Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 9: Faaroo i te Veʻa Mau a Iesu Mesia


Pene 9

Faaroo i te Veʻa Mau a Iesu Mesia

Nahea tatou ia pee papu atu â i te peropheta ora?

Omuaraa

Ua riro mai o Harold B. Lee ei ahuru e ma hoêraa o te Peresideni o te Ekalesia i te poheraa o te Peresideni Joseph Fielding Smith i te avaʻe Tiurai 1972. Aita i maoro i muri iho, ua haere atu te Peresideni Lee e mataitai i te hoê piha i roto i te hiero no Salt Lake City, tei reira te faatautauraahia te hohoa o te mau peresideni hoê ahuru tei na mua’tu ia’na. Te parau ra oia e, “Ma te aau pure, i reira to’u hiʻohiʻoraa i te mau hohoa peni o taua mau taata no te Atua ra—e mau taata mau e te viivii ore, e mau taata teitei na te Atua—tei na mua’tu iaʻu i roto i teie atoa nei piiraa.” Ua mataitai maite oia i to ratou huru e te mau ohipa i ravehia e teie mau peropheta tataitahi no teie tau tuuraa hopea e tae roa’tura i niʻa i te hohoa hopea. “Tei reira te Peresideni Joseph Fielding Smith e to’na mata ataata, oia to’u peropheta-faatere here, aita oia i faahuru ê i te parau mau. … Mai te mea ra i taua taime poto ra e, te horoʻa maira oia iaʻu nei i te sepeta no te parau tiʻa mai te parau mai e,‘E haere oe, e na reira atoa.’ …

“Ua ite au e, na roto i te hoê iteraa papu puai atu i tei ite-matahia, mai ta te Fatu i parau ra, ‘Ua horoahia’tu te mau taviri no te basileia o te Atua i te taata nei i niʻa i te fenua nei [mai te Peropheta Iosepha Semita e tae mai i to’na mau mono e tae roa mai i teie tau], e mai reira atu te evanelia e tere atu ai e tae noa ’tu i te mau hopea o te ao nei.’ ” [PH&PF 65:2].1

Te Peresideni o te Ekalesia anaʻe te taata hoê roa i niʻa i te fenua nei tei faatiahia no te faaohipa i te mau taviri atoa o te autahuʻaraa. Ua haapii mai te hoê peropheta no te tau hopea nei e: “Ia maʻihia te hoê Peresideni no te Ekalesia, e aore râ, ia ore e tiʻa faahou ia’na ia rave-hope-roa i te taatoaraa o te mau ohipa o to’na toroʻa, na to’na ïa na tauturu e piti, inaha hoi, ia amuihia o’na e na tauturu, ua riro ïa ratou ei pŭpŭ no te Peresideniraa Matamua, na raua ïa e faahaere i mua te ohipa a te Peresideniraa. Te mau uiraa, te mau aratairaa ture, te mau faanahonahoraa, e aore râ, te mau parau haapiiraa, e hiʻopoʻa-maite-hia ïa te reira e na Tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua e te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, na roto i te pure, i roto i te apooraa. Aita roa’tu e faaotiraa e matara mai na roto mai i te Peresideniraa Matamua e te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti ma te ore te taatoaraa e tahoê. E haere te Ekalesia i mua ma te maumau ore na roto i te peeraa i teie hohoa faaurûhia.”2

I roto i to tatou tiʻaraa melo no te Ekalesia a te Fatu, e nehenehe tatou e tiaturi-hope-roa i te aratairaa a te peropheta ora, ta te Peresideni Lee i parau e, “te veʻa mau” a te Fatu. Ua haapii mai te Peresideni Lee e, “mai te mea e, e faaroo te mau tamarii a te Fatu, oia hoi, te mau taata atoa i niʻa i te fenua nei, taaʻe noa’tu to ratou tiʻaraa aiʻa, te iri, e aore râ, te faaroo, i te tiaororaa a te veʻa mau no te evanelia a Iesu Mesia. … e tae mai te tau e hiʻo ai te taata tataitahi i te Fatu, e a ite ai e, te vai mau ra Oia.”3

Na roto i te peeraa i te peropheta a te Fatu, e tapae tatou ma te peʻapeʻa ore i te vahi ta tatou e titau nei—oia hoi, i mua i te aro o to tatou Metua i te Ao ra.

