Laipelí
Vahe 1: Ko ʻEtau Fie Maʻu e Kau Palōfita Moʻuí


Vahe 1

Lēsoni 1: Ko ʻEtau Fie Maʻu e Kau Palōfita Moʻuí

Talateú

Talu mei he kuonga ʻo ʻĀtamá, ko e founga ʻe taha kuo fakahā ai ʻe he ʻEikí ʻa Hono finangaló ki Heʻene fānaú, naʻe fakafou ia ʻi he kau palōfitá (vakai, ʻĀmosi 3:7). ʻOku akoʻi mai ʻe he kau palōfitá e finangalo ʻo e ʻOtuá mo fakahā Hono ʻulungaanga fakalangí. ʻOku nau malangaʻi e angamāʻoniʻoní mo fakahalaiaʻi e angahalá, pea ʻoku tomuʻa fakahā ʻe he kau palōfitá e ngaahi meʻa ʻe hoko he kahaʻú ʻi hono ueʻi kinautolu ke fai peheé. Kae mahuʻinga tahá, ʻoku fakamoʻoni e kau palōfitá kia Sīsū Kalaisi. Naʻe talaʻofa mai ʻe he ʻEikí kapau te tau “tokanga” ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá, “ʻe ʻikai ikuna ʻa [kitautolu] ʻe he ngaahi matapā ʻo helí; ʻio, pea ʻe fakamovetevetea atu ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí ki muʻa ʻiate [kitautolu], pea pule ke ngalulululu ʻa e ngaahi langí koeʻuhi ko [ʻetau] leleí, pea mo e lāngilangi ʻo hono huafá” (T&F 21:4, 6). Te tau lava ʻo fakapapauʻi e finangalo ʻo e ʻOtuá kiate kitautolú, ʻi he ʻi ai e kau palōfita ke tataki kitautolú. Te tau lava ʻo fakapapauʻi ko e taimi ʻoku tau muimui ai ki he naʻinaʻi ʻa e kau palōfita moʻuí, te tau lava ʻo fononga lelei ange ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ʻoku tau moʻui aí.

Fakamatalá

1.1

ʻOku Fakahā ʻe he ʻEikí ʻa Hono Finangaló ki he Kau Palōfita Moʻui he Lolotonga ní ʻo hangē ko ia Naʻá Ne Fai ʻi he Kuohilí

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kuo hoko e kau palōfitá ko ha konga mahuʻinga ʻo e palani ʻa e ʻEikí meia ʻĀtama ʻo aʻu mai ki he Palesiteni lolotonga ʻo e Siasí:

“Ko e ʻuluaki [kuonga fakakosipelí] naʻe ʻi he taimi ʻo ʻĀtamá. Hili iá pea hoko mai leva e kuonga ʻo ʻĪnoke, Noa, ʻĒpalahame, Mōsese, mo e niʻihi kehe [vakai, Fakahinohino ki he Folofolá, “Kuongá”]. Naʻe ʻi ai ha fatongia fakalangi ʻo e palōfita takitaha ke akoʻi e fakalangi mo e tokāteline ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Naʻe fakataumuʻa e ngaahi akonakí ni ʻi he kuonga takitaha ke tokoniʻi e kakaí. Ka naʻe iku ʻenau talangataʻá ki he hē mei he moʻoní. …

“Ko ia naʻe fie maʻu ai ha fakafoki kakato mai ʻo e ongoongoleleí. Naʻe ui ʻe he ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke hoko ko e palōfita ʻo e kuonga ko ʻení. Naʻe pau ke fakafoki mai ʻiate ia e ngaahi mālohi kotoa ʻo e ngaahi kuonga kimuʻá” (“The Gathering of Scattered Israel,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 79–80; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe kamata e kuonga fakakosipeli fakaʻosí ʻaki hono uiuiʻi ʻo ha palōfita—ko Siosefa Sāmita. Hangē ko ia ʻi he ngaahi kuonga fakakosipeli kimuʻá, ʻoku fakahā e finangalo ʻo e ʻOtuá ki Heʻene fānaú ʻo fakafou he founga ʻo e fakahaá.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e fie maʻu ko ia ʻo e fakahā hokohokó:

“Kuo fakatokāteline ʻa e fakahā naʻe maʻu he kuongá ni mo onoʻahó foki. Ko e niʻihi ai kuo fekauʻaki mo e founga ngāué mo e ngāue ke fakahokó. Ko e konga lahi ai ʻoku ʻikai fakaofo. ʻOku fakamanatu mai ʻe Palesiteni Sione Teila: “Naʻe ʻikai fakahinohinoʻi ʻe he fakahā ia kia ʻĀtamá ʻa Noa ke ne foʻu ʻa e ʻaʻaké; pe talaange ʻe he fakahā kia Noá kia Lote ke ne siʻaki ʻa Sōtoma; pe ʻi ai ha lau ʻi he ongo fakahaá ni ki he mavahe ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí mei ʻIsipité. Naʻa nau taki taha maʻu ha ngaahi fakahā fekauʻaki pē mo kinautolu’ (Millennial Star, 1 Nov. 1847, 323)” (“Continuing Revelation,” Ensign, Aug. 1996, 5; toki tānaki hono fakamamafaʻí).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Hiu B. Palauni (1883–1975) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí haʻane fepōtalanoaʻaki mo ha mēmipa ʻo e Fale Alea ʻo Pilitāniá mo e fakamaau mālōlō ʻo e Fakamaauʻanga Lahi ʻo ʻIngilaní, ʻa ia naʻe ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasí, fekauʻaki mo e fie maʻu e kau palōfita moʻuí mo e fakahā ʻoku nau maʻú:

“[Naʻá ku pehē ange,] ʻʻOku ou tala fakamātoato atu naʻe angamaheni pē ia he ngaahi kuonga ʻo e Tohi Tapú ke lea e ʻOtuá ki he tangatá.’

