Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 23: ‘ ʻOku ʻEkeʻi Meiate Kimoutolu ʻa Hoʻomou Fakamolemolé’


Vahe 23

“ ʻOku ʻEkeʻi Meiate Kimoutolu ʻa Hoʻomou Fakamolemolé”

ʻI heʻetau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻoku tau fakatauʻatāinaʻi ai kitautolu mei he mafatukituki ʻo e tāufehiʻá pea teuteuʻi kitautolu ki he moʻui taʻengatá.

Mei he Moʻui ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá

Naʻe kau ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita ki he Kaʻate Fakafonua ʻa ʻIutaá ʻi he 1897 heʻene kei talavoú. Naʻe poupouʻi ia ʻe ha niʻihi ʻo kinautolu naʻa nau kau fakatahá ke kau atu ki hano fili ha fakafofonga ki ha fili lakanga ʻi he Kaʻaté, ka ʻi he ngaahi uike kimuʻa pea fai e filí, naʻe kamata fakamafola holo ʻe ha kaʻate ʻe taha naʻe kau atu ki he filí ha ngaahi talanoa loi ʻo tukuakiʻi ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita ki ha tōʻonga taʻefaitotonu. Ne tupu ai e tō ʻa Sātini Sāmita ʻi ha fili ʻa ia naʻá ne ongoʻi naʻe totonu ke ne maʻu. Ko e meʻa naʻe toe faingataʻa aí he ko hano kaungāmeʻa pē ki muʻa ʻa e tangata naʻá ne fakamafola e talanoa loí.

Neongo e feinga ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita ke fakangaloʻi ʻení, ka naʻe fonu ʻita hono lotó. Naʻá ne ʻalu ki he lotú he Sāpate hono hokó, ka naʻe ʻikai ke ne ongoʻi naʻe totonu ke ne kai ʻa e sākalamēnití. Naʻá ne lotu ke maʻu ha tokoni peá ne ʻiloʻi naʻe fie maʻu ke ne fakatomala mei heʻene ongoʻi tāufehiʻá. Naʻá ne fakakaukau ke ʻalu ʻo kumi hono kaungāmeʻá ʻo fakalelei mo ia.

Naʻe ʻalu hangatonu pē ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita ki he ʻōfisi ʻo e tangatá ʻo pehē ange ʻi ha leʻo vaivai, “Tokoua, ʻoku ou loto ke ke fakamolemoleʻi au ʻi heʻeku tāufehiʻa kiate koe ʻi he ngaahi uike kuo hilí.”

Naʻe molū e loto hono kaungāmeʻá he taimi pē ko iá. Naʻá ne pehē mai, “ ʻE Misa Sāmita, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke fakamolemoleʻi koe. Ko au ʻoku fie maʻu ke ke fakamolemoleʻí.” Naʻá na lulululu, pea talu mei ai mo ʻena kaungāmeʻa lelei.1 [Vakai, fokotuʻu 1 he peesi 273.]

Hili pē mei ai ha ngaahi taʻu siʻi, naʻe ʻai ʻe Siaosi ʻAlipate Sāmita ke hoko hono fakamolemoleʻi ʻo e niʻihi kehé ko e taha ʻo ʻene ngaahi taumuʻa ʻi heʻene moʻuí ʻi heʻene tohi e ngaahi meʻa naʻá ne tui fakatāutaha ki aí ʻo pehē: “He ʻikai te u fakalaveaʻi ʻa e ongo ʻa ha taha ʻi haʻaku ʻilo lelei ki ai, naʻa mo ha taha naʻe fai hala kiate au, ka te u feinga ke fai lelei kiate ia pea ʻai ke ne hoko ko hoku kaungāmeʻa.”2

Naʻe fakatokangaʻi ʻe ha taha naʻe ngāue vāofi mo Palesiteni Sāmitá ʻoku moʻoni ko e taha ʻo hono ngaahi tefitoʻi ʻulungāanga leleí ko ʻene lava ko ia ke fakamolemolé: “Ko e moʻoni naʻá ne fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē. Naʻá ne ʻiloʻi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá lolotonga ʻene moʻuí: ʻe fakamolemoleʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne fie fakamolemoleʻí. Ka kuo pau ke tau fakamolemoleʻi ʻe kitautolu ʻa e kakai kotoa pē. Naʻá ne lava ʻo fai ʻeni, peá ne tuku leva ʻa e meʻa naʻe hokó ki he ʻOtuá. ʻOku ou tui ko ʻene fakamolemoleʻí pē ko ʻene fakangaloʻí ia. ʻI he taimi ʻe lava ke fakangaloʻi ai ʻe ha taha naʻá ne fakamolemoleʻi ha faʻahinga meʻa, ʻoku tātātaha ke maʻu ha tangata pehē, pea ko e tangata moʻoni ia ʻa e ʻOtuá!”3

Ngaahi Akonaki ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá

Kapau ʻoku mahino kiate kitautolu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻe lahi ange ʻetau loto ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé.

