Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 18: Nofo ʻi he Tafaʻaki Laine ʻa e ʻEikí


Vahe 18

Nofo ʻi he Tafaʻaki Laine ʻa e ʻEikí

Kuo foaki mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi fekau ke tau lava ai ʻo tekeʻi ʻa e koví pea maʻu e fiefiá.

Mei he Moʻui ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá

Ne taʻu lahi e ngāue ʻa e kui ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá, ʻa Siaosi ʻA. Sāmita, ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ko ha tokoni kia Pilikihami ʻIongi. Naʻe faʻa toutou lea ʻaki ʻe Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻa e akonaki naʻe faʻa fai ʻe heʻene kuí ki hono fāmilí: “ ʻOku ʻi ai ha laine fakangatangata kuo ʻosi fakamahinoʻi lelei mai ʻi he vahaʻa ʻo e tafaʻaki ʻa e ʻEikí mo e tafaʻaki ʻa e tēvoló. Kapau te mou nofo he tafaʻaki laine ʻa e ʻEikí, te ne tākiekina kimoutolu pea he ʻikai haʻamou holi ke fai kovi; ka ʻo kapau te mou fakalaka ki he tafaʻaki laine ʻa e tēvoló ʻaki ha ʻinisi ʻe taha, ʻe maʻu kimoutolu ʻe he mālohi ʻo e tokotaha fakatauelé, pea kapau te ne lavaʻi kimoutolu, he ʻikai te mou lava ʻo fakakaukau pe fakaʻuhinga lelei he kuo mole meiate kimoutolu e Laumālie ʻo e ʻEikí.”

Naʻe pehē ʻe Siaosi ʻAlipate Sāmita naʻá ne fakaʻaongaʻi e faleʻi ko ʻení he kotoa ʻo ʻene moʻuí ke tataki ʻene ngaahi filí: “ ʻI he taimi ʻe niʻihi ne ʻahiʻahiʻi ai au ke u fai ha faʻahinga meʻa, naʻá ku fehuʻi hifo pē, ‘Ko e tafaʻaki fē ʻo e lainé ʻoku ou ʻi aí?’ Kapau ne u fakapapauʻi ke u ʻi he tafaʻaki naʻe malú, ʻa e tafaʻaki ʻa e ʻEikí, ne u fai he taimi kotoa pē ʻa e meʻa totonú. Ko e taimi leva ko ia ʻe hoko mai ai ʻa e ʻahiʻahí, fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ʻa hoʻo palopalemá pea ʻe tokoniʻi koe ʻe he ivi tākiekina ʻo e ʻEikí ke ke fili fakapotopoto. Ko e tafaʻaki laine pē ʻa e ʻEikí te tau malu aí.”1 [Vakai, fokotuʻu 1 he peesi 214.]

Ngaahi Akonaki ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá

ʻOku fie maʻu ʻa e talangofua kakato ki he ngaahi fekaú kae nofo ʻi he tafaʻaki laine ʻa e ʻEikí.

ʻOku ʻi he tafaʻaki laine ʻa e ʻEikí ʻa e malu kotoa, angamāʻoniʻoni kotoa, mo e fiefia kotoa. Kapau ʻokú ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻaki hono tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté, ʻokú ke ʻi he tafaʻaki laine ʻa e ʻEikí. Kapau ʻokú ke fai hoʻo ngaahi lotu liló mo e lotu fakafāmilí, ʻokú ke ʻi he tafaʻaki laine ʻa e ʻEikí. Kapau ʻokú ke houngaʻia ʻi he meʻakaí pea fakahā ʻa e loto-fakafetaʻi ko iá ki he ʻOtuá, ʻokú ke ʻi he tafaʻaki laine ʻa e ʻEikí. Kapau ʻokú ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé, ʻokú ke ʻi he tafaʻaki laine ʻa e ʻEikí. Kapau ʻokú ke faitotonu ʻi hoʻo fengāueʻaki mo ho kāinga, ʻokú ke ʻi he tafaʻaki laine ʻa e ʻEikí. Kapau ʻokú ke tauhi ʻa e Lea ʻo e Potó, ʻokú ke ʻi he tafaʻaki laine ʻa e ʻEikí. Pea ʻe lava pē ke u hokohoko atu ʻi he Fekau ʻe Hongofulú mo e ngaahi fekau kehe kuo tuku mai ʻe he ʻOtuá ke fakahinohino kitautolú, peá u toe pehē atu, ko e meʻa kotoa pē ʻoku nau fakakoloaʻi ʻetau moʻuí mo ʻai ke tau fiefia pea teuteuʻi kitautolu ki he fiefia taʻengatá ʻoku ʻi he tafaʻaki laine ia ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻikai ke ʻi he tafaʻaki laine ʻa e ʻEikí ʻa hono fakaangaʻi ʻo e ngaahi meʻa kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ke fakahinohino kitautolú.2 [Vakai, fokotuʻu hono 2 he peesi 214.]