“[Naʻá ne pehē mai,] ʻTe u pehē ʻoku moʻoni ia, ka naʻe ngata pē ia hili pē e ʻuluaki senituli ʻo e kuonga faka-Kalisitiané.’

“ʻʻOkú ke pehē ko e hā naʻe ngata aí?’

“He ʻikai ke u lava ʻo talaatu.’

“ʻʻOkú ke pehē nai ko e talu mei ai mo e ʻikai toe folofola mai e ʻOtuá ia?’

“ʻʻOku ʻikai ke u ʻilo.’

“Tuku muʻa ke u fokotuʻu atu ha ngaahi ʻuhinga mahalo kuo ʻikai ke ne toe folofola mai aí. Mahalo pē koeʻuhí ʻoku ʻikai ke ne lava. Kuo mole meiate Ia ʻa e mālohí.’

“Naʻá ne pehē mai, ʻKo e takuanoa ia.’

“Sai, kapau ʻoku ʻikai ke ke tali ia, mahalo ʻoku ʻikai ke Ne toe folofola ki he tangatá he ʻoku ʻikai ke Ne toe ʻofa mai kiate kitautolu. ʻOku ʻikai ke ne toe mahuʻingaʻia he ngaahi meʻa ʻa e tangatá.’

“ʻNaʻá ne pehē mai, ʻʻIkai. ʻOku ʻofa e ʻOtuá ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai ke filifilimānako Ia.’

“‘Sai, … ko e tali pē ʻe taha ʻe malavá ʻi heʻeku vakaí ʻoku ʻikai ke tau fie maʻu ia. Kuo tau fakalakalaka lahi he tafaʻaki fakaakó mo e fakasaienisí, ʻoku ʻikai ke tau toe fie maʻu ai e ʻOtuá.’

“Naʻá ne pehē mai leva—pea naʻe tetetete hono leʻó ʻi heʻene fakakaukau ki he tau ne teuaki maí [Tau Lahi ʻa Māmani Hono II], “ʻE Misa Palauni, kuo teʻeki ai pē ha kuonga ia he hisitōlia ʻo e māmaní naʻe fie maʻu ai e leʻo ʻo e ʻOtuá, ʻo hangē ko e taimi ní. Mahalo te ke lava ʻo talamai e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke Ne folofola mai aí.’

“Ne u tali ange: “ʻOkú Ne folofola mai, kuó Ne folofola mai; ka ʻoku fie maʻu ke tui e tangatá ka nau ongona Ia.’

“Naʻá ma hoko atu leva ke vakaiʻi ʻa e meʻa te u ui ko ha ʻfakamatala fakafoʻituitui ʻo ha palofita.’ …

“Ne tangutu e fakamāú pea fakafanongo tokanga. Naʻá ne fai mai ha ngaahi fehuʻi matuʻaki mahino mo loloto, pea ʻi he fakaʻosinga e ʻinitaviú naʻá ne pehē mai, ʻMisa Palauni, ʻoku ou fifili pe ʻoku houngaʻia homou kakaí he mahuʻinga ʻo hoʻo pōpoakí. Fēfē koe?’ Naʻá ne pehē, ʻKapau ʻoku moʻoni e meʻa kuó ke talamaí, ko e pōpoaki maʻongoʻonga taha ia kuo ʻomi ki he māmaní talu mei hono fanongonongo ʻe he kau ʻāngeló e ʻaloʻi ʻo Kalaisí’” (ʻi he Conference Report, Oct. 1967, 118, 120; toki tānaki e fakamamafá; vakai foki, “The Profile of a Prophet” [Brigham Young University devotional, Oct. 4, 1955], 2–3, 5, 8, speeches.byu.edu; pe “The Profile of a Prophet,” Ensign, June 2006, 36–37, 39).

1.2

ʻOku Solova e Ngaahi Palopalema ʻo e ʻAho Ní ʻaki ha Ngaahi Tali Fakalangi

Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) ʻoku tau fie maʻu ha fakahinohino fakalangi hokohoko ʻoku “fakafeʻunga pē ki he ngaahi tūkunga” ʻo e kakai ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení (ʻi he History of the Church, 5:135). Naʻá ne akoʻi foki “ʻoku fokotuʻu kitautolu ʻo kehe ʻaupito mei ha toe faʻahinga kakai kuo moʻui ʻi he māmaní” pea, ko ia ai, ʻoku tau fie maʻu e fakahā mo e fakahinohino makehe (ʻi he History of the Church, 2:52; vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 224). “ʻOku mau tui ki he ngaahi meʻa kotoa pē kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá, mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻokú Ne fakahā mai ʻi he taimi ní, pea ʻoku mau tui te Ne kei fakahā mai ʻamui ha ngaahi meʻa lalahi mo mahuʻinga ʻo kau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:9).

ʻI ha fakahā he 1883 naʻe ʻomi ʻia Palesiteni Sione Teila (1808–87), naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí te Ne hokohoko atu ke tāpuakiʻi e Siasí ʻaki e ngaahi fakahaá:

“Te u fakahā kiate kimoutolu, mei he taimi ki he taimi, fakafou ʻi he ngaahi founga kuó u fokotuʻú, e meʻa kotoa pē ʻe fie maʻu ki he fakalakalaka mo e fakahaohaoaʻi ʻo hoku Siasí he kahaʻú, ki he liliu mo e ʻomi ʻa hoku puleʻangá, pea ki hono langa hake mo fokotuʻu ʻa hoku Saioné” (ʻi he James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints [1965], 2:354).

