Laipelí
Vahe 5: Ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá


Vahe 5

Ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Talateú

ʻI heʻene lea kau ki hono kaungā mēmipa ʻi he kōlomú, naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Ko ha kakai angamaheni pē ʻa e Toko Hongofulu Mā Ua he taimi ní. ʻOku ʻikai ko ha kakai laulōtaha ʻa kinautolu ʻi he fakafoʻituituí, ka ʻoku ʻi ai ha mālohi lahi he taimi ʻoku nau fakataha aí, ʻo tatau pē mo e fuofua Toko Hongofulu Mā Uá.

“ʻOku mau ō mai mei ha puipuituʻa fakaengāue kehekehe. Ko ha kau saienisi, kau loea, kau faiako ʻa kimautolu.

“Ko ʻEletā Nalesoní ko ha toketā mafu ʻiloa ia. Kuo lauafe ʻa e ngaahi tafa kuó ne fakahokó. …

“ʻOku ʻi ai ha kau tangata he Kōlomú ni naʻe ngāue fakakautau—ko ha kauvaka, kau sōtia mo ha kau pailate.

“Kuo nau fua ha ngaahi fatongia kehekehe ʻi he Siasí: ko ha kau faiako fakaʻapi, kau faiako, kau faifekau, palesiteni fakakōlomu, pīsope, palesiteni fakasiteiki, palesiteni fakamisiona, kae mahuʻinga tahá, ko ha ngaahi husepāniti mo e ngaahi tamai.

“Ko ha fānau ako mo ha kau faiako kotoa ʻa kinautolu ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e meʻa ʻoku mau taha aí, ko ʻemau ʻofa ki he Fakamoʻuí mo e fānau ʻa ʻEne Tamaí pea ʻoku mau fakamoʻoni ko Ia ʻoku ʻulu ki he Siasí.

“Naʻe tukuʻau mai ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá mei ha kamataʻanga fakatōkilalo, ʻo hangē ko e taimi naʻá Ne ʻi heni aí. ʻOku fetaiaki e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi heʻenau ngāue ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI he taimi naʻe hoko mai ai ʻa e uí, ne mau takitaha tukuange homau kupengá, ka mau tuʻu ʻo muimui ki he ʻEikí.

“ʻOku manatua ʻa Palesiteni Kimipolo ʻi heʻene lea ko ʻení, ʻʻOku hangē ʻa ʻeku moʻuí ko hoku suú—ko hono tui pē ke taʻeʻaonga.’ ʻOku kaungatonu ia ki he kau mēmipa kotoa pē ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku mau ongosia ʻi hono fai e ngāue ʻa e ʻEikí, pea ʻoku mau fai ia ʻi he loto fiengāue” (“Ko e Toko Hongofulu Mā Uá,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 86; vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo [2006], xxxvi).

ʻI hoʻo ako e vahe ko ʻení, feinga ke fakamālohia hoʻo fakamoʻoni fakatāutaha ki he Kau ʻAposetoló ʻaki hono ako kau ki honau ngaahi ngafá mo e fatongiá. ʻOku nau tataki e Siasí ʻaki e mafai ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki toputapú ʻokú ne fakamafaiʻi kinautolu ke ʻave e ongoongoleleí ki he māmaní pea ke hoko ko e kau fakamoʻoni makehe kia Sīsū Kalaisi.

Fakamatalá

5.1

ʻOku Hoko e Kau ʻAposetoló ko e Fakavaʻe ʻo e Siasi Moʻoni ʻa e ʻEikí

Naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ko e Kāingalotu faivelengá ko e “fale ʻo e ʻOtuá; pea kuo fokotuʻu ki he [fakavaʻe ko e] kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, ko hono fuʻu maka tuliki ʻa Sīsū Kalaisi pē” ( ʻEfesō 2:19–20; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻI ha fanongonongo ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli ʻo e 1980, naʻe fakahā ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“ʻOku mau fakahā ʻi he loto mālūʻia ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ha toe fakafoki mai ia ʻo e Siasi naʻe fokotuʻu ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻi heʻene ʻi he moʻui fakamatelié naʻá ne fokotuʻu ʻene ngāué ʻi he māmaní; ke maʻu hono huafa toputapú; ko e huafa ʻo Sīsū Kalaisí; [pea] ʻoku langa ia ʻi ha fakavaʻe ʻo e Kau ʻAposetolo mo e kau palōfita, pea ko ia ʻa e fungani makatulikí” (“Proclamation,” Ensign, May 1980, 52).