[Kuo folofola ʻa e ʻEikí]: “ ʻOku ʻikai te u lava ke mamata ki he angahalá ʻo momoʻi fakaʻatuʻi ia;” ʻikai ha momoʻi fakaʻatuʻi [T&F 1:31]. Ko e hā nai hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ʻokú Ne ʻafioʻi kapau te tau faiangahala ʻoku mole meiate kitautolu ha tāpuaki naʻa tau mei maʻu kapau naʻe ʻikai ke tau siʻaki ʻa e hala ʻoku fakatau ki he tāpuaki ko iá.3

ʻOku tau faʻa fanongo ki he pehē ʻa ha taha, “ ʻOku ʻikai te u tui au ʻe fie maʻu ke ke fuʻu hohaʻa ki ai. He ʻikai ke fuʻu tokanga e ʻEikí ia kapau te tau fakahoko fakakonga pē ha fekau.” Ko e tokotaha ʻoku lea peheé, ʻoku ʻosi ʻi he tafaʻaki laine ia ʻa e tēvoló, pea ʻoku ʻikai fie maʻu ke ke fanongo ki ai, he ka pehē, ʻe taki halaʻi koe. ʻOku ʻikai ha taha ia ʻokú ne maʻu e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻe lea pehē. Kuo ʻosi folofola tonu pē ʻa e ʻEikí kuo pau ke tau tauhi ʻene ngaahi fekaú: “ ʻOku ʻi ai ha fono naʻe tuʻutuʻuni pau ʻi he langí kimuʻa ʻi he teʻeki ai ke ʻai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní, ʻa ia ʻoku makatuʻunga ki ai ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē.” (T&F 130:20.) ʻOku ʻi ai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke akoʻi kiate kitautolu e founga ʻe maʻu ai ʻa e tāpuaki ko iá.4

ʻOku foaki mai ʻe heʻetau Tamai ʻi Hēvani ʻofá ʻa e ngaahi fekaú ke tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu e fiefiá.

ʻI he ʻafio ʻa e ʻEikí ki he ʻulungāanga ʻo ʻEne fānaú mo ʻene ʻafioʻi ʻe fie maʻu ke tataki ʻa kinautolú, naʻá Ne hanga ʻi Heʻene angaleleí ʻo foaki mai e Fekau ʻe Hongofulú, mo ha ngaahi fekau kehe pē kuo foaki mai mei he taimi ki he taimi, ke tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu e fiefiá. ʻOku mou mamata ki ha kakai ʻoku nau felēleaki holo ʻi māmani ko e fekumi ki he fiefiá kae ʻikai pē maʻu ia. Kapau pē ā ne nau kiʻi tuʻu hifo ʻi ha taimi lōloa feʻunga ke tali ʻa e faleʻi ʻa e ʻEikí, ʻe hoko ai mo hono maʻu ʻo e fiefiá, ka he ʻikai ke nau maʻu ia ʻi ha toe founga kehe.5