Te mau haapiiraa a Harold B. Lee

Mea nahea te Peresideni o te Ekalesia i te riroraa ei tiaʻi no te basileia o te Fatu?

Eiaha ia moʻehia ia outou e, te upoo o teie ekalesia e ere ïa te Peresideni no te Ekalesia. Te upoo o teie ekalesia o te Fatu iho, o Iesu Mesia, o te faatere nei e o te aratai nei. … I roto i te mau fifi e vai nei, e tiʻa ia tatou ia ite papu e te aratai nei oia, eiaha te reira ia moʻehia ia tatou.4

“[O Iesu] hoi te upoo o te tino ra o te ekalesia nei: o te matamua oia, te matahiapo o te feia i pohe ra; ia hau ê atu â oia i te mau mea atoa nei.” (Kolosa 1:18). Tera râ, e parau mau atoa hoi e, i roto i te mau tau tuuraa tataitahi a vai ai ta’na evanelia i niʻa i te fenua nei e a faatiahia ai ta’na Ekalesia, ua maiti te Fatu e ua horoʻa i te mana i te hoê taata i te taime hoê i roto i taua mau tau tuuraa ra, e ua parauhia oia, te peresideni o te Ekalesia, e aore râ, te peropheta, te hiʻo e te heheu parau no te Ekalesia. E ere na teie mau tiʻaraa, e aore râ, e ere na teie horoʻaraa i te mana, e faariro i te hoê taata ei “Upoo no te Ekalesia,” inaha hoi, no Iesu Mesia te reira tiʻaraa. E faariro râ te reira ia’na ei auvaha parau no te Atua, e ei taata o te rave i te ohipa ei mono no te Atua, e na roto ia’na hoi te Atua e paraparau mai ai i to’na nunaa na roto i te haapiiraa, e horoʻa mai ai, e aore râ, e iriti ê atu ai i te mau parau tumu e te mau oroʻa, e aore râ, e faaara mai ai i te mau haavâraa. …

… O te Peresideni o te Ekalesia te tiʻai i te Fare e aore râ, i te Basileia o te Fatu. Tei roto i to’na rima te tuuaraahia te mau taviri o te mau tuhaa atoa. Na roto i te faaueraa a te Fatu e horoʻa oia i te mau taviri o te mana i te tahi mau melo ê atu o te Ekalesia no te bapetizo, no te poro i te evanelia, no te tuu i te rima i niʻa i te feia maʻi, no te faatere e aore râ, no te haapii i roto i te mau huru toroʻa atoa. E horoʻa oia i te tahi anaʻe mau taata ra, i te mana no te faatere i te mau oroʻa o te hiero e aore râ, no te rave i te faaipoiporaa i reira “no te haamau i te fenua nei e i te ao ra.”5

Te peropheta, o te faaite ïa e te tatara hoi i te manaʻo e te hinaaro o te Atua. Tei ia’na ra te mau taviri no te basileia o te Atua i to tatou nei anotau, mai tei horoʻahia’tu ia Petero ra, oia te upoo o te Ekalesia i te fenua nei i to’na ra anotau.6

