Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 14: Founga Hono Vahevahe Atu ʻo e Ongoongoleleí ke Ola Leleí


Vahe 14

Founga Hono Vahevahe Atu ʻo e Ongoongoleleí ke Ola Leleí

ʻOku ʻaonga taha pē ʻetau ngaahi feinga ke vahevahe atu e ongoongoleleí kapau te tau ʻofa ʻi hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfiné pea maʻu ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Mei he Moʻui ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá

ʻI he ngaahi ngāue taʻetuku ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita ke vahevahe atu e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé, naʻa ne muimui ki he fakamatala ko ʻeni mei he ngaahi meʻa naʻá ne tui fakatāutaha ki aí: “He ʻikai te u feinga ke fakamālohiʻi e kakaí ke nau moʻui ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou fakakaukau ki aí ka te u ʻofeina kinautolu ke nau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.”1 Naʻá ne ongoʻi ko e founga ʻaonga taha ki hono vahevahe atu ʻo e ongoongoleleí ko e fekumi ki he ngaahi ʻulungāanga lelei ʻi he kakai ʻo e ngaahi tui fakalotu kehé, hili iá pea fakahā ange ʻi he loto-toʻa mo e angalelei ʻokú ke fie vahevahe mo kinautolu ha toe ngaahi moʻoni kehe ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. Naʻá ne fakamatala ki he meʻa ko ʻeni naʻe hoko lolotonga ʻene tokangaʻi ʻa e Misiona ʻIulopé:

“ ʻI he ʻaho ʻe taha ne u heka mai ai he lēlué. Naʻá ku ʻi he lokí mo ha faifekau Pelesipetiliane, ko ha tangata angalelei ʻaupito, pea ʻi heʻene ʻomai hoku faingamālié, ne u talaange ko ha mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ne ofo ʻo ne hanga mai kiate au. Naʻá ne pehē mai, ‘ ʻOku ʻikai te ke mā koe ʻi hoʻo kau ki ha faʻahinga kulupu pehē?’

“Ne u malimali mo pehē ange, ‘Tokoua, te u mā ka ʻikai ke u kau ki he kulupu ko iá, lolotonga ʻeku ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku ou ʻiló.’ Ne u maʻu leva ʻa e faingamālie ne u fie maʻú ke talanoa mo fakamatalaʻi kiate ia ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau tui ki aí. …

“Ko ha tangata lelei ia naʻe ʻikai haʻane fakakaukau ki he meʻa naʻá ma feinga ke faí. Naʻe ʻikai ke ma ʻi aí ke fakamamahiʻi pe fakalotomamahiʻi ia; ko ʻema feingá ke tokoniʻi ia. Pea ʻi heʻemau talanoá, ne u pehē ange ki ai: ‘ ʻOku hala hoʻo maʻu ki he taumuʻa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he fonua ní. Ko ʻeku ʻi hení ko ha taha ʻo hono kau fakafofongá, pea ʻoku ou pehē te ke ongoʻi lelei ange ʻo kau kiate kimautolu ʻo kapau te ke tuku ke u fakamatalaʻi atu ha ngaahi meʻa siʻi. ʻUluakí, ʻoku mau kole atu kiate kimoutolu kakai lelei kotoa hení ke mou tauhi kotoa e ngaahi moʻoni nāunauʻia ʻoku mou maʻu ʻi homou ngaahi siasí, kuo mou maʻu mei hoʻomou ngaahi tohi folofolá, tauhi kotoa ia, tauhi kotoa e ngaahi meʻa lelei kuo mou ako ʻi homou ngaahi akoʻangá, ʻa e ʻilo mo e moʻoni kotoa kuo mou maʻu mei he ngaahi maʻuʻanga fakamatala kotoa pē, tauhi … ʻa e meʻa lelei kotoa ʻi homou ʻulungāangá kuo mou maʻu mei homou fāmili leleí; tauhi kotoa ʻa e ʻofa mo e meʻa fakaʻofoʻofa ʻi homou lotó naʻe maʻu mei hoʻomou moʻui ʻi ha fonua fakaʻofoʻofa mo fakaofó. … Ko e konga kotoa ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Pea tau nofo hifo ʻo vahevahe ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ko ia kuo teʻeki ai ke maʻu ʻi hoʻomou moʻuí ʻa ia kuó ne fakakoloaʻi ʻemau moʻuí ʻo mau fiefia aí. ʻOku mau ʻoatu ia kiate kimoutolu taʻe ha paʻanga pea taʻe ha totongi. Ko e meʻa pē ʻoku mau kole atú ke mou fanongo ki he meʻa ʻoku mau tala atú, pea kapau te mou saiʻia ai, ʻoku mou tauʻatāina ke tali ia. …’