ʻI heʻeku kei siʻí ne u ʻiloʻi, pe ne u pehē naʻá ku ʻiloʻi, ko e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí ko ʻEne ngaahi fonó ia mo e ngaahi tuʻutuʻuni ke tataki ʻaki au. Ne u ʻiloʻi ʻe muimui mai ʻa e tauteá ʻi he talangataʻa ki he ngaahi fono ko iá, pea ʻi heʻeku kei siʻí ne u mahalo naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he ʻEikí e ngaahi meʻa ʻi he moʻui ní ʻi ha founga ke u talangofua ai ki ha ngaahi fono pau, pe ko e muimui vave mai ha tautea. Ka ʻi heʻeku tupu ʻo fuʻu lahi angé kuó u ako e lēsoní mei haʻaku vakai mei ha tafaʻaki ʻe taha, pea kiate au he taimi ní, ko e ngaahi fono ʻa e ʻEikí, ʻa e ngaahi faleʻi ʻoku ʻi he Ngaahi Folofola Māʻoniʻoní, ʻa e ngaahi fakahā ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ʻi he ʻaho mo e kuonga ko ʻeni ʻo e māmaní, ko e ongo mālie pē ia ʻo e leʻo ʻo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻi Heʻene ʻaloʻofa kiate kitautolú. Ko ha faleʻi pē ia ʻa ha mātuʻa ʻofa ʻoku lahi ange ʻene tokanga mai ki heʻetau leleí ʻi heʻetau mātuʻa fakaemāmaní, pea kuo hoko ʻeni e meʻa ne hangē kiate au he taimi ʻe taha ko ha foʻi lao hingoa mamafá ka ʻi he taimi ní ko ha faleʻi ʻofa mo pelepelengesi ia ʻa ha Tamai Hēvani poto aoniu. Ko ia ʻoku ou pehē ai ʻoku ʻikai faingataʻa kiate au ke u tui ko e meʻa lelei taha pē ke u faí ko hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.6

Ko e fiefia kotoa kuó u maʻu mo hoku fāmilí ko e tupu ia mei he feinga ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo moʻui taau ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kuó ne talaʻofa ʻaki kiate kinautolu ʻoku fakaʻapaʻapa kiate ia mo tauhi ʻene ngaahi fekaú.7

Kapau te tau muimui ʻi he faleʻi mo e akonaki kuo fai mai ʻe he ʻEikí, ʻe fakafiefia hotau halá. Mahalo he ʻikai hoko maʻu pē ia ko ha hala faingofua mo fakafiemālie, ka ʻi he ngataʻangá ʻe ngata ia ʻi he ʻafioʻanga ʻo ʻetau Tamai Hēvaní, pea ko hotau ʻinasí ʻa e nāunau moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá.8 [Vakai, fokotuʻu hono 3 he peesi 214.]

ʻOku feinga ʻa e filí ke fakaheeʻi kitautolu ʻaki ʻene kākaá mo e olopotó.

ʻOku ʻi ai ha ivi tākiekina ʻe ua ʻi māmani he ʻahó ni ʻo hangē pē ko ia ʻi he kamataʻangá. Ko e tahá ko ha ivi tākiekina ʻokú ne langa hake, ʻokú ne ʻoatu ʻa e fiefiá pea ʻokú ne fakatupulaki ʻa e ʻulungāangá. Ko e ivi tākiekina ʻe tahá ʻokú ne fakaʻauha, liliu e tangatá ko e fanga tēvolo, holoki hifo mo fakalotosiʻi. ʻOku tau tuʻu laveangofua ki ai lōua. ʻOku mei heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e taha pea ko e tahá mei he tupuʻanga ʻo e koví ʻa ia naʻe ʻi he māmaní mei he kamataʻangá ʻo feinga ke fakaʻauha e fāmili ʻo e tangatá.9

ʻE ʻahiʻahiʻi kitautolu; ʻoku ʻikai hao ha tangata mei he ʻahiʻahí. ʻE ngāue ʻaki ʻe he filí ʻa e founga kotoa pē ke kākaaʻi kitautolu; naʻá ne feinga ke fai ia ki he Fakamoʻui ʻo māmaní kae ʻikai hano ola. Kuó ne ʻahiʻahiʻi ia ʻi ha kau tangata kehe naʻa nau maʻu ʻa e mafai faka-ʻOtuá, pea taimi ʻe niʻihi ʻokú ne ʻilo ha vaivaiʻanga pea ʻoku mole leva mei he tokotahá ko iá ʻa e meʻa naʻe mei hoko ko ha tāpuaki maʻongoʻonga kiate ia ʻo kapau naʻá ne faivelenga.10