ʻOku ʻi ai e meʻa ʻe taha ʻe lava ke tau feinga ke fakatupulaki, ʻa ia ko ʻetau loto ko ia ke fefakamolemoleʻaki ʻetau ngaahi faihalá. Ko e laumālie ʻo e faʻa fakamolemolé ko ha ʻulungāanga lelei ia he ʻikai ʻaupito ke tau ʻiloʻi kakato e ngaahi tāpuaki ʻoku tau ʻamanaki ki aí, taʻekau ai.4

ʻOku ʻikai mahino ki he kakai ʻo māmaní …ʻa e ongo naʻe maʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻi he mamahi ʻa hono laumālié, ʻo ne tangi ai ki heʻene Tamai Hēvaní, ke ʻoua naʻa fakamalaʻiaʻi mo fakaʻauha ʻa kinautolu naʻa nau toʻo ʻene moʻui fakamatelié, ka naʻá ne pehē:

“… ʻE Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí.” (Luke 23:34.)

ʻOku totonu ko e ʻulungāanga ia ʻo e kāingalotu kotoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Pea hangē kiate au ʻoku totonu ko e ʻulungāanga ia ʻo e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá, ʻo kapau ʻoku mahino kakato kiate kinautolu e palani ʻo e fakamouí. … ʻE ʻikai ʻomi ʻe he ʻitá mo e loto tāufehiʻá ʻa e melinó mo e fiefiá kiate kitautolu.5

Kuo foaki mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi fakamatala lahi kiate kitautolu, kuó Ne fakahā mai ʻEne fakakaukaú mo hono finangaló kiate kitautolu, kuó ne akoʻi mai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke ʻilo ʻe māmaní, pea fakatatau ki he fakamatala kuo tau maʻú, ʻokú Ne tuku mai ke tau fatongia ʻaki peá ne ʻamanaki mai ke tau moʻui ʻo māʻolunga ange mo sīpinga lelei ange ʻiate kinautolu ʻoku ʻikai mahino kakato kiate kinautolu ʻa e Ongoongoleleí ʻo hangē ko kitautolú. Ko e laumālie ʻo e fakamolemolé ko ha meʻa ia ʻe lava ke fakaʻaliʻali kakato ange ʻe he Kāingalotú ʻi honau haʻohaʻongá pē. … Kuo pau ke tau aʻusia ha tuʻunga ʻe lava ke tau fakamolemoleʻi ai hotau kāingá.6 [Vakai, fokotuʻu hono 2 he peesi 273.]

ʻI heʻetau fakamolemoleʻi e niʻihi kehé, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻa e houngaʻia ʻi hono fakamolemoleʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní.

Te u lau atu ha ngaahi veesi fekauʻaki mo e meʻá ni [ʻa hono fakamolemoleʻi ʻo e niʻihi kehé] mei he vahe hongofulu mā valu ʻo e tohi ʻa Mātiú, kamata mei he veesi uofulu mā tahá. Hangehangē naʻe ʻi ai e kau ʻAposetoló mo e ʻEikí ʻi he taimi ko ʻení, pea haʻu ʻa Pita ʻo pehē ange kiate Ia:

“ʻEiki, ʻe liunga fiha ʻa e angahala ʻa hoku tokouá kiate au mo ʻeku fakamolemoleʻi ia? ke liunga fitu?

“Pea pehē ʻe Sīsū kiate ia, ʻOku ʻikai te u pehē kiate koe, Ke liunga fitu pē: kae liunga fitungofulu lau e fitu.” [Mātiu 18:21–22.]