Naʻe fakamanatu ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku ʻomi e ngaahi meʻa ʻoku tuʻumaʻu mo liliu fakatouʻosi ʻi he Siasí ʻi he fakahā:

“ʻE ʻi ai ha ngaahi liliu ʻe fai ʻi he kahaʻú ʻo hangē ko ia ʻi he kuo hilí. Tatau ai pē pe ʻe fai ʻe he Kau Taki Māʻolungá [kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló] ha ngaahi liliu pe taʻofi kinautolu ʻoku makatuʻunga pē ia ʻi he ngaahi fakahinohino ʻoku nau maʻu ʻi he ngaahi founga ʻo e fakahaá ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻi he kamataʻangá.

“ʻE tuʻu taʻeueʻia ʻa e ngaahi tokāteliné, ʻo taʻengata; ʻe liliu ʻa e fokotuʻutuʻú, ngaahi polokalamá, mo e founga ngāué ʻo hangē ko e fakahinohino ʻa Ia ʻoku ʻaʻana ʻa e siasí ni” (“Revelation in a Changing World,” Ensign, Nov. 1989, 16).

Naʻe lea ʻa Palesiteni Sione Teila (1808–87) ki he fie maʻu ke maʻu ha fakahā he lolotongá ni ko ha konga ʻo e tui fakalotu moʻoni ʻa e ʻEikí:

“ʻOku tau tui ʻoku fie maʻu ke fetuʻutaki maʻu pē ʻa e tangatá mo e ʻOtuá; pea ʻoku totonu ke ne maʻu ha fakahā meiate Ia, pea kapau he ʻikai ke ne ʻi he ivi ʻo e tataki fakalaumālie ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, he ʻikai ke ne ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo e ʻOtuá. … Ko hai kuo fanongo ʻi ha lotu moʻoni taʻe kau ai ha fetuʻutaki mo e ʻOtuá? Kiate au, ko e fakakaukau ngalivale taha ʻeni kuo faifai angé pea tupu ʻi he ʻatamai ʻo e tangatá. ʻOku ʻikai ke u ofo au, he taimi ʻoku taʻe tali ai ʻe he kakaí ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e maʻu fakahā he lolotonga ní, he kuo aʻu ʻa e lotolotouá mo e lavakiʻí ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki moʻoni. ʻOku ʻikai ke u ofo au ʻi he tokolahi ʻo ha kau tangata kuo nau taʻe fakaʻapaʻapa ki he tui fakalotú, mo lau ko e meʻa taʻe ʻaonga ke fai ha tokanga ki ai ʻa e kakai potó, he ka ʻikai ha fakahā ʻe hoko ʻa e tui fakalotú ia ko e manuki mo e fakaoli. …

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e maʻu fakahā he lolotonga ní, ʻoku hoko ia, ko e fakavaʻe moʻoni ʻo ʻetau tui fakalotú” (“Discourse by Elder John Taylor,” Deseret News, Mar. 4, 1874, 68; tānaki atu hono fakamamafaʻí; vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sione Teila [2001], 184–85).

1.3

ʻOku Hokohoko Atu e Fakahaá ʻi he Kuonga Fakakosipeli Ko ʻEní

ʻĪmisi
Ko hono maʻu ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā

Naʻe fakahā ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá ki he Kāingalotú.

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻoku hokohoko atu hono ʻomi e fakahaá ʻi hotau kuongá:

“ʻOku ou lea atu ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni pea ʻi he mālohi mo e ivi ʻo ha fakamoʻoni mālohi ʻoku ʻi hoku lotó, kuo teʻeki ai motu ʻa e laine fetuʻutakí talu mei he palōfita naʻe toe fakafoki mai ai ʻa e ongoongoleleí ʻi hotau kuonga ní, ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa e mafaí, pea ʻoku kei ulo hokohoko ai pē ha maama ʻoku ulo lahi mo ngingila. Ko e ongo ʻo e leʻo ʻo e ʻEikí ko ha foʻi fasi hokohoko taʻe motu ia he ʻikai toe ʻosi mo ha tautapa fakamātoato leʻolahi” (“Revelation: The Word of the Lord to His Prophets,” Ensign, May 1977, 78; vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo [2006], 296).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni (1827–1901) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

Ko e Siasí ni talu mei he ʻaho ʻo hono fokotuʻú ʻo aʻu mai ki he lolotongá ni, te u pehē, kuo teʻeki ai ha houa, ʻio, naʻa mo ha momeniti taʻe ʻi ai ha fakahā, taʻe ʻi ai ha tangata ʻi hotau lotolotongá te ne lava ʻo fakahā mai kiate kitautolu ko e kakaí ʻa e fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá, te ne lava ʻo fakahā mai e meʻa ʻoku totonu ke tau faí, te ne lava ʻo akoʻi mai e ngaahi tokāteline ʻa Kalaisí, te ne lava ʻo fakahā mai e meʻa ʻoku halá mo taʻe totonú, ʻa ia te ne lava, ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau aʻusiá, mo e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau tokanga ki aí, ke ʻomi e akonaki mo e fakahinohino ʻoku fie maʻú. Kuo peheni maʻu pē ia” (“Discourse by President George Q. Cannon,” Deseret News, Jan. 21, 1885, 3; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

1.4

ʻOku Langa e Siasi ʻo e ʻEikí ʻi he Fakavaʻe ʻo e Kau ʻAposetolo mo e Kau Palōfita

ʻĪmisi
Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo e Toko Hongofulu Mā Uá, 2009

Ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 2009

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻo pehē:

“Ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. Ko kitautolu ʻa e Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku tau fakamoʻoni kuo fakaava mai ʻa e langí, kuo fakaava ʻa e puipuí, kuo ʻosi folofola ʻa e ʻOtuá, pea kuo ʻosi fakahā tonu ʻe Sīsū Kalaisi Ia, pea hoko mai ai hono foaki ʻo e mafai fakalangí.