Naʻe pehē mai ʻe ha tangata kiate au—pe ko ʻene lea mai ʻi ha feituʻu naʻá ku ʻi ai—“Hangē ʻoku pehē ʻe he kakai ʻi hení ʻoku maʻu au ʻe he tēvoló, ka ʻoku ʻikai.” Peá u pehē ange ki ai, “Tokoua, kuó ke ʻiloʻi ha taha naʻe maʻu ʻe he tēvoló peá ne ʻiloʻi?” Ko e taha ia ʻo e ngaahi founga kākā ʻa e tēvoló: Ke ne maʻu koe pea ʻai ke ʻoua naʻá ke ʻiloʻi. Pea ko e taha ia ʻo e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá.11

Naʻe mamata ʻa e Palōfita ko Nīfaí ʻi he taʻu ʻe laungeau kuo hilí ki he meʻa ʻe hokó, ʻa ia ʻe fekeʻikeʻi ʻa e kakaí pea nau fakaʻikaiʻi ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí, pea nau akoʻi ʻa e ngaahi fekau ʻa e tangatá ʻo lau ko e akonaki. ʻOku ʻi māmani he ʻahó ni ha mālohi ʻokú ne feinga ke tui e kakaí ʻe lava pē ke nau maʻu e moʻui taʻengatá ʻaki honau potó mo honau mālohí. Tuku ke u … lau meia Nīfai:

“Pea ʻe ʻi ai foki mo e tokolahi ʻa ia ʻe pehē: “Kai, mo inu, mo fiefia; ka neongo iá, manavahē ki he ʻOtuá, te ne fakatonuhiaʻi pē ʻa e fai ʻo e kiʻi angahala siʻí.”

ʻOku ou loto ke mou fakatokangaʻi: “He te ne fakatonuhiaʻi pē ʻa e fai ʻo e kiʻi angahala siʻí.” Naʻe ʻiloʻi pē ʻe he fili anga kākaá, kapau te ne ʻai ha tangata pe fefine ke ne fai ha kiʻi hala siʻisiʻi pē, ko ʻenau haʻu pē ki hono tafaʻakí, ko ʻenau moʻulaloa ia ki hono mālohí.

“Ka neongo iá, manavahē ki he ʻOtuá, te ne fakatonuhiaʻi pē ʻa e fai ʻo e kiʻi angahala siʻí, ʻio, fai ha kiʻi loi, tauheleʻi ha tokotaha koeʻuhi ko ʻene ngaahi leá, keli ha luo ki ho kaungāʻapí; he ʻoku ʻikai ha kovi ʻi he meʻá ni. Pea fai ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē, he te tau mate ʻa pongipongi; pea kapau te tau halaia, ʻe taaʻi ʻa kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ha ngaahi tā siʻisiʻi, pea ka hili iá ʻe fakamoʻui ʻa kitautolu ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” 2 Nīfai 28:8

ʻIkai ko e meʻa tonu pē ia ʻoku tala ʻe he tēvoló ki he fānau ʻa e tangatá he ʻaho ní ʻo mahino tatau pē mo hono tohi ʻi hení? Fai pē ha kiʻi angahala, he ʻikai ha maumau ai, ʻai ha kiʻi loi, he ʻikai hano kovi, ʻe fakamolemoleʻi koe ʻe he ʻEikí pea ʻe kiʻi taaʻi siʻisiʻi pē koe pea iku ki hano fakamoʻui koe ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko ʻene lea ia ki he tangata pe fefine kuo akoʻi ki ai e Lea ʻo e Potó ʻi haʻane talaange, inu pē ha kiʻi meʻi tī, he ʻikai kovi ia kiate koe; kiʻi ifi tapaka, he ʻikai hano kehekehe ʻona; he ʻikai hano kovi ha meʻi kava mālohi siʻisiʻi pē. Ko e fanga kiʻi meʻa iiki ʻeni; ʻokú ne fai tahataha maʻu pē e kiʻi meʻa siʻi, ʻo ʻikai ke fai tuʻo tahaʻi pē. Ko e meʻa ia ʻoku ou loto ke tau manatuʻí. … Ko e fanga kiʻi fanafana māmālie kae fakatuʻutāmaki ʻeni ʻoku nau lavakiʻi e faʻahinga ʻo e tangatá pea tuku kitautolu ki he mālohi ʻo e tēvoló. …

Pea hoko atu e lea ʻa Nīfaí:

“Pea te ne fakafiemālieʻi ʻa e loto ʻo e niʻihi kehé, pea kākaaʻi fakaoloolo ʻa kinautolu ke nau fiemālie fakakakano pea nau pehē, ʻOku lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻi Saione; ʻio ʻoku tuʻumālie ʻa Saione, ʻoku lelei ʻa e meʻa kotoa pē; pea ʻoku kākaaʻi peheʻi ʻe he tēvoló ʻa honau laumālié.”