Hili iá naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ha talanoa fakatātā … ʻo ha ongo tangata. Naʻe moʻua ʻaki ʻe ha taha ʻo e ongo tangatá ki hono ʻeikí ha paʻanga lahi, peá ne haʻu ʻo fakahā kiate ia he ʻikai te ne lava ʻo totongi hono moʻuá, peá ne kole ke fakamolemoleʻi muʻa ia ʻi hono moʻuá. Naʻe manavaʻofa ʻa e ʻEiki ʻo e tamaioʻeiki ko iá ʻo fakamolemoleʻi hono moʻuá. Naʻe ʻalu atu leva e tangata naʻe fakamolemoleʻí ʻo ʻilo ʻene kaungā-tamaioʻeiki naʻe ʻi ai hono moʻua siʻisiʻi pē kiate ia, peá ne fekau ke ne totongi hono moʻuá. Naʻe ʻikai lava ʻe he tangata masivá ni ʻo totongi hono moʻuá, peá ne kole ke fakamolemoleʻi muʻa hono moʻuá. Ka naʻe ʻikai fakamolemoleʻi ia; ka naʻe ʻave ia ʻe he tokotaha kuo fakamolemoleʻi ʻe hono ʻEikí ʻo lī ki he fale fakapōpulá. ʻI he mamata ʻa ʻene kaungā-tamaioʻeiki kehé ki he meʻa naʻe hokó naʻa nau ʻalu atu ki he ʻeiki ʻo e tangatá pea fakahā ki ai, pea naʻá ne ʻita peá ne tuku atu ʻa e tokotaha naʻá ne fakamolemoleʻí ke fakamamahiʻi kae ʻoua ke ne totongi ʻa ia kotoa pē naʻe totonu ke ne totongí. Naʻe ʻikai lahi feʻunga hono lotó ke ne fakahoungaʻi ʻa e ʻaloʻofa naʻe fai kiate iá, pea ʻi he ʻikai ke ne maʻu ʻa e ʻofa faka-Kalaisi ko iá, naʻe mole ʻiate ia ʻa e meʻa hono kotoa. [Vakai, Mātiu 18:23–35.]

ʻOku hoko kiate kitautolu ha fanga kiʻi faingataʻa he taimi ʻe niʻihi, pea ngalo hono faʻa kātakiʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní, pea tau ʻai ha kiʻi meʻa laulaunoa naʻe fai pe lea ʻaki ʻe hatau tokoua pe tuofefine kau kiate kitautolu ke hangē ia ha fuʻu meʻa lahí ʻi hotau lotó. ʻOku ʻikai ke tau moʻui ʻaki maʻu pē ʻa e fono fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni ʻa ia ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau tauhí. ʻOku ngalo ʻiate kitautolu ʻa e fekau naʻá Ne ʻoange ki he kau ʻAposetoló ʻi he ngaahi fakalea ʻo e lotú, ʻa ē naʻe talaange ai ke nau lotu koeʻuhí ke fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá ʻo hangē ko ʻenau fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻoku fai angahala kiate kinautolú [vakai, Mātiu 6:12]. ʻOku ou ongoʻi ʻe au ʻoku lahi ʻaupito e meʻa ke tau ako fekauʻaki mo ʻení. Kuo ʻikai ke tau tali kakato ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻo hangē ko ia ʻoku totonu ke tau faí.7 [Vakai, fokotuʻu hono 3 he peesi 273.]

Te tau lava ʻo toʻo mei hotau lotó ʻa e ngaahi ongo taʻeʻofa kotoa pē ʻaki ʻetau fili ke ʻoua naʻa tau ongoʻi kuo fakalaveaʻi kitautolu ʻe ha taha.

Kuo akonekina kitautolu ke tau ʻofa ki hotau ngaahi filí, pea lotua ʻa kinautolu ʻoku tāufehiʻa mai mo kapeʻi ʻa kitautolú [vakai, Mātiu 5:44]. … ʻI he taimi ʻoku ngaohikovia ai kimoutolú, ʻoua naʻa mou toe fai ia ʻe kimoutolu. ʻI he taimi ʻoku lea kovi atu ai e niʻihi kehé, fakameʻapangoʻia ai pea lotua kinautolu. Manatuʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻEiki ʻOtuá, ʻa ia naʻá ne pehē ʻi hono tautau ia ʻi he ʻakaú, “ʻE Tamai, fakamolemoleʻi ʻa kinautolu, he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí.”8

Taimi ʻe niʻihi kuo fakalaveaʻi ʻe ha tangata maʻu mafai ha taha ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻo ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻe ia, pea hokohoko atu ai pē ʻa e ongoʻi loto-mamahi ʻa e fānau ko ia ʻa ʻetau Tamaí, kae ʻikai muʻa ke ne fai ʻa e meʻa kuo fekau mai ʻe he ʻEikí, ke ne ʻalu ki he tangata naʻá ne fakalaveaʻi iá pea fakahā kiate ia ʻi he angaʻofa ʻa e ngaahi ongo ʻoku ʻi hono lotó, pea ʻoange ki he tangata ko iá ha faingamālie ke pehē ange, “ ʻOku ou fakamolemole atu heʻeku fakalaveaʻi ho lotó, pea ʻoku ou fakaʻamu te ke fakamolemoleʻi au.” ʻI he ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku hoko, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ongoʻi loto tāufehiʻa ʻa ia ko e fakatupu ia ʻe Sētane.9 [Vakai, fokotuʻu hono 4 he peesi 273.]