“Ko Sīsū Kalaisi ʻa e makatuliki ʻo e ngāué ni, pea ʻoku langa ia ʻi he ʻ[fakavaʻe ko e] kau ʻaposetolo mo e kau palōfita’ ( ʻEfesō 2:20)” (“The Marvelous Foundation of Our Faith,” Ensign, Nov. 2002, 81).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai he ʻahó ni ʻa e fakavaʻe ʻo e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá:

“Ko e taumuʻa ʻo hono fakavaʻe fakaʻaposetolo mo fakapalōfita ʻo e Siasí, ke faitāpuekina ʻi he taimi kotoa pē, kae tautautefito ʻi he taimi ʻo e faingataʻá pe fakatuʻutāmakí, taimi te tau ongoʻi ai ʻo hangē ha fānaú, ʻo puputuʻu pe veiveiua, pea kiʻi manavahē, pe ko e taimi ʻe feinga ai ʻa e ngaahi ngāue kovi pe fakalotokovi ʻa e kau tangatá pe tēvoló ke uesia pe kākaaʻi pe takihalaʻi kitautolú. … Naʻe hoko ʻa e kau ʻōfisa ko ʻení ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú, ʻi he taimi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, mo onopooni, ko e fakavaʻe ia ʻo e Siasi moʻoní, pea kuo fokotuʻu takai ʻa kinautolu pea maʻu honau iví mei he fungani makatulikí, ʻa ia ko e ‘maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko [Sīsū] Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá’ [Hilamani 5:12]” (“Prophets, Seers, and Revelators,” Ensign pe Liahona, Nov. 2004, 7).

1.5

Ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e Kau Palōfita, Kau Tangata Kikite, mo e Kau Tangata Maʻu Fakahā

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) ʻa hono ʻuhinga ʻi heʻetau hikinimaʻi e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahaá:

ʻOku poupouʻi maʻu pē ʻa e kau mēmipa kotoa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo e Toko Hongofulu Mā Uá ko e ʻkau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā.’ … ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻe lava ʻe ha taha pē ʻo e kau ʻaposetolo kuo fili pea fakanofo ke ne puleʻi ʻa e siasí ʻo kapau ʻkuo fili ʻe he siasí [ʻa ia kuo fakaʻuhingaʻi ʻeni ke ʻuhinga ki he Kōlomu kakato ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá], tuʻutuʻuni mo fakanofo ki he lakanga ko iá, pea poupouʻi hake ʻe he falala, tui mo e lotu ʻa e siasí,’ ko e toʻo ia mei ha fakahā fekauʻaki mo e tefitó ni, makatuʻunga pē he meʻa ʻe taha, ʻa ia ko ʻene hoko ko e mēmipa pule, pe ko e Palesiteni ʻo e kōlomu ko iá. (Vakai, T&F 107:22.)” (ʻi he Conference Report, Apr. 1970, 123; pe Improvement Era, June 1970, 28; tānaki atu hono fakamamafaʻí; vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hāloti B. Lī [2000], 97).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí (1871–1961) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē:

“Kuo vahe ha niʻihi ʻo e kau Taki Māʻolungá [Kau ʻAposetoló] ki ha uiuiʻi makehe; ʻoku nau maʻu ha meʻafoaki makehe; ʻoku hikinimaʻi kinautolu ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā, ʻa ia ʻoku ʻoange ai kiate kinautolu ha fakakoloa fakalaumālie makehe fekauʻaki mo ʻenau akoʻi ʻa e kakaí. ʻOku nau maʻu ʻa e totonu, mālohi, mo e mafai ke talaki ʻa e fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá ki hono kakaí, ka ʻoku ʻi he malumalu kotoa pē ʻo e Palesiteni ʻo e Siasí” (“When Are Church Leaders’ Words Entitled to Claim of Scripture?” Church News, July 31, 1954, 9; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

1.6

Ko e Hā ʻa e Kau Palōfita, Kau Tangata Kikite, mo e Kau Tangata Maʻu Fakahā?

1.6.1

Palōfita

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

Ko e palōfitá “ko ha tokotaha ia kuo ui ʻe he ʻOtuá pea lea maʻá e ʻOtuá. ʻI he hoko ʻa e palōfitá ko ha talafekau ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne maʻu ai ʻa e ngaahi fekau, ngaahi kikite, mo e ngaahi fakahā mei he ʻOtuá. Ko hono fatongiá ke fakahā ʻa e finangalo mo e anga moʻoni ʻo e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá pea ke fakahā mo hono ʻuhinga ʻo ʻene ngaahi ngāue mai kiate kinautolú. ʻOku hanga ʻe he palōfitá ʻo fakahalaʻi ʻa e angahalá mo tomuʻa fakahā hono ngaahi nunuʻá. Ko e tokotaha ia ʻokú ne malanga ʻaki ʻa e māʻoniʻoní. ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻoku lava ke fakahinohinoʻi fakalaumālie ai ʻa e palōfitá ke ne tomuʻa fakahā ʻa e kahaʻú koeʻuhi ko e lelei ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ka neongo iá, ko hono tefitoʻi fatongiá, ke fakamoʻoni kia Kalaisi. Ko e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní ʻi he ʻahó ni. ʻOku fokotuʻu ʻo hikinimaʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e Kau Palesiteni ʻUluakí mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā ʻa kinautolu” (Fakahinohino ki he Folofolá, “Palōfita,” scriptures.lds.org; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

1.6.2

Tangata kikite

ʻĪmisi
ʻOku tomuʻa fakahā ʻe ʻĪsaia e ʻaloʻi ʻo Kalaisí

Naʻe mamata ʻa ʻĪsaia ki he kahaʻú, ʻi heʻene hoko ko ha tangata kikité.