ʻOku ou fie maʻu he taimí ni ke mou fakatokangaʻi ʻeni: “Pea ʻoku kākaaʻi pehēʻi ʻe he tēvoló ʻa honau laumālié, pea tataki fakaoloolo hifo ʻa kinautolu ki heli.” [2 Nīfai 28:21] Pea ko ʻene foungá ia, ko e founga matematē pē ia ʻokú ne faí. ʻOku ʻikai ke haʻu ʻo puke atu koe ʻo ʻave ki hono tafaʻakí, ka ʻokú ne fanafana atu, “Fai ʻa e kiʻi kovi siʻisiʻi ko ʻení,” pea ko ʻene lava pē iá, ʻe hoko atu ki ha toe kiʻi kovi ʻe taha mo e taha, pea ke fakaʻaongaʻi e lau ʻa e tohí, “ ʻOkú ne kākaaʻi ʻa honau laumālié.” Ko ʻene meʻa ia ʻoku faí. ʻOkú ne ʻai ke ke tui ʻoku ʻi ai e meʻa ʻokú ke maʻu ka ʻoku mole ia meiate koe. Ko ia ko e taimi kotoa pē ʻoku ʻikai ke tau tauhi ai e fono ʻa e ʻOtuá pe tauhi ha fekau, ʻoku kākaaʻi ʻa kitautolu, he ʻoku ʻikai maʻu ha meʻa he māmaní pe ʻi he maama kahaʻú ka ʻi he talangofua ki he fono ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

… ʻA e fokotuʻu ngali kehe ko iá, “Pea ʻokú ne tataki fakaoloolo hifo ʻa kinautolu ki heli,” ko ʻene foungá pē ia. ʻOku moʻulaloa ʻa e kakai tangata mo fefine ʻi he māmaní he ʻahó ni ki he ivi tākiekina ko iá, pea ʻoku tataki mai ʻa kinautolu ki heni pea mo ʻena, pea ʻoku hokohoko atu pē ʻa e fanafana ko ia kiate kinautolu pea ʻoku ʻikai mahino kiate kinautolu ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí, ka ʻoku nau hokohoko atu ai pē ʻi he tafaʻaki ʻa e tēvoló, ʻo moʻulaloa ki hono mālohí ʻi he feituʻu ko ia he ʻikai ʻalu ki ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí.

Ne toe hoko atu ʻene leá: …

“Pea vakai, ‘okú ne tohoakiʻi atu ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻene fakahekehekeʻi [kinautolu], mo tala kiate kinautolu ʻoku ʻikai ha heli; pea ʻokú ne pehē kiate kinautolu, ʻoku ʻikai ko e tēvolo au, he ʻoku ʻikai ha taha pehē; pea ʻoku pehē ʻene fanafana ʻi honau telingá, kae ʻoua kuó ne puke ʻa kinautolu ʻaki ʻa ʻene ngaahi sēini fakamanavahē ʻa ia ʻoku ʻikai te nau lava ʻo vete ange ʻa kinautolu mei aí.” 2 Nīfai 28:22

Ko ʻeni ʻe hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ko e tuʻunga ia ʻoku ʻi ai ʻa māmani he ʻaho ní. He ʻikai toe mahino ange ʻa e fakamatala ʻa Nīfaí kapau naʻá ne ʻi heni tonu ʻi māmani he ʻahó ni. ʻOku ngāue ʻa e filí, pea koeʻuhi naʻe finangalo ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke fakahaofi ʻa ʻene fānaú mei he kovi ʻo e akonaki mo e tui ko iá, naʻá ne fekauʻi mai ai ki he māmaní ʻa e tamasiʻi ko e palōfita ko Siosefa Sāmitá, foaki ki ai ʻa e mafai faka-ʻOtuá, fokotuʻu Hono Siasí, pea toe kamata ke akoʻi ʻa e moʻoní ki he fānau ʻa e tangatá, koeʻuhí ke lava ʻo ʻave ʻa kinautolu mei heʻenau ngaahi founga halá.12

