa? (E ui e tele mataupu faavae e ono faasoa mai e tamaiti aoga, fesoasoani i tamaiti aoga e faailoa mai le aoaoga faavae, e aoao e perofeta le talalelei a Iesu Keriso e ala i faaaliga, ma ua i ai le tiutetauave e aoao atu i isi ma molimau atu e uiga ia Iesu Keriso.)

Mafaufau e faaaoga le faataitaiga o le aoaoga a le NAF a‘o e fesoasoani i tamaiti aoga ia aoao atu e uiga i le taua o perofeta. Faamalamalama atu i tamaiti aoga, e tatau ona latou faitau i le faauigaga o le perofeta o loo maua i le itulau e 44 o le Tala‘i La‘u Talalelei ona sauni lea e faatino le aoaoina o se tagata sailiili e uiga i perofeta. Ona faaali atu lea o le faatinoga o le aoaoina o se tagata o le vasega e uiga i perofeta. Ona sosoo ai lea, ma le tuu atu i tamaiti aoga e su‘e se paga ma faataitai ona faatino, ia vaai faalemafaufau e faapea, o le tamaitiiti aoga o loo aoaoina o se tagata e le auai i le ekalesia sa faalogo e taitai e se perofeta le Ekalesia. O tamaiti aoga o loo fai ma faiaoga e tatau ona faamalamalama puupuu atu po o le a le perofeta ma molimau atu e uiga i perofeta i aso nei. Ona iloilo lea e tamaiti aoga o loo aoaoina ia a latou paga, e ala i le faaailoa mai o mea na latou iloa e sili ona anoa ma musuia e uiga i le faatinoga. Ona toe tuu atu lea i tamaiti aoga e toe faataitai, toe fai le faatinoga ae fesuia‘i tiute o tamaiti aoga, ia tuu atu ai i isi tamaiti aoga se avanoa e aoao atu ai ma maua mai ai ni manatu faaalia.

Tuu atu i nisi o tamaiti aoga e auauai i le faitauina leotele o parakalafa mulimuli e fa o loo i le itulau e 33 o le Tala‘i La‘u Talalelei. Tuu atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le sootaga i le va o perofeta, liliuese, ma tisipenisione. Pe a manaomia ai, ia valaaulia foi tamaiti aoga e suesue i “Dispensations” i le Bible Dictionary. Tuu atu i tamaiti aoga e talanoa i upumoni o loo maua i nei parakalafa e ala i le fai atu o fesili e pei o nei:

  • Aisea o le a fesoasoani ai i tagata sailiili ia malamalama o tisipenisione uma lava na muamua atu, sa faaiuina i le liliuese?

  • O le a le mea sa faia e le Atua i le aluga o le talafaasolopito e faamuta ai periota o le liliuese? E mafai faapefea e le malamalama i lenei mamanu ona saunia tagata sailiili e aoao e uiga i le Toefuataiga o le talalelei e ala i le Perofeta o Iosefa Samita.

A lava le taimi, atonu e te tuu atu i tamaiti aoga ni nai minute e faataitai ai ona faamalamalama atu i le tasi ma le isi ia mea o loo i le itulau e 3 o le Tala‘i La‘u Talalelei. Uunai i latou ia faaaofia ai a latou faamalamalamaga o upu liliuese, tisipenisione, ma le perofeta.

O Le Galuega a le Faaola i le Lalolagi ma le Togiola

Tuu atu i tamaiti aoga e tilotilo i le ata o loo i le itulau e 34 o le Tala‘i La‘u Talalelei, lea o loo faaalia ai le faauuga o le Au Aposetolo e Toasefululua e Iesu Keriso. Fesili atu i tamaiti aoga:

  • O a nisi o mea sa faia e Iesu Keriso e faavae ai Lana Ekalesia i luga o le fogaeleele i Lona aso? (E mafai ona e valaaulia tamaiti aoga e faitau filemu le vaega ua faaautuina “O Le Galuega a le Faaola i le Lalolagi ma le Togiola” i le itulau e 34 o le Tala‘i La‘u Talalelei mo le faatatauga)

  • Na faapefea ona mulimuli galuega a le Faaola ma iu ai i lona teenaina i le mamanu na faavaeina i isi tisipenisione muamua? (A‘o le‘i soifua mai Iesu Keriso, sa faapea ona i ai tagata i se tulaga o le liliuese. Sa toefuataiina e Iesu Keriso le talalelei i luga o le fogaelele, e pei lava ona sa faia e Noa, Aperaamo, ma Mose i o latou tisipenisione. Ina ua mavae le maliliu o Iesu Keriso ma le au Aposetolo, sa faapea foi ona toe pauu le fanau a le Atua i se tulaga o le liliuese seia oo ina toe valaau e le Atua se perofeta e toefuatai mai le talalelei a Iesu Keriso.)