“ ʻOku pehē e tōʻonga ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”2 [Vakai, fokotuʻu 1 he peesi 166.]

Ngaahi Akonaki ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá

ʻOku ola lelei taha pē ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi he taimi ʻoku tau fakahoko ai ia ʻi he ʻofa mo e angaleleí, ʻo ʻikai ʻi he fakamālohi pe fakaanga.

Kuo fekauʻi mai kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní … ko hono kau fakafofonga ki he māmaní, ke tau fakaafe kae ʻikai ʻi he teke mo e fakamālohi. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Haʻu ʻo muimui ʻiate au, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.” Ko e meʻa ia ʻoku akoʻi ʻe he Ongoongoleleí, pea ko ʻetau ngāué ia.3

ʻOku ʻikai ko e taumuʻa ʻa e Siasí ni ke fai ha ngaahi fakamatala te ne fakalaveaʻi e loto ʻo kinautolu ʻoku ʻikai mahino ki ai ha ngaahi meʻá. ʻOku ʻikai fakaangaʻi ʻe he Siasí ni e niʻihi kehé mo kumi ʻenau ngaahi fehālaakí, ka ʻoku hanga ʻe hono kau fakafofongá ʻo ʻoatu ʻa e pōpoaki ʻo e Ongoongoleleí ki he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní ʻi he laumālie ʻo e ʻofa mo e fie tokoni.4

Ko hono fakakātoá … ʻoku ʻi ai ha kau tangata mo ha kau fefine lelei ʻi he ngaahi siasi kotoa pē. Ko e lelei ʻoku maʻu ʻi he ngaahi siasi kehekehe ko ʻení ʻokú ne pukepuke fakataha kinautolú. Ne u maʻu faingamālie ke fakataha mo ha kakai ʻi he ngaahi feituʻu lahi ʻo māmani pea ke ʻi he ʻapi ʻo e kakai tokolahi mei he ngaahi siasi kehekehe ʻo e māmaní, ʻa e Kalisitiane mo e Siu fakatouʻosi. Kuó u fakataha mo e kau [Mosilemí]; kuó u fakataha mo kinautolu ʻoku tui kia Konifiusiasí; pea te u lava ʻo fakamatalaʻi mo ha niʻihi kehe tokolahi. Kuó u ʻilo ha kakai lelei ʻi he ngaahi siasi ko ʻení, pea ʻoku ʻi ai hoku fatongia lahi ʻi ha feituʻu pē ʻoku ou ʻi honau haʻohaʻongá ai ke ʻoua naʻá ku fakalaveaʻi ʻenau ongó, ke ʻoua naʻá ku fakaangaʻi kinautolu, koeʻuhí he ʻoku ʻikai mahino kiate kinautolu ʻa e moʻoní.