Kuo pau ke tau ako ke lavaʻi ʻetau ngaahi holí, ʻa ʻetau hehema ke fai koví. Kuo pau ke tau ako ke tekeʻi e ngaahi ʻahiʻahí. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku tau ʻi heni aí, pea koeʻuhí ke toe haohaoa ange ʻetau fakahoko iá, kuo toe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí ki māmani, pea kuo tau kau ki ai, pea tau maʻu ʻa e ivi ʻoku mei he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻIkai ngata ʻi heʻetau maʻu ʻa e mālohi ʻa ia ʻoku maʻu ʻe ha tangata pē ke tekeʻi e ʻahiʻahí, mo e fakangatangata ʻoku maʻu ʻe ha tangata ʻoku ʻikai te ne ʻiloʻi ʻa e moʻoní—ka ʻoku tau maʻu e mālohi ke tekeʻi ia ʻo tatau pē mo hono mālohi ke ʻahiʻahiʻi kitautolú, fakataha mo e mālohi ʻoku maʻu mei hono ʻiloʻi ʻo e moʻoní pea mo hono ʻiloʻi e taumuʻa ʻo ʻetau moʻuí ke tekeʻi ʻaki ia.13 [Vakai, fokotuʻu hono 4 he peesi 214.]

ʻE lava ke tau tekeʻi e koví ʻaki ʻetau fili ke fakavaivaiʻi ʻa kitautolu ki he ivi tākiekina ʻo e ʻEikí.

ʻOku ou manatu ki ha tangata lelei he ngaahi taʻu kuo hilí naʻe sea he poate pule ʻo e Siasi Fakaʻuniveesi ʻo ʻAmeliká (Universalist Church of America). Naʻá ne ʻaʻahi mai ki heni [Sōleki Siti] pea ʻalu tuʻo ua ki heʻetau Lautohi Faka-Sāpaté. Naʻá ne fuʻu saiʻia ʻaupito ʻi he taha ʻo e ngaahi kalasi [ʻa e fānaú]. ʻI he meimei tuku ʻa e [kalasí], ne pehē ange ʻe he supiliniteni, “Te ke fie fai ha kiʻi lea ki he [kalasí]?” … Naʻá ne pehē ange, “ ʻOku ou fie fai ha kiʻi lea. Kapau naʻe lava ke u moʻui ʻi he ʻātakai ne u ʻi ai ʻi he kiʻi … kalasi ko iá he ako faka-Sāpate ʻo e pongipongi ní, te u hoko ko ha tangata lelei.” [Vakai, fokotuʻu hono 5 he peesi 214.]

Kuo tuʻo lahi ʻaupito ʻeku fakakaukau ki ai. ʻOku tau fili fakalelei ʻa e ʻātakai ʻoku tau mānava aí koeʻuhí ke tau moʻui lelei. Ka ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau taʻetokanga ʻo fakavaivaiʻi kitautolu ki he ngaahi mālohi ʻo e angaʻulí ʻokú ne fakaʻauha ʻetau malava ko ia ke tekeʻi ʻa e koví, pea ʻoku tau fai ai e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai totonu ke tau faí pea naʻe ʻikai ke tau mei fai kapau naʻe tataki kitautolu ʻe he ivi tākiekina ʻo e ʻEikí. Kapau pē naʻa tau loto-fakatōkilalo, kapau naʻa tau faʻa lotu, kapau naʻa tau moʻui ʻaki ha founga ʻe lava ke tau lea totonu ʻi he houa kotoa pē ʻoku tau moʻui aí ʻo pehē, “Tamai ʻi hēvani, ʻoku ou loto fiemālie mo vēkeveke ke fai ʻa ia ʻokú ke finangalo ke u faí,” ʻe fakakoloaʻi ʻetau moʻuí ʻi he ʻaho kotoa pē lolotonga ʻetau moʻui ʻi he māmaní.14