O Le Liliuese Tele

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama lelei i le manaomia o se toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso, tusi le fesili lenei i luga o le laupapa:

O a tulaga na taitai atu ai i le Liliuese Tele, ae o a foi ona taunuuga?

Tuu atu i tamaiti aoga e vaavaai mo tali i nei fesili i parakalafa muamua e lua o le vaega ua faaautuina “O Le Liliuese Tele” i le itulau e 35 o le Tala‘i La‘u Talalelei. A ua lava loa le taimi, tuu atu i tamaiti aoga e tali i fesili o loo i luga o le laupapa. Ia mautinoa e malamalama tamaiti aoga, ina ua mavae le maliliu o Iesu Keriso ma Ana Aposetolo, o suiga sa le‘i faatagaina na faaseseina ai aoaoga faavae ma faiga a le Ekalesia, ma iu ai ina taitai atu i le aveesea o ki ma le pule o le perisitua mai le fogaeleele.

Valaaulia tamaiti aoga e suesue filemu i nisi o fuaitau o mau o loo lisiina i le pusa Mau Suesueina o loo i le pito i lalo o le itulau e 35 o le Tala‘i La‘u Talalelei. Tuu atu i tamaiti aoga e su‘e mo le mea na valoia e le au tusi tusitusiga paia o le a iu ina tupu i le Ekakesia a Iesu Keriso. A ua lava loa se taimi mo tamaiti aoga e suesue ai, fai atu ia i latou e faasoa atu mea na latou maua i se isi tagata o le vasega. Atonu e te lisiina nisi o tali i luga o le laupapa ona e mafaufau lea e tusi le faamatalaga o le aotelega lenei: Sa muai valoia anamua e faapea, o le a i ai se liliu ese o le lalolagi atoa mai le upumoni.

Vaevae tamaiti aoga i paga, ma faatonu i latou ia saunia e aoao atu faatasi se lesona e fa i le lima minute e uiga i le Liliuese. Faamalamalama atu, o a latou aoaoga e tatau ona faigofie, manino ma taulai atu i le tagata o loo aoaoina. Tuu atu i tamaiti aoga e faaaoga mea o loo i le itulau e 35 o le Tala‘i La‘u Talalelei (pe e mafai foi ona latou faaaogaina le tamaitusi a faifeautalau ua faaautuina O Le Toefuataiga o le Talalelei a Iesu Keriso). Ia uunai ia paga e faasoa mai se mau se tasi pe lua e faatatau i le Liliuese ma faamalamalama o latou uiga.

A ua lava se taimi na sauniuni ai tamaiti aoga, ia tuu atu i paga taitasi e aoao i se isi paga. A o faaiu e tamaiti aoga a latou aafiaga faafaiaoga, faatonu le vaega e talanoa i mea nei: O le a le mea na lelei ona fai i lau lesona? O le a se mea sa ono lelei ona e faia? O le a le mea sa sili ona aoga i le fesoasoani i isi e malamalama i le mea na tupu ina ua mavae le maliliu o Aposetolo?

Ona, fesuia‘i lea o matafaioi ma tuu atu i le paga sa faia le aoaoga e aoao i le isi paga. Ia mautinoa e i ai se taimi mo i latou e tuu atu ai ma maua mai ni manatu faaalia.

A ua uma loa ona maua e tamaiti aoga uma le avanoa e aoao atu ai, valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai ni malamalamaaga sa‘o ma loloto mai o latou aafiaga i le vasega atoa.

Ina ia faaalia le aafiaga sa faia e le Liliuese Tele i le lalolagi, ma ia saunia tamaiti aoga mo le lesona e sosoo ai o le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso, ia faaali atu le vitio “The Great Apostasy” (16:33). A o latou matamata, ia uunaia tamaiti aoga e mafaufau pe na faapefea ona faatoilalo e le talalelei a Iesu Keriso ia taunuuga o le Liliuese Tele.

A uma ona matamata le vitio, fesili atu:

  • O a ni auala na faatoilalo ai e le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso ia taunuuga o le Liliuese Tele.

  • A‘o e matamata i le tala o le liliuga o Uilifoti Uitilafi, o a ni ou mafaufauga na i ai e uiga i le avanoa e faasoa atu ai le savali o le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso i isi?

Faaiu i le fesili atu i tamaiti aoga pe i ai nisi o i latou e fia faasoa mai i le vasega a latou molimau e uiga i le Toefuataiga o le talalelei.

Valaaulia e Faatino

Valaaulia tamaiti aoga e toe faamanatu aoaoga faavae na talanoaina i le lesona lenei e ala i le faataunuuina o se tasi pe sili atu o gaoioiga fautuaina nei:

Pepa e tufa atu

Ata
O Le Aiga