ʻOku ʻi ai hotau fatongia ʻi heʻetau hoko ko e kau fakafofonga ʻo e Siasí ke ʻalu atu ki honau lotolotongá ʻi he ʻofa, ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ko e kau fakafofonga ʻo e ʻEiki ʻo langi mo māmaní. Mahalo pē he ʻikai hounga ia kiate kinautolu; mahalo he ʻikai ke nau saiʻia ai ʻo pehē ʻoku tau fie meʻa pea ʻikai lelei ʻetau foungá, ka he ʻikai ke ne liliu ʻe ia ʻeku tōʻongá. He ʻikai ke u tuku ke nau loto-mamahi kapau te u lava ʻo fai ha meʻa ki ai. ʻOku ou loto ke nau fiefia, kae fakatautefito ki he taimi ʻoku ou fakakaukau atu ai ki he ngaahi faingamālie fakaʻofoʻofa kuó u maʻu ʻi heʻeku kau ki he Siasi māʻoniʻoní ni.5

Ko ʻetau ngāué ko e ngāue ʻo e ʻofa mo e faʻa kātaki, pea ʻoku tau holi ke fai lelei ki he kakai kotoa pē, pea ke tokoni ki he kakai kotoa pē ke mahino kiate kinautolu ʻa e palani ʻo e moʻuí mo e fakamoʻuí ʻa ia kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.6

He ʻikai lava ke tau teke ʻa e kau talavoú ni, mo hotau kaungāʻapí mo e kaungāmeʻá ki he puleʻanga ʻo e langí ʻaki hano tafuluʻi mo fakaangaʻi kinautolu, ka ʻoku ou fie talaatu ʻe lava ke tau ʻofa mo fakahinohinoʻi kiate kinautolu ʻa ʻetau Tamai ʻi he langí, pea mahalo ʻe faifai pē ʻo tau iku tataki kinautolu ki ai.

Ko hotau faingamālie ia. Ko e ʻofá ʻa e mālohi lahi ke tākiekina e māmaní ki he leleí.7

Tuku ke ʻalu atu ʻa kitautolu ʻoku tau ʻiloʻí pea ʻi ai ʻetau fakamoʻoní ʻi he ʻaho ki he ʻaho, pea ʻi he ʻofa mo e angaʻofa taʻemālualoi ʻi he lotolotonga ʻo e kakai tangata mo e kau fafiné, pe ʻoku nau kau ki he Siasí pe ʻikai, ʻo kumi ha founga ʻe ongo ai ki honau lotó, pea taki ʻa kinautolu ki he hala ko ia te nau ʻiloʻi fakapapau ai ʻa e moʻoní.8

ʻOku ou lotua ke tau maʻu ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi heʻetau hoko ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, pea tau kātakiʻi ʻa kinautolu ʻoku fai ha fehālākí, pea tau laka atu ki muʻa ʻi he angaʻofa mo e ʻofa ʻi hono akoʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni faingofua ʻo e ongoongolelei ʻo hotau ʻEikí ke faitāpuekina ai ʻa e tokotaha kotoa pē te tau fetaulakí.9 [Vakai, fokotuʻu hono 2 he peesi 166.]

ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau mā ʻi hono vahevahe atu ʻo e meʻa ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku moʻoní.

ʻOku ou ongoʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke tau ʻilo feʻunga ki hono mahuʻinga ʻo e [ongoongoleleí], ʻo ʻikai ai ke tau akoʻi fakamātoato ia ʻo hangē ko ia ʻoku fie maʻú.10

Hangē ko e lau ʻa e ʻAposetolo ko Paulá, ko e ongoongolelei ko ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí [vakai, Loma 1:16]. Ko e ngāue ia ʻa e Huhuʻí. Ko e founga pē ia ʻe taha ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e tuʻunga māʻolunga taha ʻo e hakeakiʻí kuo fakataumuʻa ʻe he Fakamoʻuí ke maʻu ʻe kinautolu ʻoku muimui ʻiate iá. ʻOku ʻikai te u lea ʻaki ia ʻi he loto-fiepoto kae ʻaki ʻa e ʻofa faka-Kalaisi ki he fānau ʻa ʻetau Tamaí ʻoku kau ki he ngaahi siasi kehé. ʻOku ou lea ʻaki ia mo e ʻofa faka-Kalaisí ki hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻoku ʻikai ke nau maʻu e mahinó, ka kuó ne fekau ke tau lea ʻaki ʻa e meʻá ni. Ko hono finangaló ke ʻiloʻi ʻe he kakaí.11

