Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 10: Ko e Ngaahi Folofolá, ko e Laipeli Mahuʻinga Taha ʻi he Māmaní


Vahe 10

Ko e Ngaahi Folofolá, ko e Laipeli Mahuʻinga Taha ʻi he Māmaní

Kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi folofola māʻoniʻoní ke tokoni kiate kitautolu mo hotau fāmilí ʻi he teuteu ki he moʻui taʻengatá.

Mei he Moʻui ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá

ʻI he taimi naʻe motuʻa ai ʻa Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmitá, naʻá ne manatu ki ha meʻa naʻe hoko ʻi heʻene kei talavoú ʻo ne manatuʻi fuoloa ia: “ʻI hoku taʻu hongofulu mā faá, naʻá ku lau ʻa e ʻAlamā vahe fāngofulú ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻemau kalasi Lautohi Faka-Sāpaté. Naʻe nofo ia ʻi hoku ʻatamaí ʻo tokoni ʻi he taimi naʻe mālōlō ai ʻa kinautolu ne u ʻofa aí. …Ko e feituʻu ia ʻe taha ʻi he folofolá ʻokú ne talamai ʻa e feituʻu ʻe ʻalu ki ai hotau ngaahi laumālié ʻi heʻenau mavahe mei he sino ko ʻení [vakai, veesi 11–14], pea talu mei ai mo ʻeku fie ʻalu ki he feituʻu ko ia ʻoku ui ko palataisí.”1 [Vakai, fokotuʻu 1 he peesi 116.]

Naʻe ʻamanaki ʻa Palesiteni Sāmita ʻe aʻusia mo ha niʻihi kehe ha ngaahi meʻa ʻoku ʻuhingamālie ʻi heʻenau lau e folofolá. ʻI heʻene ngaahi malanga mo ʻene ngaahi fengāueʻaki mo e niʻihi kehé, naʻá ne poupouʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ke ako e folofolá ke hoko ko ha founga ke langa hake ai ʻenau ngaahi fakamoʻoni ki he ongoongoleleí. Lolotonga ʻene fononga lēlue atu he taimi ʻe taha, naʻá na kamata talanoa mo ha tangata naʻe tupu hake ʻi ha fāmili Siasi ka naʻe ʻikai ke kei kau ia ki he Siasí. Naʻá ne pehē ki mui ai, “ ʻI heʻema talanoá, naʻá ku fakamatala kau ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. … Pea ʻi heʻema aleaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, naʻá ne pehē mai,‘ ʻOku ou saiʻia he ngaahi meʻa ko ʻení.’ Naʻe fuoloa ʻema talanoá, pea ʻi heʻene ʻosí, ne pehē mai ʻe he tangata leleí ni, ʻoku ou tui ko e tangata lelei ia, ‘Te u foaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ou maʻú ke maʻu ʻa e ʻilo pau ʻokú ke maʻú. …’

“Ne u pehē ange, ‘Tokoua, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke foaki kotoa ʻa ia ʻokú ke maʻú ke ke maʻu ʻa e ʻilo pau ko iá. Ko e meʻa pē ke faí ko hoʻo fekumi he folofolá ʻi he faʻa lotu. ʻAlu ki he feituʻu ʻe fakamatalaʻi atu ai kiate koé. Fekumi ki he moʻoní, pea te ke saiʻia ʻi he fakaʻofoʻofa ʻo e moʻoní, pea … ʻe lava ke ke ʻiloʻi ʻo hangē ko ʻeku ʻiloʻí ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtua Moʻuí.’”2

Ngaahi Akonaki ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá

ʻOku mahuʻinga ʻaupito ange e ngaahi moʻoni ʻoku ʻi he folofolá ʻi he ngaahi fakakaukau ʻa e tangatá.

ʻOku ʻikai ʻi he Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻitofe Mahuʻingá ʻa e poto pē ʻo e tangatá, ka ʻo e ʻOtuá. Neongo ʻoku ʻikai maʻu kinautolu ʻi he ngaahi ʻapi ʻo e kakai tokolahi, ka ʻoku ʻi loto e folofola ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻikai mahuʻinga ia ke tau ʻilo kia Houma (Homer) mo Seikisipia mo Militoni, pea te u lava ʻo lau taha taha atu e kau tangata faʻu tohi ʻiloa taha ʻo māmaní; ka ʻo kapau he ʻikai ke tau lau e folofolá, kuo mole meiate kitautolu ʻa e konga lelei ange ʻo e ngaahi tohi ʻa e māmaní.

ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ko e moʻoni kotoa ko ia ʻoku … fie maʻu ki hotau fakamoʻuí, ʻoku ʻi loto ia ʻi he takafi ʻo e ngaahi tohi kuó u ʻosi lau atú. Mahalo he ʻikai ke tau maʻu ha laipeli ʻoku ʻi ai ha tohi ʻe ua pe tolu afe, ka ʻoku lava ke tau maʻu ʻaki ha totongi siʻisiʻi ha laipeli mahuʻinga lahi naʻe fakamoleki ai ʻa e toto lelei taha kuo ʻi he māmaní.3

ʻOku ʻikai ke u tokanga au pe ʻokú ke maʻu ʻi homou ʻapí e ngaahi tohi ʻi he ngaahi laipeli lalahi ʻo e māmaní pe ʻikai, kae kehe pē ʻokú ke maʻu e ngaahi tohi ko ʻení. Fakakaukau ki he ngaahi tohi ʻe lauimiliona ʻoku ʻi he Laipeli ʻa e Falealeá ʻi Uasingatoní, ʻi he Laipeli ʻa Pilitāniá, pea ʻi he ngaahi laipeli ʻa e ngaahi fonua kehé, ʻa e ngaahi tohi ʻe lauimiliona—ka ko e meʻa kotoa pē kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá mo pulusi ki he fānau ʻa e tangatá ʻa ia ʻoku ʻaonga ki hono teuteuʻi kinautolu ki ha feituʻu ʻi he puleʻanga fakasilesitialé, ʻoku ʻi loto ia he ngaahi takafi ʻo e ngaahi tohi toputapú ni. Ko e toko fiha ʻo kitautolu ʻoku tau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku ʻi lotó? ʻOku ou faʻa ʻalu ki he ngaahi ʻapi ʻo u sio ai ʻi he ngaahi makasini fakamuimuitahá. ʻOku ʻi he ngaahi tukuʻanga tohí ʻa e ngaahi tohi ʻoku tuʻuaki mai ko e lelei tahá ia. Kapau te ke laku kotoa kinautolu pea kei tauhi pē ʻa e ngaahi tohi folofola toputapú, he ʻikai mole meiate koe ʻa e meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí ke tohi pea ʻomai ke lelei kiate kitautolu kotoá. Ko ia ʻe ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ke tau maʻu, fiefia mo mahino kiate kitautolu ʻa e folofolá, fakataha mo hotau ngaahi tāpuaki kehé, pea ke tau maʻu ʻa ʻene folofola kuo tukuʻau mai ʻi he ngaahi kuongá ki hono fakamoʻui ʻo ʻene fānaú.4

ʻI heʻeku lau e ngaahi folofolá, … Ne u fakatumutumu ʻi he angalelei ʻa e ʻEikí ke tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku tali ʻene ngaahi akonakí, he ʻoku lahi ange ʻa e fiemālie ʻoku tau maʻu ʻi he ngaahi lekooti toputapú ni ʻi he ngaahi fakakaukau kotoa he hisitōliá kuo tuku mai kiate kitautolu ʻi he poto ʻo e tangatá.5

ʻOku tau talanoa ki he ngaahi fakakaukau ʻa e tangatá pea tau fakaʻofoʻofaʻia ai he taimi ʻe niʻihi, ka ʻi he taimi ʻoku nau fepaki ai mo e ngaahi akonaki ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he Ngaahi Folofola Māʻoniʻoní, ʻoku ʻikai hanau mahuʻinga. He ʻikai ke nau teitei ʻave ha taha ki he fiefia taʻengatá, pe tokoni ʻi hono kumi maʻana ha potu ʻi he puleʻanga ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.6

ʻOku ou ongoʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke tau mahuʻingaʻia ʻi he Tohi Tapú, mo e meʻa ʻoku tohi aí, pea ʻoku faʻa lau mo e ngaahi tohi folofola kehe ko ʻení, ʻa e Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻitofe Mahuʻingá ko ha … ʻū tohi pē mei heʻetau Tamai Hēvaní. Mahalo ʻe tali pē kinautolu ko ha ngaahi tohi meiate ia, ka ko ʻene faleʻi mo e fakahinohino ia ki he fānau kātoa ʻa e tangatá ʻa ia ʻoku foaki ange ke nau ʻiloʻi e founga hono fakaʻaongaʻi ʻo honau ngaahi faingamālié, pea ʻoua ʻe taʻeʻaonga ai ʻenau moʻuí.7 [Vakai, fokotuʻu hono 2 he peesi 117.]