Te hinaaro nei au e taiʻo atu ia outou i te tahi parau tei papaihia [e te Peresideni J. Reuben Clark Jr]. i te hoê taime: “Ia haamanaʻo noa tatou e … o te Peresideni anaʻe o te Ekalesia, oia te Tahuʻa Rahi Faatere, … o te tiʻa ia farii i te mau heheuraa no te Ekalesia, e heheuraa apî anei e aore râ, e mea faahuru-ê-hia anei, e aore râ, ia horoʻa i te tatararaa mana o te mau papairaa moʻa no niʻa i te Ekalesia. … O oia anaʻe iho te auvaha parau no te Atua i niʻa i te fenua nei no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Moʻa i te Mau Mahana Hopea Nei, oia te Ekalesia mau aita’tu. Na’na anaʻe e faaite mai i te manaʻo e te hinaaro o te Atua i to’na mau taata. Aita roa’tu e tiʻa faatere no te tahi atu Ekalesia i te ao nei e mau nei i teie tiʻaraa teitei e teie haamaitairaa hanahana.” [Church News, i te 31 no Tiurai 1954, api 10].7

Te taata hoê roa o tei faatiahia no te horoʻa mai i te tahi parau haapiiraa apî, o te Peresideni anaʻe ïa o te Ekalesia, e ia na reira hoi oia, e parau oia i te reira ei heheuraa no ô mai i te Atua ra, e e fariihia ïa te reira e te Apooraa no te Tino Ahuru Ma Piti e e paturuhia hoi e to te Ekalesia taatoa.8

E mea nahea ia maiti i te Peresideni o te Ekalesia?

I te feia e ui nei i te uiraa e: Nahea ia maiti i te Peresideni o te Ekalesia? te pahonoraa tano e te ohie, o te faahitiraa parau ïa no te hiroʻa faaroo pae: “Te tiaturi nei matou e, hou te taata e aʻo ai i te Evanelia e hou oia e faatere ai i te mau oroʻa no te reira, e mea tiʻa ia’na ia maitihia e te Atua na roto i te tohu e te tuuraa rima o te feia i haamanahia.”

E haamata te piiraa o te hoê taata ei Peresideni no te Ekalesia i te taime e piihia ai oia, e faatoroʻahia ai e e faataahia ai ei melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo. E ravehia te reira piiraa na roto i te tohu, e aore râ, e nehenehe atoa ia parau e, na roto i te faaurûraa a te Fatu i te taata tei mau i te mau taviri o te peresideniraa; na taua piiraa ra, e tae noa’tu i te faatoroʻaraa e te faataaraa na roto i te tuuraa rima no taua tiʻa mana ra, e tuu i te Aposetolo tataitahi i roto i te hoê pŭpŭ autahuʻaraa, hoê ahuru e ma piti rahiraa ratou i roto, e o tei mau i te tiʻaraa aposetolo.

Te Aposetolo tataitahi tei faatoroʻahia i raro aʻe i te rima o te Peresideni o te Ekalesia, oia tei mau i te mau taviri no te basileia o te Atua, e te tahi atu mau Aposetolo faatoroʻahia, ua horoʻahia ïa ia’na te mana autahuʻaraa e au no te raveraa i te mau huru tiʻaraa atoa i roto i te Ekalesia, e tae roa’tu i te tiʻaraa peresideniraa i niʻa i te Ekalesia mai te mea e, e piihia oia e te mana faatere e ma te paturuhia e te hoê amuiraa melo no te Ekalesia.

… I muri noa iho i te poheraa o te hoê Peresideni, e riro te tino i muri mai, oia te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, ei mana faatere, e o te Peresideni no te Tino Ahuru Ma Piti te riro ei Peresideni mono no te Ekalesia e tae roa’tu i te taime e faatoroʻahia ai e e paturuhia ai te hoê Peresideni no te Ekalesia i roto i to’na toroʻa. …

E paturu tamauhia te mau melo atoa o te Peresideniraa Matamua e te Tino Ahuru Ma Piti ei “peropheta, ei hiʻo, e ei heheu parau.” … To’na auraa ra, maori râ ïa, e nehenehe ta te mau Aposetolo atoa tei maitihia e tei faatoroʻahia, e faatere i te Ekalesia mai te mea e, “e maitihia oia e te tino [oia hoi, te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti], i faataahia e i faatoroʻahia hoi i te reira toroʻa, e i turuhia hoi e te tiaturiraa, te faaroo, e te pure atoa no te ekalesia,” ia au i te faahitiraa o te hoê heuheuraa no niʻa i teie nei parau, tera râ, e tiʻa te reira mai te peu e, o oia te melo maoro roa aʻe, e aore râ, te Peresideni no taua tino ra ( a hiʻo PH&PF 107:22).9