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou ʻilo ko Sīsū ʻa e Kalaisí. ʻOku ou ʻilo ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ia ʻa e ʻEikí. Kuo teʻeki ai ke u ʻi ha feituʻu peá u mā ke fakamoʻoniʻi e ngaahi moʻoni ko ʻení. ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi ha ʻuhinga ke mā ai ha tangata ʻi heʻene ʻiloʻi ʻa e moʻoní koeʻuhi pē he ʻoku ʻikai ʻilo ia ʻe ha tokotaha kehe, fakatautefito ki heʻene fekauʻaki mo e ongoongoleleí ʻa ia ko e mālohi ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí.12

ʻOku ʻikai totonu ke pehē ko e fie hā kapau ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e moʻoní pea tau hanga ʻo fakahaaʻi atu ia. ʻOku ʻikai totonu ke pehē ʻoku tau fiepoto kapau te tau lava ʻo lea pehē ki he fānau kehe ʻa ʻetau Tamaí: “ ʻOku ou ʻiloʻi ʻeni, pea ʻe lava pē ke mou ʻiloʻi ia ʻo kapau te mou holi ki ai.”

Ko hono fakaʻofoʻofa ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻikai maʻa ha niʻihi fakafoʻituitui tokosiʻi pē, ka ʻoku maʻá e kakai kotoa pē ʻoku fāʻeleʻi mai ki he māmaní ke nau ʻiloʻi. … ʻOku ʻi ai ha niʻihi he ʻahó ni ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku toko lauiafe ʻa e niʻihi kehe ʻe lava ke nau ʻiloʻi ʻo kapau naʻe akoʻi. … ʻOku ʻikai fakafalala mai ʻa e kakaí ni kiate kitautolu ke nau ʻiloʻi ia, ka ʻoku nau fakafalala mai ke tau akoʻi kinautolu ʻi he founga te nau lava ke ʻiloʻi aí.13

ʻOku ou ʻilo kuo toe folofola mai ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻi he ʻaho mo e kuonga ko ʻeni ʻo māmaní, ʻoku ʻi he funga māmaní ʻa ʻene Ongoongoleleí, pea neongo he ʻikai ke u fakamālohiʻi ha taha ke ne tali ia, ka ʻoku ou lotua ke tau maʻu ʻa e mālohi mo e poto mo e ivi ke tokoniʻi hotau ngaahi kaungāʻapi ko ʻeni ʻoku ʻikai mahino kiate kinautolu ʻa e moʻoní. Tau fai hotau fatongiá, pea ʻomai ʻa kinautolu ki he lotoʻā ʻa e ʻEikí, koeʻuhí ke tau ʻiloʻi fakataha mo kinautolu ʻokú ne moʻui.14 [Vakai, fokotuʻu hono 3 he peesi 166.]

ʻOku tau feingá ke fakalahi ki he fiefia mo e lelei kuo ʻosi maʻu ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá.

ʻI he taimi ʻoku ʻeke mai ai ʻe he [kakaí], “Ko e hā e taumuʻa ʻa e kautaha ko ʻeni ʻokú ke kau ki aí? Ko e hā e meʻa ʻoku mou fuʻu tokanga ki aí, ʻoku mou ʻoatu ai hoʻomou kau faifekaú ki he māmaní kotoa?” Taimi ʻe niʻihi ne u faʻa tali ange pē, “Ko homau lotó ke mou fiefia kotoa. ʻOku mau loto ke mou fiefia hono kotoa ʻo hangē ko ʻemau fiefiá.”15

Kuo laumano ʻa e kau faifekau … kuo nau ʻalu atu ki māmani, pea kuo nau ʻalu atu ʻi he ʻofa mo e angaʻofa mei he matapā ki he matapā ʻo pehē ki he fānau kehe ʻa ʻetau Tamaí:

“Tau talanoa mahino; tuku ke mau fakamatalaʻi atu ha meʻa ʻoku mau ʻiloʻi pau te mou fiefia ai ʻo hangē ko ʻene ngaohi kimautolu ke mau fiefiá!”