ʻOku ʻikai ke tau fehiʻa ki ha taha ʻo hotau kāingá; ʻoku ʻikai ha ʻuhinga lelei ki ai. Kapau ʻoku nau fakaʻuhinga halaʻi kitautolu, ʻave halaʻi haʻatau lea, pea fakatangaʻi kitautolu, ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻoku nau ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí. … Ko ia ʻi heʻetau kai ʻa e sākalamēniti ʻo e ʻOhomohe ʻa e ʻEikí, … tau toʻo mei hotau lotó ʻa e ngaahi ongoʻi fetaʻeʻofaʻaki kotoa ʻiate kitautolu pea ki hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻoku ʻikai ke tau tui tataú.10

ʻI heʻetau fakamolemoleʻi e niʻihi kehé, ʻoku tau teuteuʻi ai kitautolu ki he puleʻanga fakasilesitialé.

Tau takitaha moʻui ʻi ha founga he ʻikai maʻu ai ʻe he filí ha mālohi kiate kitautolu. Kapau ʻoku ʻi ai ha tōkehekehe ʻiate kimoutolu, kapau naʻe ʻi ai ha ngaahi taʻefemahinoʻaki ʻiate koe mo ho kaungāʻapí, fakaleleiʻi ia ʻi he vave taha ʻe lavá, ʻi he ivi ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí, koeʻuhí ka hokosia e taimí te ke fakatou mateuteu mo ho hako ʻe muimui mai ʻiate koé ke maʻu ha tofiʻa ʻi he puleʻanga fakasilesitialé.11

ʻOku tau ʻilo ʻi he Tohi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ha fakamatala fekauʻaki mo e fakamolemolé, ʻa ia ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻEikí ha fekau: ʻoku ʻi he vahe onongofulu mā faá, pea ʻoku ʻuhinga mai ia kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní. ʻOku pehē hono laú:

“… Ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko au, ko e ʻEikí, ʻoku ou fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahalá kiate kinautolu ʻoku vete ʻenau ngaahi angahalá ʻi hoku ʻaó ʻo kole ha fakamolemolé, ʻa ia kuo ʻikai ke nau fai angahala ki he maté.

“Naʻe kumi ʻa ʻeku kau ʻākonga, ʻi he ngaahi ʻaho ʻi muʻá, ki ha faingamālie ke fetukuakiʻiʻaki ʻo ʻikai te nau fefakamolemoleʻaki ʻi honau lotó; pea naʻe fakamamahiʻi mo tauteaʻi ʻo lahi ʻaupito ʻa kinautolu koeʻuhi ko e angahalá ni.

“Ko ia, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku totonu ke mou fefakamolemoleʻaki; he ko ia ia ʻoku ʻikai te ne fakamolemoleʻi hono tokouá ʻi heʻene ngaahi angahalá ʻoku halaia ia ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí; he ʻoku nofo ʻiate ia ʻa e angahala lahi angé.”

Te u fakamamafaʻi ʻa e veesi fakamuimuitahá.

“Ko au, ko e ʻEikí, te u fakamolemoleʻi ʻa ia ʻoku ou loto ke fakamolemoleʻí, ka ʻoku ʻekeʻi meiate kimoutolu ʻa hoʻomou fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē;

“Pea ʻoku totonu ke mou pehē ʻi homou lotó, tuku ke fakamaau ʻe he ʻOtuá ʻi hoku vahaʻa mo koé, pea totongi kiate koe ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi ngāué.” [T&F 64:7–11.]