Naʻe foaki mai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi folofolá ke tokoniʻi kitautolu ke tau ikunaʻi hotau ngaahi faingataʻá mo teuteu ki he hakeakiʻí.

Ko ha kuonga ʻeni ke tau fakamoʻoniʻi ai e meʻa ʻoku tau lavá, ko ha kuonga ʻo e ʻahiʻahi. Ko ha kuonga ʻeni ʻe mole e loto ʻo e tangatá ʻi he manavahē. ʻOku fehuʻi ai ʻe he tokolahi ʻi he māmaní pe ko e hā e ngataʻanga ʻo e māmaní. ʻOku ʻilo ʻa e ngataʻangá ʻe ha kau tangata tokosiʻi pē ʻoku ueʻi ʻe he laumālié. Kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa ʻe hokó, ʻi he [ngaahi folofolá], ʻi he laipeli fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻoku ou pukepuké. Kuó ne foaki mai ʻa e fakamatala ʻoku tau fie maʻu ke fakaleleiʻi ʻaki ʻetau moʻuí mo teuteuʻi kitautolu ke tau malu ʻi he tafaʻaki pē ʻo e ʻEikí neongo pe ko e hā ʻe hokó.8

Tuku ke u lau atu e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he vahe ʻuluaki ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻʻo fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho kimui ní: …

“Ko ia, ko au ko e ʻEikí, ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻa ia ʻe hoko mai ki he kakai ʻo e māmaní, naʻá ku ui ai ki heʻeku tamaioʻeiki ko Siosefa Sāmita, ko e Siʻí, peá u lea kiate ia mei langi, mo fai kiate ia ʻa e ngaahi fekau. …

“Fakatotolo ʻi he ngaahi fekau ko ʻení, he ʻoku moʻoni mo totonu ia, pea ko e ngaahi kikite mo e ngahi talaʻofa ʻoku ʻi aí, ʻe fakamoʻoniʻi hono kotoa.

“ ʻIlonga ha meʻa kuó u lea ʻaki ʻe au ko e ʻEikí, kuó u lea ʻaki ia, pea ʻoku ʻikai te u tuli tonuhia; pea neongo ʻe mole atu ʻa e ngaahi langí mo e māmaní, ka ʻe ʻikai mole atu ʻa ʻeku leá, ka ʻe fakamoʻoniʻi hono kotoa, neongo pē ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē.”

“He vakai, pea tā, ko e ʻEiki ko e ʻOtuá ia, pea ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié, pea ʻoku moʻoni ʻa e fakamoʻoní, pea ʻoku tuʻu ʻa e moʻoní ʻo taʻengata pea taʻengata. ʻĒmeni.” [T&F 1:17, 37–39.]

ʻOku mahuʻinga [ke] mou fakakaukau fakamātoato ki he talateu ko ʻení. Ko e naʻinaʻi ia ʻa ʻetau Tamai kotoá. Ko ha faleʻi ʻofa ia ʻa ha mātuʻa ongoʻingofua ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku tau fie maʻú, ʻo hangē ko ʻene folofola ʻi he vahe ne tau toki laú ko ʻene ʻafioʻi ko ia ʻa e meʻa ʻoku ʻamanaki ke hoko mai ki he kakai ʻo e māmaní naʻá Ne ʻomai ai ʻa e ngaahi fekaú ni.9

ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku faʻa ngalo ʻiate kitautolu kuo ʻosi folofola ʻa e ʻEikí pea ʻikai ke tau ako ʻa ʻEne ngaahi fonó. …