Ko e hisitōlia ia ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa e Siasi ʻoku tau kau ki aí.16

ʻOku ou manatuʻi ha taimi ʻe taha ne ʻosi ai ʻema talanoa mo ha tangata peá ne pehē mai kiate au, “Mei he meʻa kuó u ʻiló, ʻoku lelei tatau pē homou siasí mo ha toe siasi kehe.” Mahalo naʻá ne pehē ʻe ia ko ha lau lelei ʻeni kiate kitautolu; ka ne u pehē ange ki ai: “Kapau ʻoku ʻikai mahuʻinga ange ʻa e Siasi ʻoku ou fakafofongaʻí ki he fānau ʻa e tangatá ʻi ha toe siasi kehe, ta ʻoku hala ʻeku maʻu ki hoku fatongia hení. Kuo ʻikai ke mau ō maí ke ʻave meiate kimoutolu ʻa e moʻoni mo e angalelei ʻoku mou maʻú. ʻOku ʻikai ke mau ō mai ke kumi haʻamou fehālaaki pe fakaangaʻi kimoutolu. … Tauhi ʻa e lelei kotoa pē ʻoku mou maʻú, pea tuku ke mau ʻoatu mo ha toe lelei lahi ange, koeʻuhí ke mou fiefia ange pea lava ke mou mateuteu ai ke hū ki he ʻafioʻanga ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.” [Vakai, fokotuʻu hono 4 he peesi 166.]

… ʻI he taimi naʻe ʻi he māmaní ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he vaeuaʻangamālie ʻo taimí, naʻe lahi mo e ngaahi siasi kehé; naʻe ʻi ai e ngaahi siasi mo e ngaahi tui fakalotu lahi naʻa nau tui ʻoku nau tauhi ki he ʻEikí. Naʻe fonu e ngaahi falelotu lahi ʻo Siuteá ʻi he kau tangata ne nau tui ʻoku nau maʻu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻa nau fakakaukau ʻoku nau muimui ʻi he ngaahi akonaki ʻa ʻĒpalahame mo Mōsesé. Naʻe kei hokohoko atu pē ʻenau talaki ʻa e hāʻele mai ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní. Kuo nau poupouʻi ʻa e kakai tangatá mo e kau fafiné ke fai e ngaahi ngāue ʻo e māʻoniʻoní. Kuo nau langa ha temipale, mo ha ngaahi fale ʻo e lotu. Kuo nau fokotuʻu ha ngaahi maka fakamanatu ki he kau palōfita kuo nau fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, pea kuo fakapoongi hanau niʻihi pea fakamaʻu ʻenau fakamoʻoní ʻaki honau totó. Ko e kakai ʻeni naʻe hāʻele mai ki ai ʻa e Fakamoʻuí. … Naʻe lahi ʻenau leleí. Naʻe kau ki ai ha kakai tangata mo ha kau fafine tokolahi. Naʻe anga māʻoniʻoni lahi ʻa e kakai ko iá. Naʻe ʻikai hāʻele mai e Fakamoʻuí ke ʻave meiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa lelei ko iá. ʻI heʻene hā ʻi honau lotolotongá, naʻe ʻikai ko hono ʻuhingá ke fakamalaʻiaʻi kinautolu, ka ke ui kinautolu ke nau fakatomala, ke ʻave ʻa kinautolu mei heʻenau fehālākí pea poupouʻi kinautolu ke tauhi kotoa ʻa e moʻoni naʻa nau maʻú.