Ko e tangata kikité “ko ha tokotaha kuo fakamafaiʻi ʻe he ʻOtuá ke ne mamata ʻaki ʻa e fofonga fakalaumālié ki he ngaahi meʻa kuo fufuuʻi ʻe he ʻOtuá mei he māmaní (Mōsese 6:35–38). ʻOkú ne hoko ko ha tokotaha maʻu fakahā mo ha palōfita (Mōsaia 8:13–16). Naʻe akoʻi ʻe ʻĀmoni ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻo pehē, ko e tangata kikité pē te ne lava ʻo ngāue ʻaki ʻa e ngaahi meʻa liliu lea makehé, pe ʻŪlimí mo e Tūmemí (Mōsaia 8:13; 28:16). ʻOku ʻiloʻi ʻe he tangata kikité ʻa e kuohilí, lolotongá, mo e kahaʻú. Naʻe faʻa ui ʻa e palōfita ʻi he kuonga muʻá ko e tangata kikite (1 Sam. 9:9; 2 Sam. 24:11).

“Ko Siosefa Sāmita ʻa e tangata kikite lahi ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí (T&F 21:1; 135:3). Ko e meʻa foki ʻe tahá, ʻoku fokotuʻu ʻo hikinimaʻi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā” (Fakahinohino ki he Folofolá, “Tangata Kikite,” scriptures.lds.org; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sione A. Uitisou (1872–1952) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“Ko e tangata kikité ko ha taha ʻokú ne mamata ʻaki e mata fakalaumālié. ʻOkú ne ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻa ʻoku ngali fūfūnaki ki he niʻihi kehé; ko ia ʻoku hoko ai ko ha taha fakatonulea mo ne fakamahino e moʻoni taʻengatá. … Ko hono fakanounoú, ko e tokotaha ia ʻoku mamata, ʻokú ne ʻaʻeva tokanga ʻi he maama ʻo e ʻEikí [vakai, Mōsaia 8:15–17]” (Evidences and Reconciliations, arr. G. Homer Durham, 3 vols. in 1 [1960], 258).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ha taha ʻo hono ongo tokoní ko ha taha naʻá ne maʻu e meʻafoaki ʻo e kikité ʻo pehē:

“Ko Palesiteni Hāloti B. Lī ko ha pou maama ia ʻo e moʻoní mo e angamāʻoniʻoní, ko ha tangata kikite moʻoni ʻokú ne maʻu ha ivi fakalaumālie lahi mo e ʻilo mo e poto, pea ʻoku ʻikai ha tangata te ne lakasi ʻene ʻiló mo e mahino ki he Siasí mo hono ngaahi fie maʻú” (ʻi he Conference Report, Apr. 1970, 114; pe Improvement Era, June 1970, 27).

1.6.3

Tangata Maʻu Fakahā

ʻI heʻenau hoko ko e kau tangata maʻu fakahaá, ʻoku fakahā ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí ki he Siasí mo e faʻahinga ʻo e tangatá fakalūkufua. ʻOku nau fakahā ʻa Hono finangaló ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié mo fakatuʻasinó fakatouʻosi neongo ʻoku fakalaumālie e meʻa kotoa pē ki he ʻEikí (vakai, T&F 29:34). ʻOku nau akoʻi e tokāteliné, tataki e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, fakahinohinoʻi e ngaahi houalotú, puleʻi e langa ʻo e ngaahi ʻapisiasí mo e temipalé, pea fai e meʻa pē ʻoku fie maʻú kae lava ke “teka atu mei ai ʻa e ongoongoleleí ʻo aʻu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní, ʻo hangē ko e teka atu ʻa e maka kuo tā mei he moʻungá taʻekau ai ha nimá, kae ʻoua kuo fakafonu ʻe ia ʻa e māmaní kotoa pē” (T&F 65:2).

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sione A. Uitisou (1872–1952) ʻo pehē:

“Ko e tangata maʻu fakahaá ʻokú ne fakaʻilo mai, ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí, ha meʻa naʻe ʻikai ʻiloʻi kimuʻa. ʻE lava pē ko ha foʻi moʻoni foʻou pe naʻe ngalo, pe ko hano fakaʻaongaʻi ha moʻoni foʻou pe motuʻa kuo ʻiloʻi ki he fie maʻu ʻa e tangatá” (Evidences and Reconciliations, 258).

1.7

ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Kau Palōfitá ke Langaki e Tui kia Sīsū Kalaisí

ʻOku fakamālohia ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí ʻi he fakafanongo mo muimui ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí (vakai, Loma 10:17). Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44), “ ʻOku maʻu ʻa e tuí ʻi he fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo makatuʻunga ʻi he fakamoʻoni ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá; ʻoku poupouʻi maʻu pē ʻa e fakamoʻoni ko iá ʻe he Laumālie ʻo e kikité mo e fakahaá [vakai, Fakahā 19:10]” (ʻi he History of the Church, 3:379; tānaki atu hono fakamamafaʻí). ʻOku fakahā ʻe he kau palōfitá e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he laumālie ʻo e kikite koeʻuhí ke lava ʻa kinautolu ʻoku fanongó ʻo ngāue ʻaki e tui kia Sīsū Kalaisí.