5.2

ʻOku ʻIloʻi ʻe he Kau ʻAposetoló mo Hoko ko e Fakamoʻoni Makehe ko Sīsū ʻa e Kalaisí

ʻĪmisi
Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo e Toko Hongofulu Mā Uá, 1979

Ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 1979

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) ha meʻa naʻá ne aʻusia lolotonga hono tokoniʻi ha ongo faifekau ke mahino kiate kinaua e moʻoni ʻo e fakamoʻoni ʻa ha ʻAposetolo kia Sīsū Kalaisí:

“ʻI ha ngaahi taʻu kuo mahili atu, naʻe omi ha ongo faifekau kiate au mo ha meʻa ne hangē ha fehuʻi faingataʻa moʻoni kiate kinaua. Naʻe kataʻi kinaua ʻe ha faifekau Metotisi kei talavou ʻi heʻena pehē naʻe fie maʻu e kau ʻaposetoló he ʻahó ni kae lava ke ʻomi e siasi moʻoní ki he māmaní. Naʻá na pehē naʻe pehē ʻe he faifekaú, ʻʻOkú mo ʻiloʻi ko e taimi naʻe fakataha ai e kau ʻaposetoló ke fili ha taha ki he lakanga ʻatā ʻi he mālōlō ʻa Siutasí, naʻa nau pehē kuo pau ko ha taha ia naʻa nau feohi pea mamata tonu ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekau mo e toetuʻu ʻa e ʻEikí? ʻOku founga fēfē hoʻomo lava ʻo pehē ʻoku ʻi ai homou kau ʻaposetolo kapau ko e ngaahi fie maʻu ia ki ha ʻaposetoló?’

“Pea naʻe pehē ʻe he ongo talavoú ni, ʻKo e hā haʻama tali ʻe fai?’

“Naʻá ku talaange kiate kinaua, ʻMo foki pea ʻeke ki homo kaungāmeʻa faifekaú ha fehuʻi ʻe ua. ʻUluakí, naʻe founga fēfē hono maʻu ʻe he ʻAposetolo ko Paulá e meʻa naʻe fie maʻu ke ui ko ha ʻaposetoló? Naʻe ʻikai ke ne ʻilo ʻa e ʻEikí, pea ʻikai hano kaungāmeʻa fakatāutaha. Naʻe ʻikai ke ne ʻalu holo mo e kau ʻaposetoló. Naʻe ʻikai ke ne mamata tonu ʻi he ngāue fakafaifekau pe ko e toetuʻu ʻa e ʻEikí. Naʻá ne maʻu fēfē ʻene fakamoʻoni feʻunga ke hoko ai ko ha ʻaposetoló? Pea ko e fehuʻi hono ua ke mo fai kiate iá, ʻOkú ne ʻiloʻi fēfē kuo teʻeki maʻu ʻe kinautolu kotoa pē ko e kau ʻaposetolo ʻi he ʻahó ni ʻa e fakamoʻoni ko iá?’

“ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ko kinautolu ʻoku nau maʻu e uiuiʻi fakaeʻaposetoló, ʻe malava pea ʻoku nau ʻiloʻi e moʻoni ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa e ʻEikí” (Stand Ye in Holy Places [1974], 64–65).

ʻOku ʻiloʻi pau ʻe he kau ʻAposetoló ʻi he fakahā fakataautaha ko Sīsū ʻa e Kalaisí pea ʻokú Ne moʻui ko ha taha kuo toetuʻu. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he folofolá “naʻe fakamoʻoni ʻe he kau ʻaposetoló ʻaki ʻa e mālohi lahi ʻa e toetuʻu ʻa e ʻEiki ko Sīsuú” (Ngāue 4:33). Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita (1838–1918) e natula toputapu ʻo honau uiuiʻí ʻo pehē:

“ʻOku totonu ke hoko e kau ʻaposetolo ʻe toko hongofulu mā ua ko ʻeni ʻa Kalaisí ko e kau fakamoʻoni ke mamata mo fanongo ki he ngāue fakafaifekau fakalangi ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻikai ngofua ke nau pehē, ʻoku ou tui, ka ko e; kuó u tali ia koeʻuhí pē ʻoku ou tui ki ai. Lau ʻa e fakahaá, ʻoku fakahā mai ʻe he ʻEikí kuo pau ke nau ʻiloʻi, kuo pau ke nau ʻilo ʻiate kinautolu pē. Kuo pau ke ʻiate kinautolu ia ʻo hangē pē naʻa nau mamata ʻaki honau matá mo fanongo ʻaki honau telingá pea ʻoku nau ʻilo ʻa e moʻoní. Ko honau misioná ia, ke fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo hono tutukí mo ʻEne toe tuʻu hake mei he maté pea fakakofu ʻaki he taimí ni e mālohi māfimafi ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní. Ko honau misioná ia mo honau fatongiá, pea ko e tokāteliné mo e moʻoní ia ko honau fatongia ke malangaʻi ki he māmaní pea fakapapauʻi ʻoku malangaʻi ia ki he māmaní” (ʻi he Conference Report, Apr. 1916, 6).

ʻĪmisi
Tā tongitongi ʻo e ʻīmisi ʻo Kalaisí

ʻOku ʻiloʻi ʻe he kau ʻAposetoló ko Sīsū ʻa e Kalaisí.

ʻOku tau lau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:23, “ʻOku ui ʻa e kau fakataha alēlea māʻolunga ʻe toko hongofulu mā ua ʻoku fononga holó, ke hoko ko e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pe ko e kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoa.” Naʻe lea ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he natula toputapu ʻo ha fakamoʻoni fakaeʻaposetolo ʻo Sīsū Kalaisi ʻo pehē:

“ʻI he taimi ʻe niʻihi lolotonga e taʻu kuo mahili atú ne fai mai ha fehuʻi kiate au. ʻOku faʻa fai ia ko ha fehuʻi fifili, meimei taʻe ʻuhinga, fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga ke hoko ai ko ha fakamoʻoni kia Kalaisí. Ko e fehuʻi ʻoku nau faí, ʻKuó ke mamata kiate Ia?’

“Ko ha fehuʻi ia kuo teʻeki ke u fai ki ha taha. Kuo teʻeki ke u fai e fehuʻi ko iá ki ha taha ʻo hoku ngaahi tokoua ʻi he Kōlomú, ʻi heʻeku fakakaukau ʻe matuʻaki toputapu mo fakatāutaha ia ʻe fie maʻu ia ke maʻu ʻe ha taha ha ueʻi fakalaumālie makehe, ha mafai, ke fai e fehuʻi ko iá.

“ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku fuʻu toputapu ia ke aleaʻi. …

“ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku fanongo ki hono fakahoko e ngaahi fakamoʻoní ʻi he Siasí, ʻe kinautolu ʻi he ngaahi tuʻunga māʻolunga pea mo e kau mēmipa ʻo e uōtí mo e koló, ʻo fakaʻaongaʻi kotoa e ngaahi lea tatau—ʻʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá; ʻoku ou ʻiloʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí,’ pea fehuʻi leva, ʻKo e hā ʻoku ʻikai lea ʻaki ai ha lea mahinongofuá? Ko e hā ʻoku ʻikai lava ai ke nau fakamatalaʻi fakapatonu mo toe mahino angé? He ʻikai lava koā e kau ʻaposetoló ʻo fakamatala lahi ange?’

“Hangē ko e hoko ʻa e aʻusia toputapu ʻi he temipalé ko ʻetau fakamoʻoni fakatāutahá. ʻOku toputapu ia, pea ʻi heʻetau fakahehema ke lea ʻakí, ʻoku tau fai ia ʻi he founga tatau—ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi lea tatau. ʻOku fakahā ia ʻe he kau ʻaposetoló ʻi he ngaahi kupuʻi lea tatau mo e fānau iiki he Palaimelí pe Lautohi Faka-Sāpaté. ʻʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻoku ou ʻiloʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí.’ …

“Naʻá ku pehē naʻe ʻi ai ha fehuʻi he ʻikai lava ʻo toʻo maʻamaʻa pe tali taʻe kau ai e ueʻi ʻa e Laumālié. Kuo teʻeki ke u fai e fehuʻi ko iá ki he niʻihi kehé, ka kuó u fanongo ki heʻenau tali ki aí—ka ʻoku ʻikai ko hono ʻeké. Kuo nau tali ia ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié, ʻi he ngaahi meʻa toputapu, ʻi he taimi ʻʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié.’ (T&F 1:39.)

“Kuó u fanongo ki ha pehē ʻe ha taha ʻo hoku ngaahi tokouá: ʻʻOku ou ʻiloʻi mei heʻeku ngaahi aʻusia ʻoku fuʻu toputapu ke vahevahé, ko e Kalaisí ʻa Sīsū.’