A parahi ai au ei melo apî roa aʻe i roto i te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti, te faaapîraa matamua o te Ekalesia tei faatiahia iaʻu ia amui atu, o te faaapîraa ïa tei tupu i te taime a pohe ai te Peresideni [Heber J]. Grant. … I te taime a maiti ai te Peresideni [apî] i to’na na tauturu e a haere ai ratou e parahi i mua, ua tupu ihora te hoê faaiteraa i roto i te hohonuraa o to’u aau e, teie mau te mau taata ta te Fatu i hinaaro ia riro ei Peresideniraa no te Ekalesia. Ua roaa te reira iteraa iaʻu mai te otoraa pu te huru i roto i to’u taria.

… Mai te mea e, aita te mau melo o teie nei ekalesia e farii i te iteraa e, te arataihia nei ratou i roto i te eʻa mau, e mai te mea e, aita ratou e tiaturi e, teie mau taata na te Atua, e mau taata faaurûhia ïa e tei maitihia na roto i te rima o te Atua, aita ïa ratou i faafariu-mau-hia.10

E heheu mai [te Fatu] i te ture e Na’na e maiti, e aore râ, e faataa i te feia toroʻa, e na’na atoa e faahapa, e aʻo, e aore râ, e iriti ia ratou ia au i to’na ra hinaaro. No reira i titauhia ai te hoê [para-parauraa] tamau na roto i te heheuraa, i rotopu Ia’na e i Ta’na Ekalesia. Ei haamataraa no te mau mea i parauhia’tu na, e hiʻo tatou i te mau hiʻoraa o te mau u’i atoa tei papaihia i roto i te mau papairaa moʻa. Ua haamata teie huru faatereraa i roto i Edene. Ua faataa te Atua ia Adamu no te faatere i te fenua nei e ua horoʻa i te ture ia’na. Ua tere noa te reira huru faanahoraa no te monoraa, mai ia Adamu e tae mai ia Noa, e mai ia Noa e tae mai ia Melehizedeka, Aberahama, Isaaka, Iakoba, Iosepha, Mose, Samuela te peropheta, Ioane, Iesu, e Ta’na mau Aposetolo, o ratou paatoa, ua maitihia ratou na te Fatu eiaha râ na te taata.

Oia mau e nehenehe te taata e parau i te parau i roto i te faatereraa o te basileia o te Atua, aita râ ratou e horoʻa i te mana i roto i te parahiraa matamua, aita atoa ratou e iriti ê i te reira. Hoê hiʻoraa: E ere na te nunaa i maiti i na Aposetolo hoê ahuru e ma piti a Iesu Mesia, e ere atoa na te nunaa i iriti ê i to ratou tiʻaraa aposetolo. I vai na te faatereraa o te basileia i mutaa iho ra, o te reira atoa ïa tei faahoʻi-faahou-hia mai. E ere na te taata i maiti i te Peropheta e te Aposetolo rahi o teie tau, o Iosepha Semita, na te Atua râ i maiti ia’na, mai ta’na i maiti i te tahi pueraa na mua’tu ia’na—na roto i te orama e na roto i to’na iho reo no te raʻi mai.11