ʻOku tau fili pē ʻa e feituʻu ke tau ʻi aí. Kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻetau tauʻatāina ke filí. He ʻikai ke ne toʻo ia meiate kitautolu, pea kau ka fai ʻa ia ʻoku halá pea maʻu au ʻe he tēvoló, ʻoku ou fai iá he ʻoku ou maʻu ʻa e mālohi ki ai. He ʻikai lava ke u tukuakiʻi ha taha kehe, pea kapau te u fakapapauʻi te u tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea moʻui ʻi he founga ʻoku totonú mo nofo ʻi he tafaʻaki laine ʻa e ʻEikí, ʻoku ou fai ia he ʻoku totonu ke pehē, pea te u maʻu ai hoku ngaahi tāpuakí. ʻE ʻikai hoko ia koeʻuhi ko ha meʻa ʻe fai ʻe ha taha kehe.15

ʻOku taau mo kitautolu Kāingalotú ke tau moʻui ʻi ha founga ʻe tataki ai kitautolu ʻe he ivi tākiekina ʻo e ʻEikí, pea lava ke tau tafoki mei he ngaahi meʻa ko ia ʻoku fakahehema ke ne fakaʻauha hotau mālohi ke maʻu ʻa e puleʻanga fakasilesitialé.16

Fakapapauʻi ʻoku fokotuʻu maʻu homou vaʻé ʻi he maká. Fakapapauʻi ʻoku mou ʻiloʻi e finangalo ʻo e ʻEikí kiate kimoutolú, pea ʻi hoʻomou ʻiloʻi iá, fakapapauʻi ʻoku mou tauhi ʻEne ngaahi fonó mo e ngaahi fekaú. Fakapapauʻi ʻe ʻoatu ʻe hoʻomou moʻui maʻá ʻa e totonu ke maʻu e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, he kapau ʻoku mou maʻa mo angamaʻa mo angatonu, he ʻikai maʻu ʻe he tokotaha angakoví ʻa e mālohi ke fakaʻauha kimoutolu.17

ʻOku ou fakatauange te tau vakavakaiʻi kitautolu pea ʻiloʻi pe ko e tafaʻaki fē ʻo e lainé ʻoku tau ʻi aí; pea kapau ʻoku tau ʻi he tafaʻaki ʻa e ʻEikí, nofo maʻu ai, he ko e fiefia taʻengatá ia ʻi he feohi mo e kakai tangata mo fefine lelei taha kuo moʻui ʻi he māmaní.

Kapau naʻa tau fehālaaki ʻi ha faʻahinga founga, kapau naʻa tau taʻetokanga; kapau naʻa tau fakafanongo ki he tokotaha fakatauelé pea kolosi he lainé ke maʻu e ngaahi meʻa ko ia ʻoku holi ki ai ʻa māmani pea kuo folofola mai e ʻEikí ʻoku ʻikai lelei maʻatautolú, tau foki ʻi he vave tahá ki he tafaʻaki ʻe tahá, kole ki he ʻEikí ke fakamolemoleʻi ʻetau anga fakavalevalé, pea toki hoko atu ʻetau moʻuí, fakataha mo ʻene tokoní, ke maʻu ʻa e fiefia taʻengatá.18

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení lolotonga hoʻo ako e vahé pe teuteu ke akoʻí. Ki ha toe tokoni makehe, vakai ki he peesi vii–ix.

  1. Lau “Mei he Moʻui ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá” (peesi 205) mo e Molonai 7:10–19. ʻOkú ke ʻiloʻi fēfē ʻa e taimi ʻokú ke ʻi he “tafaʻaki laine ai ʻa e ʻEikí”? Ko e hā e meʻa ʻe lava ʻo fai ke tau fetokoniʻaki ai pea nofo ʻi he tafaʻaki laine ʻa e ʻEikí?

  2. ʻOku talamai ʻe Palesiteni Sāmita ʻi he palakalafi ʻuluaki he peesi 206 ha ngaahi fekau lahi ʻoku totonu ke tau talangofua ki ai ka tau nofo ʻi he tafaʻaki laine ʻa e ʻEikí. Ko e hā mo ha toe ngaahi tuʻunga moʻui kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ke tokoniʻi kitautolu ke tau nofo ʻi Heʻene tafaʻaki lainé?