… ʻI heʻetau fakahā ki he fāmili ʻo e tangatá, ʻo hangē ko ia ʻoku tau faí, kuo hē ʻa e tangatá mei he ongoongoleleí, ʻoku ʻikai ko haʻatau fakahā ha meʻa naʻe ʻikai hoko ʻi māmani kimuʻa. ʻI heʻetau pehē kuo tataki atu ha kakai tangata mo fefine lelei ke fakahoko mo tui ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai totonú, ʻoku ʻikai ko haʻatau fakamalaʻiaʻi ʻa kinautolu, ʻoku ʻikai ko haʻatau lea ʻi he loto ke fakalaveaʻi kinautolu, ka ʻoku tau lea ʻi he holi ke kiʻi tuʻu hifo ʻa e tangatá ʻo taimi lōloa feʻunga ke vakavakaiʻi ʻenau moʻuí, ke vakai ki he feituʻu ʻoku nau ʻalu ki aí pea ko e hā honau ikuʻangá.17

ʻOiauē! taumaiā ʻe lava ke tau ʻai ke mahino ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e ngaahi ongo ʻoku tau maʻú, ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko hotau lotó ke fakangatangata honau ngaahi faingamālié, ka ke nau lava ʻo ongoʻi ʻa e ʻofa mo e manavaʻofa ʻi hotau lotó kiate kinautolú, ʻo ʻikai ha fie maʻu ʻe taha ke nau loto-mamahi. Ko hotau misiona ʻi he māmaní ke fakahaofi e ngaahi laumālié, ke faitāpuekina kinautolu, pea ke fokotuʻu kinautolu ʻi ha tuʻunga ʻe lava ke nau toe foki ai ki he ʻafioʻanga ʻo ʻetau Tamaí, kuo fakakalauni ʻaki ʻa e nāunaú, moʻui taʻe-faʻa-maté, mo e moʻui taʻengatá.18

Kapau te tau faiako ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te Ne fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoní kiate kinautolu ʻoku tau akoʻí.

Kuo fekauʻi atu ʻe he Siasí ni ʻa e kau faifekaú ki he tuliki ʻe fā ʻo māmaní pea kuo nau malanga ʻaki ʻa e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Kuo teʻeki ako honau tokolahi ʻi he ngaahi ʻunivēsiti ʻiloa ʻo e māmaní. Naʻe fakangatangata pē ʻenau akó ki he ngaahi meʻa ʻoku nau aʻusia ʻi he moʻuí, ka kuo nau maʻu ʻa e meʻa ʻoku mālohi ange ki hono fakalotoa ʻo e fāmili ʻo e tangatá, ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.19

ʻI heʻeku feʻaluʻaki ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú peá u vakai ki he fakalakalaka ʻa e kau talavou mo e kau finemui lelei ngāue taʻesiokitá ni, mo ʻiloʻi ʻoku ʻikai ngata pē heʻenau ako ʻa e lea fakafonua ʻa e ngaahi fonua ʻoku nau ngāue aí, ka ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku nau maʻu ha meʻafoaki mei he ʻEikí ke fakamafola ha moʻoni he ʻikai lava ke maʻu ʻe he kakaí ʻi ha toe founga kehe.20

Kuo fanongo hamou tokolahi pe ko hoʻomou ngaahi kuí ʻi he ongoongoleleí ʻi hono akoʻi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. … Kuo mou fanongo ai he halá ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi hano akoʻi ʻe ha faifekau loto-fakatōkilalo ʻa e meʻa kuo uiuiʻi ia ʻe he ʻEikí ke ne akoʻí.

Naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe ongo ki he loto ʻo kinautolu naʻe fanongo ki aí. Kuó u aʻusia ha ngaahi meʻa pehē ʻi he malaʻe ngāue fakafaifekaú. Kuó u mamata ki ha tuʻu ʻa ha ngaahi falukunga kakai ʻo fanongo ki hano fakamatalaʻi ʻe he faifekau loto-fakatōkilalo ʻa e taumuʻa ʻo e moʻuí pea talanoa ki he kakaí mo fakalotolahiʻi kinautolu ke nau fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá, pea kuo ʻi ai e taimi ne u fanongo ai ki ha pehē ʻe ha kakai, “Kuo teʻeki ai ʻaupito ke u ongoʻi ha mālohi hangē ko ia ne u ongoʻi ʻi he taimi ne lea ai ʻa e tangatá na.”21