A feruri ai au i niʻa i teie hopoiʻa [e peropheta], e a parahi ai au i pihaʻi iho i te mau Taeae e rave rahi matahiti i teie nei, ua ite au e, te taata tei piihia i roto i teie nei tiʻaraa, tei raro aʻe ïa oia i te hiʻopoʻaraa tamau a te Taata o ta tatou e tavini nei. Eita roa’tu Oia e vaiiho i te hoê taata i roto i teie tiʻaraa ia aratai ê i te ekalesia. E parau papu teie. Ia feruri anaʻe au i te raveraa e tiʻa mai ai te hoê taata i niʻa i te tiʻaraa faatere i roto i te Ekalesia, e feruri au iaʻu iho i roto i te roaraa e toru ahuru e ma hoê matahiti e te afa, e i te mau mea atoa tei tupu mai i roto i to’u nei oraraa—aue ïa faanahoraa faahiahia no te faaineineraa! Ia tae mai te taime no te tauiraa i te Peresideniraa Matamua, e faaau vau i te reira i te huru o to te mau pŭpŭ porotita faautaraa i te peresideni o te Hau Marite i niʻa i to’na tiʻaraa, e aore râ, i te huru no te haamanaraa i te hoê arii, ei faaiteraa e, na roto i te faanahoraa a te Fatu, te ravehia nei te reira mau tauiraa ma te mainoinoraa ore, ma te tamaʻi ore. Ua papu te faanahoraa e aita te Fatu e hape, Ta’na ïa parau ia tatou.12

No te aha tatou e pee ai tatou i te peropheta?

I teie nei, ia riro teie mahana ei mahana feruriraa-hohonu no tatou, no te haamanaʻoraa i te mau mea ta te Fatu i parau aʻe na mai ia tatou. Tei te fenua nei To’na peropheta i teie mahana, e mai te mea e, e hinaaro outou ia ite i te heheuraa hopea roa tei horoʻahia mai i te taata nei, e haere outou e hiʻo i roto “conference report” [te parau faataaraa ohipa o te amuiraa] hopea nei, e i reira outou e taiʻo maitai ai i te mau parau ihoa râ ta te Peresideniraa Matamua i faahiti. … E iteahia ia outou te mau parau maitai roa e te mau parau hopea roa tei horoʻahia mai e to tatou Metua i te Ao ra. Eiaha tatou e tiaturi noa i niʻa anaʻe i te mau mea i papaihia i roto i te mau buka tumu a te Ekalesia. Taaʻe noa’tu te mau parau i roto i te mau papairaa moʻa, te vai atoa ra te mau parau ta te mau peropheta e parau mai nei ia tatou i ô nei e i teie nei, e na tatou hoi te reira e faaroo e e haapaʻo mai te mea e, e hinaaro tatou ia faaorahia tatou i niʻa i te mouʻa o Ziona ra.13

I teie tau, ia paraparau anaʻe mai to tatou mau taeae faatere na roto i te mana, e mea pinepine roa i te iteahia te tahi mau taata ia tiʻa mai no te faahapa ma te parau mai e, “I teie nei, i hea e iteahia ai iaʻu te tahi mana o te tiʻa ia outou ia faahiti no niʻa i te mea ta outou e parau na?” E tupu roa mai te hinaaro i roto ia matou no te parau e, “E hoʻi outou e taiʻo i te aʻoraa a te tiʻa faatere o te Ekalesia i teie mahana no niʻa i teie tumu parau, i reira outou e ite ai i te taatoaraa o te mana ta outou e imi na, no te mea, teie te raveraa a te Fatu. Tei ô nei To’na peropheta, e ua tiʻa hoi te heheuraa mai te au i te hinaarohia, e e mea papu maitai te reira mai te au i tei tupu na i roto i te mau huru tau tuuraa atoa o te evanelia i niʻa i te fenua nei.”14