ʻOku lahi ʻaupito e ngaahi fakamoʻoni mei he ngaahi folofolá ʻe lava ke ʻoatu ko e fakamoʻoni kuo fefolofolai ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻi Heʻene angaʻofa mo angaleleí mo e fānau ʻa e tangatá ʻi he kuonga kotoa pē talu mei muʻa, ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono fakahā ʻa e meʻa ʻe hokó, kae feinga kiate kinautolu ke nau tafoki mei honau ʻalunga halá telia naʻa fakaʻauha ʻa kinautolu. …

Kuo fakahā mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻi Hono kau fakafofonga faivelengá ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi meʻa ʻe hokó pea ʻe lava ke tau lau fekauʻaki mo ia ʻi Heʻene ngaahi folofola māʻoniʻoní. Kapau ʻoku tau loto moʻoni ke fakahaofi mo hakeakiʻi kitautolu ʻi Hono puleʻanga fakasilesitialé, kuó Ne ʻosi fakahā mai ʻa e founga ke tau faí.10

[Ko e ngaahi folofolá] ʻa e laipeli mahuʻinga taha ʻoku maʻu ʻi he māmaní. Ko e hā nai e meʻa ʻoku tuʻu aí? ʻOku ʻi ai ʻa e meʻa ʻoku pehē ʻe heʻetau Tamaí ʻoku mahuʻinga feʻunga ke fakatolonga mai pea foaki ki he fānau ʻa e tangatá pea ʻai ke lava ʻo maʻu ia ʻi he ngaahi lea fakafonua lahi ʻa e Māmaní. ʻOku mahuʻinga kotoa ʻa e ngaahi folofolá ni pea ʻoku totonu ke mahino ia ki he Kāingalotu ʻo e Siasí. He ʻikai ke u kole atu ke hiki hake homou nimá ke fakapapauʻi pe ko e toko fiha ʻi heni kuo mou lau ʻa e ngaahi tohí ni, ka ʻoku ou fie taki hoʻomou tokangá ki he foʻi moʻoni ko ia ko ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻeni, pea ʻoku ʻi ai ʻa e folofola ʻa e ʻEikí kuo fakahā mai ʻo paaki mo pulusi ki māmani ʻi he taumuʻa ke teuteuʻi ʻene fānaú ke ʻi ai ha feituʻu maʻanautolu ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku ou talaatu ai ʻoku nau fuʻu mahuʻingá. … ʻOku totonu ke tau fakamālō ʻoku tau moʻui ʻi ha ʻaho mo ha kuonga ʻoku lava ke tau lau ai ʻene faleʻí mo e akonakí pea fakamatalaʻi mai mo e ngaahi meʻa naʻe mei fakapuliki meiate kitautolu pea ʻikai ke tau fakapapauʻi.11 [Vakai, fokotuʻu hono 3 he peesi 117.]

ʻOku tau ueʻi hotau ngaahi fāmilí ke nau tui ʻaki ʻetau lau e folofolá mo kinautolu.

ʻOku ou loto ke mou fehuʻi hifo kiate kimoutolu, ko e toko fiha ʻo kimoutolu ʻoku ʻai pea mou faʻa lau ha meʻa mei he ngaahi tohí ni ki homou ngaahi fāmilí, ui ke nau fakataha mai ke akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke nau ʻiló. ʻOku ou manavasiʻi naʻa pehē mai ʻe hatau tokolahi naʻa nau fuʻu femoʻuekina ke fai ʻeni.12

Kuo tau ʻosi fanongo ʻi he ngaahi tāpuaki lahi kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻi he ngaahi lekooti toputapu kuo tauhi mai ʻo toki fakahā ʻi hotau kuongá ni, pea ʻoku ʻi ai ʻa e faleʻi mo e akonaki ʻa ha Tamai poto aoniu. Hangē ʻoku faikehé ʻa e ʻikai ke maheni ha fuʻu tokolahi ʻo hotau kakaí mo e ngaahi lekooti toputapú ni lolotonga ia ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi faingamālie.13

ʻE lau nai ʻe heʻetau Tamaí ʻoku tau taʻehalaia ʻi he taimi te tau foki ai ki ʻapí, ʻo kapau naʻe ʻikai ke tau akoʻi ki heʻetau fānaú ʻa hono mahuʻinga ʻo e ngaahi lekooti toputapú ni? ʻOku ou tui he ʻikai. … ʻOku mou pehē ʻi he hili hono tuku ʻe he ʻEikí . … ke tau maʻu ʻa e ngaahi akonaki fakaʻofoʻofa ʻi he ngaahi lekooti māʻoniʻoni ko ʻení, te ne lau ʻoku tau houngaʻia ai ʻo kapau he ʻikai ke tau akoʻi ia ki hotau ngaahi fāmilí, pea fakamatalaʻi ia kiate kinautolu ʻoku tau feʻiloakí?

Ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou loto ke toe fakamamafaʻi ʻa e akonaki ʻa e ʻEikí: “fakatotolo ʻi he ngaahi folofolá;” lau kinautolu ʻi he faʻa lotu mo e faivelenga, akoʻi kinautolu ʻi homou ngaahi ʻapí; ui homou ngaahi fāmilí ke haʻohaʻo takai peá ke ueʻi honau lotó ke nau tui ki he ʻOtua moʻuí, ʻaki hono lau ʻo e ngaahi meʻa ko ia kuo ʻosi fakahā maí. Ko e ngaahi laipeli mahuʻinga taha ia ʻi he māmaní kotoa.14

Tauhi ʻa e laipelí ni ʻi ha feituʻu te mou ʻiloʻí, pea ʻiloʻi ʻe hoʻomou fānaú, pea ʻai leva ke feʻunga hoʻomou tokanga ki he fakamoʻui taʻengata ʻo e fānau tangata mo fefine ʻi homou ʻapí ke mou fekumi ki ha ngaahi founga te nau manako ai ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻi he ngaahi tohí ni, pea ke nau ʻiloʻi honau mahuʻingá ʻi he ʻao ʻo ʻenau Tamai Hēvaní.15

Toki meʻa fakafiefia ia kiate au heʻeku kei siʻí he nofo hifo ʻeku tamaí mo ʻeku faʻeé he veʻe tofunangá ʻo lau e Tohi Tapú ka mau tangutu kimautolu fānaú he falikí. …

ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou fie tala atu ʻoku kei kaunga pē kiate kitautolu ʻa e akonaki ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻene folofola, “Kumi lahi ʻi he ngaahi tohi tapú koeʻuhi ʻoku mou ʻamanaki ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá, pea ko ia ia ʻoku fakamoʻoni kiate aú.” [Sione 5:39] ʻOua naʻa liʻaki ʻa e Tohi Tapu fakafāmili motuʻá; ʻoua ʻe hilifaki ia ʻi he funga laupapá pea fakangaloʻi. Fekumi ki he meʻa ʻokú ne talamaí, ʻo kapau ʻoku teʻeki ai ke mou ʻiloʻi, pea kapau kuo mou ʻosi lau ia, toe faʻa toutou lau ia ki hoʻomou fānaú pea ki he fānau ʻa hoʻomou fānaú. ʻOua naʻa lau pē ʻi he Tohi Tapú, ka ʻi he ngaahi tohi folofola kehe kuo foaki mai ʻe he ʻEikí ki hotau hakeakiʻí, ke fakafiemālieʻi mo faitāpuekina kitautolú.16

ʻOku ou naʻinaʻi kiate kimoutolu, ʻE ʻIsileli, fakatotolo ʻi he ngaahi folofolá; lau ia ʻi homou ngaahi ʻapí; akoʻi ki homou ngaahi fāmilí ʻa e meʻa kuo folofola ʻaki ʻe he ʻEikí, pea fakasiʻisiʻi ange hono fakamoleki hotau taimí ʻi hono lau ʻo e ngaahi tohi ʻo e ʻaho ní ʻoku ʻikai mahuʻinga mo faʻa fakatuʻutāmakí, ka tau ʻalu ki he maʻuʻanga ʻo e moʻoní ʻo lau e folofola ʻa e ʻEikí.17 [Vakai, fokotuʻu hono 4 ʻi laló.]

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení lolotonga hoʻo ako e vahé pe teuteu ke akoʻí. Ki ha toe tokoni makehe, vakai ki he peesi vii–ix.