Koeʻuhí ʻokú Ne ʻofa ʻi Heʻene fānaú, pea ʻi hono “ʻiloʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻa ia ʻe hoko mai ki he kakai ʻo e māmaní” (T&F 1:17), naʻe ʻomi ai ʻe he Tamai Hēvaní ha founga: naʻá Ne fakafoki mai ʻa hono kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻI hono fai iá, naʻe teuteuʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e halá koeʻuhí “ke lava ʻa e tuí ʻo tupulaki ʻi he māmaní” (T&F 1:21). Naʻá Ne talaʻofa, “Neongo ʻe mole atu ʻa e ngaahi langí mo e māmaní, ka ʻe ʻikai mole atu ʻa ʻeku leá, ka ʻe fakamoʻoniʻi hono kotoa, neongo pē ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē” (T&F 1:38). ʻI heʻetau fanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí ʻo fakafou he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá mo fakamoʻoni ki heʻene hokó, ʻoku tupulaki ʻetau tuí. ʻOku ʻomi ʻe he tui ko iá kiate kitautolu ʻa e nonga, ʻamanaki lelei, mo e fiefia, naʻa mo ha māmani fonu ʻi he veiveiua, faiangahala, mo e fakatuʻutāmaki.

1.8

ʻOku Akonaki e Kau Palōfitá ki Heʻetau Leleí

Naʻe ʻomi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻa e fakapapaú ni kiate kinautolu ne ʻahiʻahiʻi ke fakafisingaʻi e akonaki mo e fakatokanga ʻa e kau palōfitá ʻo pehē:

“Kātaki ka mou ʻiloʻi muʻa ʻoku ʻikai tupu ʻemau ngaahi tautapá mei ha faʻahinga holi siokita. Mou ʻiloʻi muʻa ʻoku ʻikai fai taʻeʻuhinga ʻemau ngaahi fakatokangá. Mou ʻiloʻi muʻa ko e tuʻutuʻuni ko ia ke fai ha lea ʻi ha ngaahi kaveinga kehekehé, naʻe ʻikai fakahoko ia taʻe fai hano tālangaʻi, aleaʻi mo lotua. Mou ʻiloʻi muʻa, ko ʻemau fakaʻamú pē ke tokoniʻi fakatāutaha kimoutolu ʻi hoʻomou ngaahi palopalemá, faingataʻaʻiá, homou ngaahi fāmilí mo hoʻomou moʻuí. …

“ʻOku ʻikai ke ʻi ai haʻatau fakaʻamu siokita … ka ko e fakaʻamu pē ke fiefia hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, ke ʻi honau ʻapí ʻa e melinó mo e ʻofá, ke tāpuekina kinautolu ʻe he mālohi ʻo e Fungani Māfimafí ʻi heʻenau ngaahi ngāue kotoa ʻi he māʻoniʻoní” (“The Church Is on Course,” Ensign, Nov. 1992, 59–60).

1.9

ʻOku Hoko ʻa e Malú ʻi Hono ʻIloʻi mo Fakaʻaongaʻi e Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palōfita Moʻuí

ʻĪmisi
Senitā Konifelenisí, konifelenisi lahí

ʻI loto ʻi he Senitā Konifelenisí lolotonga ha konifelenisi lahi ʻo e Siasí

ʻOku hoko e ngaahi fakatuʻutāmaki fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻoku fehangahangai mo e māmaní he ʻaho ní, ko ha fakamoʻoni ki hono lahi ʻo ʻetau fie maʻu e tataki fakaepalōfitá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi(1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí e founga te tau lava ʻo malu ai mei he ngaahi fakatuʻutāmaki ko iá ʻo pehē:

“Kuo talaʻofa mai kiate kitautolu ʻe maʻu ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí, ko e tangata maʻu fakahā ki he Siasí, ha fakahinohino maʻatautolu hono kotoa. ʻOku makatuʻunga ʻetau malú ʻi he talangofua ki heʻene leá mo muimui ki heʻene akonakí” (“Continuing Revelation,” Ensign, Aug. 1996, 6; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha sīpinga ʻo e founga ʻoku maluʻi ai ʻe ha akonaki fakaepalōfita ʻa e kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí mei he fakatuʻutāmakí:

ʻOku ueʻi e kau palōfitá ke ʻomi e ngaahi meʻa fakaepalōfita mahuʻingá ke maluʻi kitautolu mei he ngaahi fakatuʻutāmakí. Hangē ko ʻení, naʻe ueʻi ʻa Palesiteni Hiipa J. Kalānite, ko e palōfita mei he 1918 ki he 1945, ke fakamamafaʻi e talangofua ki he Lea ʻo e Potó [vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hiipa J. Kalānite (2002), 217–27], ko e tefitoʻi moʻoni mo ha talaʻofa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefá [vakai, T&F 89]. Naʻá ne fakamamafaʻi e mahuʻinga ʻo e ʻikai ifi tapaka pe inu kava mālohí, pea fakahinohinoʻi e kau pīsopé ke toe vakaiʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he ngaahi ʻinitaviu lekomeni temipalé.

“ʻI he taimi ko iá, naʻe tali lelei pē ʻe he sōsaietí ia ʻa e ifi tapaká ʻo pehē ko ha tōʻonga ʻoku lelei mo fakaʻofoʻofa. Naʻe tali ʻe he kau mataotao fakafaitoʻó ia ʻa e ifi tapaká pea siʻisiʻi ke nau tokanga ki ai he naʻe teʻeki ai fofoa kiate kinautolu ʻa e ʻilo fakasaienisi ko ia ʻokú ne fakafehokotaki ʻa e ifi tapaká mo e faʻahinga kehekehe ʻo e kanisaá. Naʻe naʻinaʻi mālohi mai ʻa Palesiteni Kalānite pea naʻe ʻiloa ʻa kitautolu ko ha kakai naʻe ʻikai ke inu kava mālohi pe ifi tapaka. …