I teie nei, te parururaa hoê roa e vai nei i niʻa ia tatou te mau melo no te Ekalesia, o te rave-tia-raa ïa i te mea ta te Fatu i parau atu i to te Ekalesia i te mahana a faatiahia ai te Ekalesia. E mea tiʻa ia tatou ia haapii i te haapaʻo i te mau parau e te mau faaueraa ta te Fatu e horoʻa mai na roto i To’na peropheta, “mai te noaa ia’na ra, i te haereraa moʻa i mua iaʻu nei; … mai te mea ra e no roto i to’u iho nei vaha, mai te faaoromai e te faaroo” (PH&PF 21: 4–5). Te vai ra te tahi mau mea e titauhia te faaoromai e te faaroo. Eita paha outou e au roa i te mau mea no ô mai i te feia faatere o te Ekalesia. Ua taaʻe paha te reira i to outou mau manaʻo no niʻa i te porotita. Ua taaʻe paha te reira i to outou mau manaʻo no niʻa i te oraraa totiare. Te tito rii ra paha te reira i te tahi mau mea o to outou iho oraraa totiare. Area râ, mai te mea e, e haapaʻo outou i teie mau mea, mai te huru e, no roto mai ïa i te vaha o te Fatu iho, ma te faaoromai e te faaroo, ua fafauhia e, “e ore roa outou e noaa i te mau uputa o hade; oia ïa, e na te Fatu ra o te Atua e haapurara ê atu i te mau mana no te pouri [poiri] mai mua atu ia outou, e e faaaueue hoi i te raʻi ei maitai no outou na, e i to to’na iʻoa ra hanahana hoi” (PH&PF 21:6).15

E ia outou na e te Feia Moʻa i te Mau Mahana Hopea Nei i te mau vahi atoa, e roaa ia outou taua fafauraa ra [i roto i te PH&PF 21:4–6] mai te mea e, e pee outou i te mau tiʻa faatere ta te Fatu i tuu mai i roto i te Ekalesia, ma te haapaʻo i ta ratou aʻoraa ma te faaoromai e te faaroo.16

A tiaturi i niʻa i te Peresideni o te Ekalesia no ta outou mau haapiiraa. Mai te mea e, e tupu noa mai te tahi mau umeumeraa, a faaroo e a pee i te Peresideni mai te mea e, e hinaaro outou ia haere na roto i te maramarama.17

Mai te mea e, e hinaaro to outou mau taata ia arataihia ratou ma te hau i roto i teie mau tau [fifi] o te haavare e te mau parau hape, e mea tiʻa ïa ia ratou ia pee i to ratou mau aratai e ia titau i te aratairaa a te Varua o te Fatu ia ore ratou ia riro ei haavareraa na te feia haavare, inaha, na roto i te tahi mau feruriraa pi’o, te imi nei ratou ia faafariu ia outou i niʻa ia ratou e ia riro outou ei pípí na ratou no te haapaʻo i to ratou mau manaʻo, e i te tahi mau taime, to ratou mau hinaaro riʻariʻa.18

I teie nei, i te anotau o te Fatu ra, e rave rahi mau taata tei ore i farii Ia’na ei Tamaiti na te Atua. Te vai ra tei parau e, “Te tamaiti hoi te raʻe na Iosepha, te taata tamuta fare,” Te na ô ra te tahi e, “E Tamaiti Hui Arii Oia na Belezebuba,” oia hoi, te tamaiti a te diabolo. I To’na raveraa i te tahi pae o teie mau temeio, ua parau aʻera ratou e, “E taata aamu e te inu uaina,” oia hoi, ua taero roa oia i te uaina puai. E mea iti roa o tei parau e, “O te Mesia oe, te Tamaiti a te Atua ora ra.” (Mataio 16:16) Eaha te tumu aita e tiʻa i te mau taata atoa ia ite Ia’na ei Tamaiti na te Atua?