Neongo ʻetau talēnitiʻiá, pe ko ʻetau leʻo afeá, ka ko e Laumālie ia ʻo ʻetau Tamaí ʻoku aʻu ki he lotó ʻo ne ʻomi ʻa e fakamoʻoni ki hono fakalangi ʻo e ngāué ni.22

Ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻEikí. Naʻe ʻikai mei lava ke fai ia ʻe he tangatá ʻo ola lelei ʻo hangē ko e ngaahi founga faingofua ʻoku tau fakaʻaongaʻí. Naʻe ʻikai mei lava ʻe he tangatá ia ʻo ʻomi ki homou laumālie ʻa e ʻilo ʻoku mou maʻú. He ʻikai foki ke lava ʻe kitautolu tangatá ʻo ueʻi e loto ʻo kinautolu ʻi he māmaní ke nau ʻilo fakapapau ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ko hono Siasi ʻeni, ka kapau te tau fai ʻetau kongá, ʻe faitāpuekina ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻetau ngāué.23

Tau ngāue ʻi he ʻaho ki he ʻaho ke tāpuakiʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamaí. Kapau te tau maʻu Hono Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe ongoʻi ia ʻe he kakai ʻoku tau fetuʻutaki mo iá koeʻuhí he ʻe hū mai ia ki he ʻātakai ʻoku tau nofo aí, pea te nau kai mo inu ai.24

Ko e tokosiʻi pē kuo nau tali ʻa e ongoongoleleí ʻo hangē ko hono fakahā mai ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní; ka ʻoku lauimiliona e fānau ʻa ʻetau Tamaí ʻoku nau holi ke ʻiloʻi Hono finangaló; pea ʻi he taimi ʻe ʻomi ai ʻa e moʻoní kiate kinautolú, pea fakamoʻoniʻi ʻe he ivi fakalotoa ʻo e Laumālié ʻa e moʻoní kiate kinautolú, te nau fiefia ʻi heʻenau maʻu iá.25 [Vakai, fokotuʻu hono 5 ʻi laló.]

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi hoʻo ako e vahé pe teuteu ke akoʻí. Ki ha toe tokoni makehe, vakai ki he peesi vii–ix.

  1. Ako ʻa e ongo palakalafi fakamuimuitaha ʻo e “Mei he Moʻui ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá” (peesi 158–59). Fakakaukau ki ha taha ʻokú ke ʻiloʻi ka ʻoku ʻikai kau ki he Siasí. Ko e hā ha ngaahi ʻulungāanga lelei ʻokú ke fakaʻofoʻofaʻia ai ʻi he tokotahá ni? Ko e hā ha ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻokú ne ʻosi tui ki ai? Ko e hā mo ha toe ngaahi moʻoni kehe ʻo e ongoongoleleí ʻe fuʻu ʻaonga kiate ia? ʻOku kaunga fēfē haʻatau fakakaukau pehē ki he kakaí ki he founga ʻoku tau vahevahe ai mo kinautolu ʻa e ongoongoleleí?

  2. ʻI hoʻo lau ʻa e konga ʻuluaki ʻo e ngaahi akonakí (peesi 159–60), fakakaukau ki ha taimi naʻe tākiekina ai koe ki he leleí ʻe he ʻofa naʻe fakahā kiate koe ʻe ha taha. Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ke fakaʻehiʻehi mei hono fakaangaʻi ʻo kinautolu ʻoku kehe ʻenau tuí meiate kitautolú?

  3. Lau ʻa e konga ʻoku kamata he peesi 161. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e vahevahe “fakamātoato” atu ʻo e ongoongoleleí? ʻE lava fēfē ke tau vahevahe ʻetau ngaahi fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ʻo ʻikai hangē ʻoku tau pōlepole pe fiepoto?