“Naʻe hanga ʻe he talangofua ki he Lea ʻo e Potó, ʻo ʻomi ki hotau kāingalotú, tautautefito ki hotau toʻu tupú, ha huhu maluʻi mei hono fakaʻaongaʻi ʻo e faitoʻo konatapú mo e palopalema ʻe iku hoko ki he moʻui leleí mo e angamaʻá” (“Muimui ki he Ngaahi Lea ʻa e Palōfitá,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 48; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe fakatokanga mai ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá koeʻuhí ʻoku maʻu e malú ʻi he muimui ki he ngaahi lea ʻa e palōfita moʻuí, ʻoku totonu leva ke tau fakafepakiʻi e ngaahi fakafeʻātungia kuo nau taʻofi ha niʻihi mei he talangofua ki he ngaahi lea ʻa e palōfitá:

“ʻE kāinga, ʻoku ʻikai ko ha meʻa siʻi ke ʻi ai ha palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotolotongá. … ʻI heʻetau fanongo ki he faleʻi ʻa e ʻEikí naʻe fakahā ʻi he ngaahi lea ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻoku totonu ke fakalotolahi mo vave ʻetau talí. Kuo fakahaaʻi ʻe he hisitōliá ʻoku ʻi ai e malu, nonga, tuʻumālie, mo e fiefia ʻi he tali ki he faleʻi fakaepalōfitá ʻo hangē ko Nīfai ʻo e kuonga muʻá: ‘Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí’ (1 Nīfai 3:7).

“ʻOku tau ʻilo e meʻa ne aʻusia ʻe Neamaní, ʻa ia naʻe kilia pea ne faifai pea fetuʻutaki ki he palōfita ko ʻIlaisá pea naʻe fakahinohinoʻi ke ʻʻalu ʻo kaukau ʻi [he] Soataní ke liunga fitu, pea ʻe toe hoko mai ho kakanó kiate koe, pea te ke maʻa ai’ (2 Ngaahi Tuʻi 5:10).

“ʻI he kamataʻangá, naʻe ʻikai loto fiemālie ʻa Neamani ke muimui ki he faleʻi ʻa ʻIlaisá. Naʻe ʻikai mahino kiate ia e meʻa naʻe kole ange ke ne faí—ke kaukau tuʻo fitu ʻi he vaitafe Soataní. ʻI hono fakalea ʻe tahá, naʻe taʻofi ia ʻe heʻene loto hīkisiá mo e loto fefeká mei hono maʻu e tāpuaki ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi Heʻene palōfitá. Faifai peá ne ʻalu hifo, pea ʻkaukau ia ʻo liunga fitu ʻi Soatani, ʻo hangē ko e lea ʻa e tangata ʻo e ʻOtuá: pea naʻe toe hoko mai kiate ia ʻa hono kakanó ʻo hangē ko e kakano ʻo ha tamasiʻi siʻi, pea naʻá ne maʻa ai’ (2 Ngaahi Tuʻi 5:14).

“Ko ha meʻa fakatōkilalo moʻoni ia kia Neamani ke ʻiloʻi e founga naʻá ne mei tuku ai ʻene hīkisiá mo e taʻe loto fiemālie ke fanongo ki he faleʻi ʻa e palōfitá ke taʻofi ia mei hono maʻu ha tāpuaki lahi pehē, ne maʻa aí. Pea ko ha meʻa fakatōkilalo ia ke fakakaukau ki he tokolahi ʻo kitautolu ʻe ala mole mei ai e ngaahi tāpuaki lahi kuo talaʻofa maí koeʻuhí ʻoku ʻikai ke tau fanongo pea fakahoko leva e ngaahi meʻa faingofua ʻoku talamai ʻe hotau palōfitá ke tau fakahoko he ʻaho ní. …

“Ko e ʻaho ní, ʻoku ou fai atu ha palōmesi. ʻOku mahinongofua ka ʻoku moʻoni. Kapau te mou fanongo ki he palōfitá mo e kau ʻaposetolo moʻuí pea talangofua ki heʻemau faleʻí, he ʻikai ke mou hē” (His Word Ye Shall Receive,” Ensign, May 2001, 65–66; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe fakamanatu mai ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi heʻetau ngāueʻi e ngaahi tali ne ueʻi fakalaumālie kuo ʻomi ʻe he palōfitá:

“ʻOku tau maʻu ha palōfita moʻui he funga ʻo e māmaní. … ʻOkú ne ʻiloʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá mo e ilifiá. ʻOkú ne maʻu ha ngaahi tali ne ueʻi fakalaumālie. …

“ʻOku lea mai e kau palōfitá kiate kitautolu ʻi he huafa ʻo e ʻEikí pea ʻi he mahinongofua. Hangē ko ia ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná, ʻʻoku foaki ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e maama ki he ʻatamaí; he ʻokú ne folofola ki he tangatá ʻi heʻenau leá, koeʻuhi ke mahino kiate kinautolu’ (2 Nīfai 31:3).

Ko hotau fatongia ia ʻikai ngata pē ʻi he fakafanongó ka ke ngāueʻi foki ʻa ʻEne folofolá, ke tau lava ʻo maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻá Ne folofola, ʻKo au, ko e ʻEikí, ʻoku ou haʻisia, ʻo ka mou ka fai ʻa e meʻa ʻoku ou lea ʻakí; ka ʻo ka ʻikai te mou fai ʻa ia ʻoku ou lea ʻakí, ʻoku ʻikai hamou talaʻofa’ (T&F 82:10).