  1. ʻI hoʻo lau e palakalafi ʻuluaki ʻi he peesi 109, fakakaukau ki ha taimi naʻe ueʻi ai koe ʻe ha veesi folofola ʻi ha founga tatau. Naʻá ke ʻilo fēfē ʻoku moʻoni e ngaahi folofolá? Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke toki aʻusia he folofolá ʻo fakamālohia ai hoʻo fakamoʻoní?

  2. Lau ʻa e konga ʻoku kamata he peesi 111 pea fakakaukau ki hono mahuʻinga ʻo e folofolá ʻi hoʻo laipeli fakatāutahá (ʻi hono lau fakataha mo e ngaahi meʻa kehe ʻokú ke lau, sio, pe fanongo aí). Ko e hā te ke lava ʻo fai ke toe mahuʻinga ange ai e ngaahi folofolá ʻi homou ʻapí pea ʻi hoʻo moʻuí?

  3. Toe fakamanatu e konga ʻoku kamata he peesi 112. Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he ngaahi folofolá ʻi hoʻo fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí? Fakakaukau angé pe te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e folofolá ke tokoniʻi ha taha ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku fehangahangai mo ha faingataʻa.

  4. Fakalaulauloto ki he akonaki ʻa Palesiteni Sāmita ki he ngaahi fāmilí ʻi he peesi 114–16. Ko e hā e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe he ngaahi fāmili ʻoku nau ako fakataha e folofolá? Ko e hā ha ngaahi founga ʻaonga ke ueʻi ai ʻetau fānaú (pe makapuná) ke nau fie lau e folofolá? Fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ʻa e meʻa te mou lava ʻo fai ke toe faivelenga ange ai hoʻomou ako ʻo e folofolá mo homou fāmilí.

Ngaahi Potufolofola Fekauʻakí: Teutalōnome 6:6–7; Sosiua 1:8; Loma 15:4; 2 Tīmote 3:15–17; 2 Nīfai 4:15; Hilamani 3:29–30; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 33:16

Tokoni fakafaiakó: “Te ke lava ʻo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau ongoʻi falala ange te nau lava ʻo kau ki ha fealēleaʻaki he lēsoní ʻo kapau te ke tali lelei ki heʻenau tali fakamātoato kotoa pē. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo pehē ange, ‘Fakamālō atu ki hoʻo talí. Ko ha tali lelei ia’ … pe ‘Ko ha sīpinga lelei ia’ pe ‘ʻOku ou houngaʻia ʻi he meʻa kotoa pē kuo mou lea ʻaki he ʻaho ní’” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó, 72).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, Apr. 1949, 83–84.

  2. ʻI he Conference Report, Oct. 1948, 165–66.

  3. ʻI he Conference Report, Oct. 1917, 43.

  4. ʻI he Conference Report, Oct. 1948, 164–65.

  5. ʻI he Conference Report, Oct. 1931, 120.

  6. ʻI he Conference Report, Apr. 1946, 125.

  7. ʻI he Conference Report, Oct. 1923, 70.

  8. ʻI he Conference Report, Apr. 1942, 14.

  9. ʻI he Conference Report, Oct. 1917, 42–43.

  10. ʻI he Conference Report, Oct. 1940, 107–9.

  11. ʻI he Conference Report, Oct. 1948, 164.

  12. ʻI he Conference Report, Oct. 1950, 179.

  13. ʻI he Conference Report, Apr. 1929, 30.

  14. ʻI he Conference Report, Oct. 1917, 43–44.

  15. ʻI he Conference Report, Oct. 1948, 165.

  16. “Pres. Smith’s Leadership Address,” Deseret News, Feb. 16, 1946, Church section, 6.

  17. ʻI he Conference Report, Oct. 1917, 41.

“[ʻOku ʻi he ngaahi folofolá] ʻa e meʻa ʻoku pehē ʻe heʻetau Tamaí ʻoku mahuʻinga feʻunga ke fakatolonga mai pea foaki ki he fānau ʻa e tangatá pea ʻai ke lava ʻo maʻu ia ʻi he ngaahi lea fakafonua lahi ʻo e Māmaní.”

“Ui homou fāmilí ke haʻohaʻo takai peá ke ueʻi honau lotó ke nau tui ki he ʻOtua moʻuí, ʻaki hono lau ʻo e ngaahi meʻa ko ia kuo ʻosi fakahā maí.”