  3. ʻI hoʻo lau ʻa e konga ʻoku kamata he peesi 207, fakakaukau angé ki ha founga ʻe lava ke ke fakaʻaongaʻi ai e akonaki ʻa Palesiteni Sāmitá ke tokoniʻi ha taha ʻokú ne ongoʻi ʻoku lahi e ngaahi fakangatangata ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi fekaú.

  4. ʻI hoʻo toe fakamanatu e peesi 208–11, kumi angé ʻa e ngaahi founga ʻa Sētane ʻoku fakamatala ki ai ʻa Palesiteni Sāmitá, pea fakakaukau ki ha taimi ne ke mamata ai ʻi ha ngaahi fakamoʻoni ki he ngaahi foungá ni. ʻE lava fēfē ke tau tokoniʻi e toʻu tupú ke nau ʻiloʻi pea ikunaʻi ia? ʻE anga fēfē ʻa e tokoni hono ʻiloʻi e taumuʻa ʻo ʻetau ʻi hení (peesi 211) ke tau matuʻuaki e ʻahiʻahí?

  5. Fakakaukau ki ha founga ʻe kaunga ai e talanoa he peesi 211 kiate koe. Ko e hā e niʻihi ʻo e ngaahi feituʻu pe ngaahi tūkunga ʻoku ʻikai te ke ongoʻi ke ke fai kovi ai? Ko e hā e meʻa ʻe lava ke tau fai ke faʻufaʻu ha faʻahinga ʻātakai pehē ʻi hotau ngaahi ʻapí? ʻi hotau ngaahi ngāueʻangá? ʻi hotau ngaahi tukui koló? ʻi heʻetau moʻui fakatāutahá?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻakí: Mātiu 4:1–11 (kau ai e ngaahi meʻa naʻe toʻo mei he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻi he futinoutí); Sēmisi 4:7; 1 Sione 5:3–4; ʻAlamā 13:27–28; Hilamani 5:12; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:8–10

Tokoni fakafaiakó: “ ʻE tokoni hono hiki e ngaahi fehuʻí ʻi he palakipoé kimuʻa pea toki kamata e kalasí ke kamata fakakaukau e kau akó ki he ngaahi taumuʻá ʻoku teʻeki ai kamata e lēsoní” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó, 109).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “A Faith Founded upon Truth,” Deseret News, June 17, 1944, Church section, 9.

  2. ʻI he Conference Report, Oct. 1945, 118.

  3. Sharing the Gospel with Others, filifili ʻe Preston Nibley (1948), 198; lea naʻe fai ʻi he ʻaho 4 ʻo Nōv. 1945, ʻi Uasingatoni, D.C.

  4. “Seek Ye First the Kingdom of God,” Improvement Era, Oct. 1947, 690.

  5. ʻI he Conference Report, Apr. 1941, 25.

  6. ʻI he Conference Report, Oct. 1911, 43–44.

  7. ʻI he Conference Report, Apr. 1949, 87.

  8. ʻI he Conference Report, Apr. 1937, 36.

  9. “A Faith Founded upon Truth,” 9.

  10. ʻI he Conference Report, Oct. 1945, 117.

  11. ʻI he Conference Report, Apr. 1948, 179.

  12. ʻI he Conference Report, Apr. 1918, 39–41.

  13. ʻI he Conference Report, Oct. 1926, 102.

  14. ʻI he Conference Report, Oct. 1929, 23.

  15. ʻI he Conference Report, Oct. 1932, 27.

  16. ʻI he Conference Report, Oct. 1926, 103.

  17. ʻI he Conference Report, Oct. 1906, 48.

  18. “Seek Ye First the Kingdom of God,” 691.

“Kapau te tau muimui ʻi he faleʻi mo e akonaki kuo fai mai ʻe he ʻEikí, ʻe fakafiefia hotau halá.”

“Ko e ngaahi fakahā ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ʻi he ʻaho mo e kuonga ko ʻeni ʻo e māmaní, ko ha ongo mālie pē ia ʻo e leʻo ʻo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻi Heʻene ʻaloʻofa kiate kitautolú.”

“ ʻOku taau mo kitautolu Kāingalotú ke tau moʻui ʻi ha founga ʻe tataki ai kitautolu ʻe he mālohi ʻo e ʻEikí.”