“Mahalo ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi te tau ongoʻi lōmekina, mamahi, pe lotosiʻi ai ʻi heʻetau feinga mālohi ke hoko ko e kau mēmipa haohaoa ʻo e Siasí. Ke ke fiemālie, ʻoku ʻi ai ʻa e lolo faitoʻo ʻi Kiliati. Tau fakafanongo muʻa ki he kau palōfita ʻi hotau kuongá ʻi heʻenau tokoni mai ke tau tokanga taha ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga ki he palani ʻo e Tupuʻangá maʻá e ikuʻanga taʻengata ʻo ʻEne fānaú” (“The Global Church Blessed by the Voice of the Prophets,’ Ensign, Nov. 2002, 12; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

1.10

Ko e Taha ʻo ʻEtau Ngaahi Fie Maʻu Lahi Tahá ke Fakafanongo ki he Kau Palōfitá

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī ʻa e mahuʻinga ʻo e tokanga ki he faleʻi ʻa e palōfitá, naʻa mo e taimi ʻoku kehe ai ʻetau vakaí mei he faleʻi ko iá:

“Ko e maluʻi pē ʻoku tau maʻu ko e kāingalotu ʻo e siasí ni, ko ʻetau fai pau ki he meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ki he Siasí, ʻi he ʻaho ko ia naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí. Kuo pau ke tau ako ke tau tokanga ki he ngaahi folofola pea mo e ngaahi fekau ʻe tuku mai ʻe he ʻEikí ʻo fakafou mai ʻi Heʻene palōfitá, ʻʻo ka ne ka maʻu ia, pea ʻaʻeva ʻi he māʻoniʻoni kakato ʻi hoku ʻaó; … ʻo hangē ko e lea ia mei hoku ngutu ʻoʻokú, ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē.’ (T&F 21:4–5.) ʻE ʻi ai e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻe fie maʻu ki ai ʻa e kātakí mo e tuí. Mahalo he ʻikai te ke saiʻia koe ʻi he meʻa ʻoku ʻomai mei he maʻu mafai ʻo e Siasí. Mahalo ʻe fepaki ia mo hoʻomou ngaahi fakakaukau fakapolitikalé. Mahalo ʻe fepaki ia mo hoʻomou ngaahi fakakaukau fakasōsialé. Mahalo ʻe ʻikai ke lelei ia ki ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻi hoʻomou moʻui fakasōsialé. Ka ʻo kapau te mou fakafanongo ki he ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he faʻa kātaki mo e tui, ʻo hangē pē ko ha lea ia mei he fofonga ʻo e ʻEikí, ʻoku ʻi ai ʻa e talaʻofa ‘ʻe ʻikai ikuna ʻa kimoutolu ʻe he ngaahi matapā ʻo helí; ʻio, pea ʻe fakamovetevete atu ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí ki muʻa ʻiate kimoutolu, pea pule ke ngalulululu ʻa e ngaahi langí koeʻuhi ko hoʻomou leleí, pea mo e lāngilangi ʻo hono huafá.’ (T&F 21:6.)” (ʻi he Conference Report, Oct. 1970, 152–53; pe Improvement Era, Dec. 1970, 126; vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hāloti B. Lī, 100).

Naʻe fakapapauʻi mai ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e tauʻatāina mei he “mamahi ʻoku ʻikai fie maʻú” ʻo kapau te tau muimui ki he faleʻi fakaepalōfitá:

“Kapau te tau muimui he faleʻi kuo ʻomi ʻe he kau palōfitá, te tau lava ʻo maʻu ha moʻui fakamatelie ʻoku ʻikai ke tau ʻomi ai kiate kitautolu ha mamahi taʻeʻuhinga mo fakaʻauha pē kita. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni he ʻikai ke tau faingataʻaʻia. Te tau aʻusia ia. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni he ʻikai ke ʻahiʻahiʻi kitautolu. ʻE ʻahiʻahiʻi kitautolu, he ko e konga ʻeni ʻo ʻetau taumuʻa he māmaní. Ka ʻo kapau te tau fakafanongo ki he faleʻi ʻa hotau palōfitá, te tau hoko ʻo mālohi ange pea lava ke matuʻuaki ʻa e ngaahi sivi ʻo e moʻui fakamatelié. Te tau maʻu ha ʻamanaki lelei mo e fiefia. Ko e ngaahi faleʻi kotoa pē mei he kau palōfitá kuo ʻomi ia ke lava ʻo fakamālohia kitautolu pea tau lava leva ke hiki hake mo fakamālohia e niʻihi kehé” (“Hear the Prophetʻs Voice and Obey,” Ensign, May 1995, 17; vakai foki Mōsaia 2:41; T&F 59:23).

Ngaahi Meʻa ke Fakalaulauloto Ki Aí

  • Fakatatau ki he fakamatala ʻi he vahe ko ʻení, ko e hā ʻoku tau fie maʻu ai e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí makehe mei he ngaahi tohi ʻa e kau palōfitá ʻi he folofolá?

  • Naʻe mei kehe fēfē hoʻo moʻuí kapau naʻe ʻikai ke ke maʻu ʻa e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí?

  • Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ki he loto hīkisiá ko e taha ʻo e ngaahi fakafeʻātungia ʻokú ne taʻofi e kakaí mei he muimui ki he palōfitá. Ko e hā mo ha ngaahi meʻa kehe? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke ikunaʻi ai pe fakafepakiʻi e ngaahi fakafeʻātungia ko ʻení?

Ngaahi Ngāue ke Faí

  • Hiki ha palakalafi nounou ʻe tolu ʻo fakamatalaʻi ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau ʻa e ngaahi lea ko e palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā. Ko e hā ʻa e ngaahi faikehekehe ʻi he ngaahi hingoa ko ʻení? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e ngaahi faikehekehe ko iá?

  • Tohi fekauʻaki mo hoʻo ngaahi ongo ki he moʻoni ʻo e fakamatala ko ʻení: He ʻikai lava ʻe he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo tali e ʻEikí kae fakafisingaʻi ʻEne palōfitá.