“Kuó u fanongo ki ha fakamoʻoni ʻe taha ʻo pehē: ʻʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá; ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻEikí. Pea mahulu hake aí, ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e ʻEikí.’

“Naʻe ʻikai maʻu ʻe heʻenau ngaahi leá ʻa e ʻuhingá pe ko e mālohí. Ko e Laumālié ia. ʻ… he ʻo ka lea ha tangata ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku fakahū ia ʻe he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá.’ (2 Nīfai 33:1.)

“ʻOku ou lea ki he kaveingá ni ʻi he loto fakatōkilalo, mo e ongoʻi maʻu pē ʻoku ou siʻi hifo ʻi he meʻa kotoa ʻiate kinautolu ʻoku uiuiʻi ki he lakanga māʻoniʻoni ko ʻení. …

“Ko ʻeni, ʻoku ou fifili mo koe pe ko hai au ke ui ki he lakanga fakaeʻaposetolo māʻoniʻoní. ʻOku lahi e ngaahi taukei ia ʻoku ʻikai ke u maʻú. ʻOku lahi mo e ngaahi meʻa ʻi heʻeku tuiaki ke ngāué ʻoku kei fie maʻu. ʻI heʻeku fakalaulauloto ki aí, ne u ʻilo ha meʻa pē taha, ha taukei pē ʻe taha pea mahalo pē naʻa ʻoku ʻi ai mo hano tupuʻanga, ka ʻoku ou maʻu ʻa e fakamoʻoni ko .

“ʻOku ou fakahā kiate kimoutolu ʻoku ou ʻiloʻi ko e Kalaisí ʻa Sīsū. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne moʻui. Naʻe ʻaloʻi Ia ʻi he vaeuaʻanga ʻo taimí. Naʻá Ne akoʻi ʻEne ongoongoleleí, naʻe fakamāuʻi, naʻe tutuki. Naʻá Ne toetuʻu ʻi he ʻaho hono tolú. Ko e ʻuluaki fua Ia ʻo e toetuʻú. ʻOkú Ne maʻu ha sino ʻo e kakano mo e hui. Ko ʻeku fakamoʻoní ʻeni. ʻOku ou hoko ko ha fakamoʻoni kiate Ia” (“The Spirit Beareth Record,” Ensign, June 1971, 87–88).

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā (1907–95) ʻene fakamoʻoni fakaeʻaposetoló ʻo pehē:

“ʻI heʻeku hoko ko e ʻAposetolo mo e fakamoʻoni makehe ʻo Kalaisí, ʻoku ou fakahoko atu ai ʻeku fakamoʻoni mamalu ko Sīsū Kalaisi moʻoni ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Ko Ia ʻa e Mīsaia naʻe nofo ʻamanaki ki ai ʻa e kikite fakaepalōfita ʻa e kau palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá. Ko Ia ʻa e ʻUtaʻanga ʻo ʻIsileli, ʻa ia naʻe lotua ʻEne hāʻele maí ʻe he fānau ʻa ʻĒpalahame, ʻAisake, pea mo Sēkope ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi senituli lōloa ʻo e lotú.

“Ko Sīsū ʻa e ʻAlo ʻOfaʻanga naʻe talangofua ki he finangalo ʻo ʻene Tamaí ʻaki hono papitaiso ʻe Sione ʻi he vaitafe Soataní. Naʻe ʻahiʻahiʻi Ia ʻe he tēvoló ʻi he feituʻu maomaonganoá ka naʻe ʻikai ke tukulolo ki he ngaahi ʻahiʻahí. Naʻá Ne malanga ʻaki e ongoongoleleí, ʻa ia ko e mālohi ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí, pea naʻá ne fekauʻi e tangata kotoa pē ʻi he feituʻu kotoa ke fakatomala pea papitaiso. Naʻá Ne fakamolemoleʻi e ngaahi angahalá, ʻo lea hangē ha taha ʻoku maʻu e mafaí, pea naʻá ne fakahaaʻi ʻa hono mālohi ke fai iá ʻaki hono fakaʻeveʻeva e pipikí mo hono fakaʻā e mata ʻo e kuí mo fakaongo e tulí. Naʻá Ne liliu e vaí ko e uaine, fakanonga e ngaahi tahi hou ʻo Kālelí, pea ʻaʻeva ʻi he fukahi vai tatau ʻo hangē ha kelekele fefeká. Naʻá Ne veuveuki e kau taki angakovi naʻe feinga ke toʻo ʻene moʻuí pea fakanonga e ngaahi loto hohaʻá.