Te himene nei tatou e, “Ahani pai e, tei pihaʻi iho vau Ia’na i taua tau ra, a rave ai Oia i te mau aiu i roto i To’na ra rima.” [See “I Think When I Read That Sweet Story,” Children’s Songbook, 56]. E rave rahi to tatou mau taata o te ore e farii Ia’na ahiri tei tera ra tau ratou, mai ta ratou hoi e ore nei e farii i te mau parau haapiiraa no roto mai i te mau orometua haapii parau tiʻa tei faaurûhia hoi e taua Faaora nei â. Mai te mea e, eita tatou e farii i To’na mau tiʻa i ô nei, e ere ïa i te ohipa ohie ia farii i te Fatu iho, ia fâ mai Oia ra. …

I te tau a rave ai au i taʻu tau misioni, i te hoê taime, ua haere atu matou, hoê pŭpŭ misionare e to matou peresideni misioni, i te fare tapearaa i Karategi. Ua putapû to matou aau i te huru varua e vai ra i te vahi i reira to te Peropheta e to’na taeae o Hairamu fariiraa i te maratiri, ua ani atura matou ia’na ia faatia faahou mai i te mau mea i tupu i reira e taeroa’tu i te maratiri. Ua putapû roa to’u aau i to te peresideni misioni parauraa e: “I te poheraa te Peropheta Iosepha Semita, e rave rahi tei pohe i muri iho ia’na i te pohe varua. Ua tupu noa te reira huru i te mau taime atoa e taui te faatereraa i roto i te basileia o te Atua. I te poheraa o Brigham Young, e rave rahi tei pohe na muri iho ia’na i te pohe varua, mai te reira atoa te huru i te tau o John Taylor, e tae noa’tu i te poheraa o te Peresideni tataitahi o te Ekalesia.” …

I te tahi mau taime te pohe nei tatou i te varua e te faaatea ê nei tatou ia tatou iho i te maramarama mau o te varua, e te moʻehia nei ia tatou e, i teie mahana, i ô nei e i teie nei, e peropheta to tatou.19

Te parahiraa o teie mau veʻa no te raʻi, tei riro ei tiʻa no te Fatu i roto i te mau tau tuuraa atoa o te evanelia i niʻa i te fenua nei, e nehenehe ïa ia faahohoahia i te hoê aamu tei faatiahia e te hoê taata ratere i Europa apatoerau. Te faaru’e nei teie taata ratere to tatou i Stockholm, i te fenua Tuete, na niʻa i te pahi, no te tere tiʻa’tu na niʻa i te moana Baltic. I roto i te reira tere, e titauhia i te pahi ia tere na rotopu e tauatini rahiraa motu e aore râ, hau atu. Tei mua i te pahi teie ratere i te tiʻaraa, e e oaoa rahi to’na i te mea e, ua manaʻo oia e, e tere fifi ore to ratou. No te aha aita te pahi e tere na pihaʻi iho i tera motu e aore râ, i te tahi atu motu, e mea au aʻe paha ïa te reira purumu i teie ta te pairati i maiti? Ua parau noa oia i roto ia’na iho ma te au ore e, “Eaha te fifi o teie pairati ruau? Ua moʻehia anei ia’na e, te haere nei oia i hea?” I taua taime mau ra, ua ite atura oia i te mau tapaʻo na niʻa i te reni o te purumu i faataahia, mai te aufau poromu ra te huru i te tiʻa-noa-raa i rapae i te miti. Ua oti i te hoê taata i te hiʻopoʻa maite i teie reni e ua tapaʻo i te reni tereraa maitai roa aʻe no te mau pahi. Mai te reira atoa ïa i roto i te tere o te oraraa nei e tae atu ai i te tahuti ore e te ora mure ore: “Na roto i te peeraa i te hoê hohoa tei hamanihia i te raʻi ra, ua tapaopao te mau feia aravihi [ingénieurs] o te Atua i te reni tereraa hau roa aʻe e te oaoa mau, e ua faaara mai ratou ia tatou i te mau vahi fifi.20