Kapau naʻe pehē ʻetau moʻuí, ʻo ʻikai ke tau fefakamāuʻaki ʻi he taimi ʻoku tau tōkehekehe ai mo hotau kaungāʻapí, ka tau kole moʻoni mo fakamātoato ki heʻetau Tamai ʻi Hēvani ʻo pehē,, “ ʻEiki, ke ke fakamaau ʻi hoku vā mo hoku tokouá; ʻokú ke ʻafioʻi hoku lotó; ʻokú Ke ʻafioʻi ʻoku ʻikai ke u ongoʻi ha ʻita kiate ia; tokoniʻi muʻa kimaua ke ma mahino tatau, pea foaki mai ha poto ke ma lava ʻo fengāueʻaki ʻi he māʻoniʻoni,” ʻikai ʻe siʻi ʻa e fetaʻemahinoʻakí, pea te tau maʻu ʻa e fiefiá mo e ngaahi tāpuakí! Ka ʻe hoko pē ha fanga kiʻi faingataʻa mei he taimi ki he taimi ʻo ne maumauʻi e potupotutatau ʻetau moʻuí, pea kei hokohoko atu ai pē ʻa e ʻikai ke tau fiefiá he ʻoku tau ʻofa ʻi ha ivi tākiekina ʻoku ʻikai totonu, kae ʻikai maʻu ʻa e ʻofa faka-Kalaisí. …

… “Ko ʻeni, ʻoku ou lea kiate kimoutolu ʻo kau ki homou ngaahi fāmilí; kapau ʻe taaʻi ʻa kimoutolu, pe ko homou ngaahi fāmilí, ʻo tuʻo taha, ʻe ha kau tangata, pea mou kātakiʻi ia ʻi he faʻa kātaki ʻo ʻikai te mou lea kovi kiate kinautolu, pe feinga ke sāuni, ʻe totongi kiate kimoutolu;

“Ka ʻo kapau ʻe ʻikai te mou kātakiʻi ia ʻi he faʻa kātaki, ʻe lau ia kiate kimoutolu ko ha tautea ʻoku totonu kiate kimoutolu.” T&F 98:23–24

Ko e folofola foki ʻeni ʻa e ʻEikí kiate kitautolu. Kapau te tau moʻui fakatatau ki he fonó ni, te tau tupulaki ʻi he ʻaloʻofa mo e mālohi ʻi he ʻaho ki he ʻaho, pea ʻe hōifua kiate kitautolu ʻetau Tamai Hēvaní. ʻE tupulaki ʻa e tuí ʻi he loto ʻo ʻetau fānaú. Te nau ʻofa ʻiate kitautolu koeʻuhi ko ʻetau moʻui angatonu mo angamāʻoniʻoní, pea te nau fiefia ne fāʻeleʻi kinautolu ʻe ha mātuʻa pehē. ʻOku ou talaatu kiate kimoutolu ʻoku ʻikai fai noa pē ʻa e fekaú ni; he kuo fakahā ʻe he ʻEikí ʻoku ʻikai te ne foaki mai ha fono taʻe ʻi ai hano ʻuhinga, ka ʻoku foaki mai ʻa e fono kotoa pē ke tau tauhi pea moʻui ʻaki.

Ko e taimi nounou pē ʻetau ʻi māmaní. ʻOku teuteu ʻa e siʻi taha mo e mālohi taha ʻiate kitautolú ki he moʻui ʻe tahá, pea kimuʻa pea tau aʻu ki he nāunau ʻo ʻetau Tamaí pea fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻoku tau ʻamanaki atu ke maʻu ʻi heʻetau moʻui faivelengá, kuo pau ke tau moʻui ʻaki ʻa e ngaahi fono ʻo e faʻa kātakí, pea fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻoku faikovi mai kiate kitautolú, pea toʻo mei hotau lotó ʻa e ngaahi ongoʻi tāufehiʻa kotoa pē kiate kinautolú.

“Pea ko e tahá, kapau ʻe taaʻi ʻa kimoutolu ʻe homou filí ko hono tuʻo ua, pea ʻikai te mou lea kovi ki homou filí, pea mou kātakiʻi ia ʻi he faʻa kātaki, ʻe liunga teau ʻa hoʻomou totongí.

“Pea ko e tahá, kapau te ne taaʻi ʻa kimoutolu ko hono tuʻo tolú, pea mou kātakiʻi ia ʻi he faʻa kātaki, ʻe liunga fā kiate kimoutolu ʻa hoʻomou totongí.” [T&F 98:25–26.] …

Fakatauange ke nofoʻia kitautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí, ke tau fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē ʻo hangē ko ʻEne fekaú, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he fakamolemoleʻi ʻaki hotau loungutú ʻa e faihala kotoa pē kuo fai kiate kitautolú, kae ʻaki e kotoa hotau lotó. Kapau te tau fai ʻeni ʻi heʻetau moʻuí, ʻe nofoʻia hotau lotó mo hotau ngaahi ʻapí ʻe he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí.12 [Vakai, fokotuʻu hono 5 ʻi laló.]