“Ko hono fakaʻosí, naʻá ne mamahi ʻi he Ngoue ko Ketisemaní pea pekia ʻi he kolosí, ʻo foaki ʻene moʻui taʻe angahalá ko ha totongi maʻá e laumālie kotoa ʻoku haʻu ki he moʻui fakamatelié. Naʻá ne toe tuʻu moʻoni hake mei he maté ʻi he ʻaho hono tolú, ʻo hoko ko e ʻuluaki fua ʻo e toetuʻú mo hono ikunaʻi ʻo e maté.

“Kuo hoko atu ʻe he ʻEiki toetuʻú ʻene ngāue ʻo e fakamoʻuí ʻaki ʻene hā he taimi ki he taimi, ki he kakai tangata fakamatelie kuo fili ʻe he ʻOtuá ke hoko ko ʻene kau fakamoʻoní, pea ʻi hono fakahā hono finangaló ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

“ʻOku fai ʻeku fakamoʻoní ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ou ʻilo hono moʻoni ʻo Kalaisí ʻo hangē kuó u mamata mo ongoʻi ʻaki hoku telingá. ʻOku ou ʻiloʻi foki ʻe fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ko e moʻoni ʻeku fakamoʻoní ʻi he loto ʻo kinautolu kotoa ʻoku fanongo ʻaki ʻa e telinga ʻo e tuí” (“An Apostleʻs Witness of Christ,” Ensign, Jan. 1984, 70).

5.3

ʻOku Maʻu ʻe he Kau ʻAposetoló e Ngaahi Kī Lakanga Fakataulaʻeiki Kotoa Pē ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá

ʻĪmisi
ko hono fakafoki mai e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he Temipale Ketilaní

Naʻe fakafoki mai ʻe he kau talafekau fakalangi e ngaahi kī mahuʻinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku maʻu ʻa e ngaahi kī ko ʻení ʻe he kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

© 1985 Robert Theodore Barrett. ʻOua naʻa hiki hano tatau

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he mahuʻinga ʻo e ngaahi kī fakaeʻaposetolo ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo pehē:

“Naʻe fakamoʻoni ʻa Paula ki he kakai ʻEfesoó ko Kalaisi ʻa e ʻulu ʻo Hono Siasí. Pea naʻá ne akonaki naʻe langa ʻe he Fakamoʻuí Hono Siasí ʻi ha fakavaʻe ʻo e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻoku nau maʻu e ngaahi kī kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. …

“Naʻe hanganaki atu ʻa Paula ki he ngāue fakafaifekau ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ki he taimi ʻe toe fakaava mai ai e ngaahi langí. Naʻe hoko ia. Naʻe haʻu ʻa Sione Papitaiso pea foaki ki he kakai fakamatelié e lakanga fakataulaʻeiki ʻo ʻĒloné mo e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló mo e papitaiso ʻi he fakauku ki he fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá.

“Naʻe toe foki mai e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻi he kuonga muʻá pea foaki kia Siosefa e ngaahi kī naʻa nau maʻu ʻi he moʻui fakamatelié. Naʻe fakanofo e kau tangata fakamatelie ki he tuʻunga fakaeʻaposetolo māʻoniʻoní ʻi Fēpueli ʻo e 1835. Naʻe foaki e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he konga kimui ʻo Māʻasi ʻo e 1844.

“Naʻe ʻiloʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá naʻe tuʻunuku mai ʻene pekiá. Naʻá ne ʻiloʻi kuo pau pe he ʻikai ke toe mole e ngaahi kī mahuʻinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e tuʻunga fakaeʻaposetoló.

“Naʻe ʻomi ʻe ha taha ʻo e kau ʻAposetoló, ko Uilifooti Utalafi, ʻa e fakamatala ko ʻeni ki he meʻa naʻe hoko ʻi Nāvū ʻi he taimi naʻe lea ai e Palōfitá ki he Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻʻI he meʻa ko iá naʻe tuʻu hake e Palōfita ko Siosefá pea pehē mai kiate kimautolu: “Kau Tangata, ʻoku ou fie moʻui ke mamata ki hono langa e temipale ko ʻení. He ʻikai ke u moʻui ke mamata ki ai, ka te mou mamata kimoutolu ki ai. Kuó u fakamaʻu ki homou ʻulú ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Kuó u fakamaʻu kiate kimoutolu ʻa e kī, mālohi, mo e tefitoʻi moʻoni kotoa pē kuo fakahā mai ʻe he ʻOtua ʻo e langí kiate au. Ko ʻeni, tatau ai pē pe te u ʻalu ki fē pe ko e hā te u faí, ʻoku ʻiate kimoutolu e puleʻangá.”’