E faaurû te Fatu i To’na mau tavini ia aratai i Ta’na Ekalesia ma te afaro. E farii To’na mau peropheta i te faaurûraa no ô mai i te Fatu ra ia parau i te mau melo o te Ekalesia e, “Teie te eʻa, e na reira i te haere” (Isaia 30:21). I roto atoa i te mau taime fifi o te tupu mai i te mau mahana e orahia nei e tatou, mai tei faaitehia i roto i te heheuraa o teie nei anotau, te hohoa ta te Fatu e faaite ia tatou o te hohoa ïa no te vai-papu-raa e no te tautururaa te tahi i te tahi. Te haamanaʻo ra outou i To’na parauraa’tu i Ta’na ra mau pípí, “Tera râ e tiʻa noa taʻu mau pípí i roto i te mau vahi moʻa ra, e e ore roa ratou e faanuuhia’tu” ( PH&PF 45:32).21

Te Mau manaʻo tauturu no te Haapiiraa e te Aparauraa

  • O vai te Upoo mau o te Ekalesia? Na roto ia vai te Fatu i te horoʻa mai ai i te aratairaa e te haapiiraa i Ta’na Ekalesia?

  • E mea nahea te parau haapiiraa apî i te faatae-raa-hia mai i te Ekalesia?

  • E mea nahea te Peresideni o te Ekalesia i te faaineine-raa-hia no ta’na mau hopoiʻa rahi? E mea nahea to te Fatu aratairaa i te maitiraa o te Mau Peresideni o Ta’na Ekalesia?

  • Eaha te aʻoraa tei horoʻahia mai e te peropheta ora tei haamaitai papu i to outou oraraa?

  • I to outou manaʻoraa, no te aha te tahi mau taata e auraro ai i te mau peropheta no tahito ra, e aita e auraro i te peropheta ora? Eaha te mau mea e tupu mai no te oreraa e haapaʻo i te mau parau a te peropheta ora e aore râ, no te faahaparaa i to’na mana?

  • Eaha tei fafauhia mai i te feia o te haapaʻo i te mau parau e te mau faaueraa a te peropheta ora?

Faahororaa

  1. I roto i te Conference Report, no Atopa 1972, 18–20; e aore râ, Ensign, no Tenuare 1973, api 23–25.

  2. Howard W. Hunter, i roto i te Conference Report, no Atopa 1994, 6–7; e aore râ, Ensign, no Novema 1994, api 7.

  3. The Teachings of Harold B. Lee, neneʻiraa a Clyde J. Williams (1996), api 522.

  4. The Teachings of Harold B. Lee, api 527.

  5. Decisions for Successful Living (1973), api 103, 105.

  6. The Teachings of Harold B. Lee, api 531.

  7. Aʻoraa i horoʻahia i te Haapiiraa Evanelia no Cambridge, i te 10 no Me 1970, Aupŭpŭ Haaputuraa Parau Aamu no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Moʻa i te Mau Mahana Hopea Nei, 8.

  8. The Teachings of Harold B. Lee, api 543–44.

  9. The Teachings of Harold B. Lee, api 534–35.

  10. The Teachings of Harold B. Lee, api 542–43.

  11. The Teachings of Harold B. Lee, 547–48; paratarafa ê atu.

  12. The Teachings of Harold B. Lee, api 535–36.

  13. The Teachings of Harold B. Lee, api 471.

  14. The Teachings of Harold B. Lee, api 428–29.

  15. The Teachings of Harold B. Lee, api 525–26.

  16. The Teachings of Harold B. Lee, api 529.

  17. The Teachings of Harold B. Lee, api 532.

  18. The Teachings of Harold B. Lee, api 437.

  19. Ye Are the Light of the World (1974), api 31, 34–35.

  20. The Teachings of Harold B. Lee, api 534.

  21. The Teachings of Harold B. Lee, api 545.

Te faaite nei teie hohoa i te patururaa te Peresideniraa Matamua i te Peresideni Harold B. Lee ei Peresideni no te Ekalesia i roto i te hoê amuiraa hanahana i te 6 no Atopa 1972. O te Peresideni N. Eldon Tanner teie e tiʻa nei i te purupiti, e o te Peresideni Marion G. Romney i te pae atau o te Peresideni Lee.