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení lolotonga hoʻo ako e vahé pe teuteu ke akoʻí. Ki ha toe tokoni makehe, vakai ki he peesi vii–ix.

  1. Fakalaulauloto ki he talanoa he peesi 265 pea lau ʻa e 3 Nīfai 12:22–24. ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ʻe he ʻEikí ke tau fakalelei mo hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné kimuʻa pea toki lava ke haʻu kiate Iá?

  2. ʻI he peesi 267–68 ʻoku fakamatala ai ʻa Palesiteni Sāmita ʻo pehē ʻoku totonu ke tokoniʻi kitautolu ʻe he palani ʻo e fakamoʻuí ke tau faʻa fakamolemole ange. ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhingá? ʻE anga fēfē haʻatau “aʻusia ha tuʻunga” (peesi 268) ʻe lava ke tau fakamolemoleʻi ai ʻa e niʻihi kehé?

  3. ʻI hoʻo ako e konga ʻoku kamata he peesi 268–69, fakakaukau ki ha taimi naʻe fakamolemoleʻi ai koe ʻe he Tamai Hēvaní. ʻOkú ke pehē ko e hā nai hono ʻuhinga ʻoku ngaohi ai kitautolu ʻi he ʻikai ke tau fakamolemoleʻi e niʻihi kehé ke tau taʻefeʻunga mo ʻetau kole fakamolemolé?

  4. Lau kakato e palakalafi hono ua he peesi 269–50. Ko e hā nai e meʻa ʻokú ne taʻofi kitautolu mei haʻatau fakalelei mo ha taki ʻo e Siasí pe ha taha kehe pē naʻá ne fai ʻilo pau pe fai taʻeʻilo ha meʻa ke tau mamahi ai? Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke lavaʻi ʻaki e ngaahi faingataʻa ko ʻení?

  5. Toe fakamanatu e konga fakaʻosi ʻo e ngaahi akonakí (peesi 271–73). ʻOku teuteuʻi fēfē nai kitautolu ʻe heʻetau loto fiemālie ke faʻa fakamolemolé ki he puleʻanga fakasilesitialé? Ko e hā nai e ngaahi founga kuo tāpuakiʻi ai hotau ngaahi fāmilí ʻi heʻetau fakamolemoleʻi e niʻihi kehé?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻakí: Mātiu 5:23–24, 38–48; 6:12, 14–15; 7:1–5; 18:15; 1 Nīfai 7:16–21; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:88

Tokoni fakafaiakó: “ ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe ha taha ha fehuʻi, fakakaukau ke ke fakaafeʻi ha taha ke ne tali ia kae ʻikai ko koe. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo pehē ange, “Ko ha fehuʻi mahuʻinga ia. Ko e hā hoʻomou fakakaukau ki aí?” pe “ ʻE lava nai ʻe ha taha ʻo tokoni he fehuʻi ko ʻení?” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó, 71).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Merlo J. Pusey, “The Inner Strength of a Leader,” Instructor, June 1965, 232.

  2. “President George Albert Smith’s Creed,” Improvement Era, Apr. 1950, 262.

  3. Matthew Cowley, ʻi he Conference Report, Apr. 1951, 167.

  4. “The Spirit of Forgiveness,” Improvement Era, Aug. 1945, 443.

  5. ʻI he Conference Report, Oct. 1945, 169.

  6. ʻI he Conference Report, Oct. 1905, 27.

  7. ʻI he Conference Report, Oct. 1905, 27.

  8. ʻI he Conference Report, Oct. 1904, 65–66.

  9. ʻI he Conference Report, Oct. 1905, 27.

  10. ʻI he Conference Report, Oct. 1906, 50.

  11. Lea naʻe fai ʻi he konifelenisi ʻa e misiona Mekisikoú, 26 ʻo Mē 1946, George Albert Smith Family Papers, University of Utah, box 121, page 288.

  12. ʻI he Conference Report, Oct. 1905, 27–28, 30.

“Manatuʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻEiki ʻOtuá, ʻa ia naʻá ne pehē ʻi hono tautau ia ʻi he ʻakaú, “ ʻE Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu, he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí.’”

“Kapau naʻe ʻi ai ha ngaahi taʻefemahinoʻaki ʻiate koe mo ho kaungāʻapí, fakaleleiʻi ia ʻi he vave taha ʻe lavá, ʻi he ivi ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí.”