  4. ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻa Palesiteni Sāmita ʻi heʻene pehē, “Kapau ʻoku ʻikai mahuʻinga ange ʻa e Siasi ʻoku ou fakafofongaʻí ki he fānau ʻa e tangatá ʻi ha toe siasi kehe, ta ʻoku hala ʻeku maʻu ki hoku fatongia hení”?, peesi 162 Ko e hā e meʻa ʻoku maʻu ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻa ia ʻe lava ke ne fakalahi atu ʻaki ki he fiefia ʻi he moʻui ʻa ha taha?

  5. ʻI hoʻo lau e konga fakaʻosi ʻo e ngaahi akonakí (peesi 164–65), fakakaukau ki ha meʻa naʻá ke aʻusia ʻo ke vahevahe ai e ongoongoleleí mo ha taha. Ko e hā ne ola lelei aí? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakaleleiʻi ʻaki hoʻo ngaahi feinga ke vahevahe atu ʻa e ongoongoleleí?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻakí: Sione 13:34–35; 2 Tīmote 1:7–8; 2 Nīfai 33:1; ʻAlamā 20:26–27; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:13–22

Tokoni fakafaiakó: Fakakaukauʻi hano vahevahe ʻo e kalasí ki ha fanga kiʻi kulupu tautau toko tolu ki he toko nima. Vahe ha taki ʻi he kulupu takitaha. Vahe ki he kulupu takitaha ha konga kehekehe. Kole ange ke nau lau fakakulupu ʻenau kongá pea aleaʻi ʻa e fehuʻi fekauʻaki mo ia ʻi he ngataʻanga ʻo e vahé. Hili ko iá pea toki vahevahe ʻe kinautolu he kalasí mo e kalasí kotoa ʻa e meʻa naʻa nau ako ʻi heʻenau ngaahi kulupú. (Vakai, ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó, 198.)

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “President George Albert Smith’s Creed,” Improvement Era, Apr. 1950, 262.

  2. Sharing the Gospel with Others, filifili ʻe Preston Nibley (1948), 199–201; lea naʻe fai ʻi he ʻaho 4 ʻo Nōv. 1945, ʻi Uasingatoni, D.C.

  3. ʻI he Conference Report, Oct. 1930, 67–68.

  4. ʻI he Conference Report, Oct. 1931, 120.

  5. ʻI he Conference Report, Oct. 1945, 168.

  6. ʻI he Conference Report, Oct. 1927, 47.

  7. ʻI he Conference Report, Apr. 1950, 187.

  8. ʻI he Conference Report, Apr. 1934, 30.

  9. ʻI he Conference Report, Oct. 1928, 94.

  10. ʻI he Conference Report, Apr. 1916, 47.

  11. ʻI he Conference Report, Oct. 1927, 48.

  12. “At This Season,” Improvement Era, Dec. 1949, 801, 831.

  13. “Opportunities for Leadership,” Improvement Era, Sept. 1949, 557, 603–4.

  14. ʻI he Conference Report, Oct. 1930, 69.

  15. ʻI he Conference Report, Oct. 1948, 7.

  16. ʻI he Conference Report, Oct. 1946, 5.

  17. ʻI he Deseret News, Aug. 20, 1921, Church section, 7.

  18. ʻI he Conference Report, Oct. 1904, 66.

  19. ʻI he Conference Report, Apr. 1940, 85.

  20. ʻI he Conference Report, Apr. 1935, 45.

  21. ʻI he Conference Report, Oct. 1949, 7.

  22. ʻI he Conference Report, Oct. 1904, 66.

  23. ʻI he Conference Report, Oct. 1929, 25.

  24. ʻI he Conference Report, Oct. 1906, 50–51.

  25. ʻI he Deseret News, Jan. 12, 1907, 31.

“ ʻOku tau holi ke fai lelei ki he kakai kotoa pē, pea ke tokoni ki he kakai kotoa pē ke mahino kiate kinautolu ʻa e palani ʻo e moʻuí mo e fakamoʻuí ʻa ia kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.”

“Tau ngāue ʻi he ʻaho ki he ʻaho ke tāpuakiʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamaí. Kapau te tau maʻu Hono Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe ongoʻi ʻe he kakai ʻoku tau fetuʻutaki mo iá.”