“Ko e palōfita kotoa pē naʻe muimui ʻia Siosefá, meia Pilikihami ʻIongi ki [he Palesiteni lolotonga ʻo e Siasí], kuó ne maʻu mo fakaʻaongaʻi e ngaahi kī ko iá pea kuó ne maʻu e tuʻunga fakaeʻaposetolo toputapú” (“Faith and Keys,” Ensign pe Liahona, Nov. 2004, 27–28).

ʻĪmisi
Ko Hono Fakanofo ʻe Siosefa Sāmita ʻa Paʻale P. Palatí

Naʻe fakanofo ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻŌliva Kautele, mo Tēvita Uitemā ʻa Paʻale P. Palati ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e ʻAposetolo pulé pē ʻi he māmaní te ne lava ʻo fakaʻaongaʻi kakato e ngaahi kī fakaeʻaposetolo ʻo e lakanga fakataulaʻeikí:

“Ko e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá—ʻa e totonu mo e mālohi ʻo e kau palesitenisī taʻengatá ʻa ia ʻoku puleʻi ʻaki e puleʻanga fakamāmaní—ʻoku foaki e ngaahi kī ko ʻení, ʻi hono tomuʻa fakahā mei he langí ʻi he laumālie ʻo e fakahaá ki he tangata takitaha ʻoku fakatou fakanofo ko ha ʻAposetolo mo vaheʻi ko ha mēmipa ʻo e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.

“Ka koeʻuhí ko e ngaahi kií ko e totonu ia ʻa e kau palesitenisií, ʻe lava pē ke fakaʻaongaʻi ʻi honau kakató ʻe ha tangata ʻe taha he taimi ʻi he māmaní. ʻOkú ne hoko maʻu pē ko e ʻAposetolo fuoloa tahá, ko e ʻAposetolo pulé, ko e taulaʻeiki lahi pulé, mo e kaumātuʻa pulé. ʻOkú ne lava toko taha ʻo fai e fakahinohino ki he niʻihi kehé, pea ko ha fakahinohino ʻoku ʻikai ha taha ʻe hao mei ai.

“Ko ia ai, neongo ʻoku maʻu ʻe he kotoa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi kií, ka ʻoku ʻi ai ha fakangatangata ʻo ʻenau fakaʻaongaʻí, tukukehe ʻo ka maʻu ʻe ha taha ʻo kinautolu e tuʻunga fuoloa taha ko ia ʻokú ne hoko ai ko e pani ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní” (“The Keys of the Kingdom,” Ensign, May 1983, 22–23; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻOku fakaʻatā ʻe he ngaahi kī ʻoku maʻu ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahaá ke nau fakahoko e ngaahi fatongia kuo tuku ange ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ʻo pehē:

“ʻOku malava ke maʻu ʻe he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fakahā ke tataki kinautolu ʻi heʻenau ngaahi ngāué pea ke tokoniʻi kinautolu ʻi hono fokotuʻutuʻu e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi houalotu ʻo e Siasí. Ko e taimi ʻoku fekauʻi atu ai kinautolu ki ha siteiki ʻi he foaki ʻo e mafaí, ʻoku nau maʻu e mālohi kotoa ke maʻu e fakahā, fai ha ngaahi liliu, mo fakahoko e ngaahi meʻá fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻEikí. Ka ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha ngaahi fakahā ki hono tataki e Siasí fakalūkufua, tukukehe ʻo kapau ʻe aʻu ha taha ʻo kinautolu ki he Kau Palesitenisií. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ko e totonu ko ia ke maʻu e fakahā mo e fakahinohino ki he Siasí fakakātoa ʻoku maʻu ia ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá, ka te ne toki lava pē ʻo fakaʻaongaʻi ʻo kapau ʻokú ne aʻu ki he Kau Palesitenisií. Ka ko e mālohi ko ʻení ʻoku ʻikai hā ia lolotonga ʻoku kei moʻui e Palesiteni ʻo e Siasí” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie [1956], 3:157; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

5.4

Ngaahi Fatongia ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻĪmisi
Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 1997

Ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 1997

“ʻOku ui ʻa e kau fakataha alēlea māʻolunga ʻe toko hongofulu mā ua ʻoku fononga holó, ke hoko ko e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pe ko e kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoa—ʻo nau kehe ai mei he kau ʻōfisa kehe ʻi he siasí ʻi he ngaahi fatongia ʻo honau lakangá. …

“Ko e Toko Hongofulu Mā Uá ko ha Fakataha Alēlea Māʻolunga Pule Fononga Holo ia, ke ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, ʻi he pule mai ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí, ʻo fakatatau mo e tuʻutuʻuni ʻo e langí; ke langa hake ʻa e siasí, pea tokangaʻi ʻa hono ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo fuofua fai ki he kau Senitailé pea toki fika ua ki he kau Siú.

“Kuo pau ke ngāue ʻa e Kau Fitungofulú ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, ʻi he pule mai ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá pe ko e fakataha alēlea māʻolunga fononga holó, ʻi hono langa hake ʻo e siasí mo tokangaʻi hono ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he ngaahi puleʻangá kotoa pē, ʻo fuofua fai ki he kau Senitailé pea toki hoko ki he kau Siú;

“ʻI hono fekauʻi atu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, pea nau maʻu ʻa e ngaahi kī ke fakaava ʻa e matapaá ʻi hono malanga ʻaki ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí, pea fuofua fai ki he kau Senitailé pea ke toki hoko ki he kau Siú. …

“Ko e fatongia ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá foki, ke fakanofo mo fokotuʻutuʻu maau ʻa e kau ʻōfisa kehe kotoa pē ʻo e siasí, ʻo fakafehoanaki mo e fakahā” (T&F 107:23, 33–35, 58).

Naʻe lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e ngaahi fatongia ʻo e Kau ʻAposetoló ʻo pehē:

“Naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa hono ʻuhinga ʻnaʻá ne foaki [ai] ʻa e niʻihi, ko e kau ʻaposetolo; mo e niʻihi ko e kau palōfitá.’ Ko hono ʻuhingá ʻko hono fakahaohaoa ʻo e kakai māʻoniʻoní, mo e ngāue fakafaifekaú, ke langa hake ʻa e sino ʻo Kalaisí:

“ʻKae ʻoua ke tau hoko kotoa pē ki he fakataha ʻi he tuí, pea mo e ʻiloʻi ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá’ [ ʻEfesō 4:11–13].

“Ko ia ko e ngāue ʻa e Kau ʻAposetoló—ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá—ke fakahoko ʻa e uouangataha ko ia ʻi he tuí pea ke fakahā ʻetau ʻiloʻi ʻo e Fakamoʻuí. Ko ʻetau ngāué ke faitāpuekina e moʻui ʻa e kakai kotoa pē ʻe ako mo muimui ʻi he ʻhala ʻoku lelei lahi’ ʻo e ʻEikí [1 Kolinitō 12:31; ʻEta 12:11]. Pea ʻoku fie maʻu ke tau tokoni ki he kakaí ke nau teuteu ke maʻu honau fakamoʻuí mo e hakeakiʻí” (“Fakamoʻuí mo e Hakeakiʻí,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 7–8).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻa e ngaahi tefitoʻi fatongia ʻo e Kau ʻAposetoló ʻi he foungá ni ʻo pehē:

“Naʻe ui ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Fakataha Alēlea ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea fakanofo ke nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo maʻu ʻa e mafai mo e fatongia ke puleʻi ʻa e Siasí, ke fakahoko hono ngaahi ouaú, ke fakamatalaʻi hono tokāteliné, pea fokotuʻu mo paotoloaki ʻene ngaahi ngāué. Ko e tangata kotoa pē ʻoku fakanofo ko ha ʻAposetolo, mo hikinimaʻi ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ko ha palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā’ (“God Is at the Helm,” Ensign, May 1994, 54; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Hili hono fili mo fakanofo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe fai ange ʻe Palesiteni ʻŌliva Kautele (1806–50), ko e ʻAsisiteni ki he Palesiteni ʻo e Siasí he taimi ko iá, ʻa e fekau ko ʻení:

“Kuo fakanofo kimoutolu ki he Lakanga Fakataulaʻeiki māʻoniʻoni ko ʻení, kuo mou maʻu ia meiate kinautolu kuo maʻu e mālohí mo e mafaí mei ha ʻāngelo; kuo pau ke mou malanga ʻaki e Ongoongoleleí ki he puleʻanga kotoa pē. Kapau te mou kihiʻi tōnounou ʻi homou fatongiá, ʻe lahi homou malaʻiá; he ko e lahi ange ʻa e uiuiʻí, ko e lahi ange ia e maumaufonó. Ko ia ai ʻoku ou fakatokanga atu ke mou tanumaki ha loto fakatōkilalo lahi, he ʻoku ou ʻilo e loto-hīkisia ʻa e tangatá. Mou tokanga telia ʻa e fakahīkihiki ʻa e māmaní; tokanga telia naʻa maʻu hoʻomou tokangá ʻi he ngaahi meʻa fakamāmaní. Tuku ke muʻomuʻa hoʻomou ngāue fakafaifekaú. Manatuʻi, ʻoku tukupā e laumālie ʻo e tangatá ki hoʻo fekaú; pea kapau te mou manatuʻi maʻu pē homou uiuiʻí te mou tuʻumālie maʻu pē.

“… ʻOku fie maʻu ke ke maʻu ha fakamoʻoni mei he langí maʻau.

“… Fakamālohia hoʻo tuí; liʻaki hoʻo veiveiuá, ngaahi angahalá, mo hoʻo taʻe tui kotoa pē; pea he ʻikai lava ʻe ha meʻa ʻo taʻofi koe mei hoʻo haʻu ki he ʻOtuá. ʻOku ʻikai kakato ho fakanofó kae ʻoua kuo hilifaki ʻe he ʻOtuá Hono toʻukupú kiate koe. ʻOku fie maʻu pē ʻa e meʻa tatau meiate kitautolu ke fakafeʻungaʻi ki he ngāué ʻo hangē ko kinautolu kuo muʻomuʻa ʻiate kitautolú; ʻoku tatau pē ʻa e ʻOtuá. Kapau naʻe hilifaki ʻe he Fakamoʻuí Hono ongo nimá ʻi Heʻene kau ʻaposetoló ʻi he kuonga muʻá, ko e hā ka ʻikai lava ai ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní?

“… ʻOku pehē pē hoʻomou tahá; ʻoku mou tatau ʻi hono maʻu e ngaahi kī ʻo e Puleʻangá ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē. ʻOku uiuiʻi kimoutolu ke malanga ʻaki e Ongoongolelei ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ki he ngaahi puleʻanga ʻi he māmaní; ko e finangalo ia ʻo homou Tamai Hēvaní, ke mou ʻave ʻEne Ongoongoleleí ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní mo e ngaahi motu ʻo e tahí.

“Ke mou loto vēkeveke ke fakahaofi e ngaahi laumālié. ʻOku mahuʻinga tatau pē ʻa e laumālie ʻo ha tangata ʻe taha mo ha tangata ʻe taha. … Kuo feinga maʻu pē ʻa e filí ke toʻo e moʻui ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá; ko ia ai kuo pau ke mou mateuteu ʻi he taimi kotoa pē ke feilaulauʻi homou moʻuí, ʻo ka fie maʻu ia ʻe he ʻOtuá ki hono fakalahi mo langa hake ʻa ʻEne taumuʻá. ʻOua ʻe lāunga ki he ʻOtuá. Ke mou faʻa lotu; pea tokanga maʻu pē. …

“… ʻOku mau naʻinaʻi atu ke mou faivelenga ʻi hono fakahoko hoʻomou uiuiʻí; ʻoku ʻikai totonu ke ʻi ai ha tōnounou; kuo pau ke mou fakahoko e meʻa kotoa pē; … ʻoku maʻu ʻe he puleʻanga kotoa pē ha totonu kiate kimoutolu; ʻoku mou fehokotaki ʻo hangē ko e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú; neongo te mou mavahevahe maʻu pē pea toe fakataha mai ʻo aʻu ki homou motuʻa” (ʻi he History of the Church, 2:195–96, 198; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

5.5

ʻOku Fekauʻi e Kau ʻAposetoló ke Langa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he Māmaní kotoa

ʻĪmisi
Ko hono fakahinohinoʻi ʻe Kalaisi e Kau ʻAposetoló ke akonaki ki he puleʻanga kotoa pē

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e ʻaposetolo ʻo pehē:

Ko e foʻi lea ʻaposetoló, ʻi hono tupuʻangá, ʻoku ʻuhinga moʻoni ia ʻko ha taha ʻoku fekauʻi atu.’ Kapau naʻe pehē ʻe he fakamatala ko iá ʻko ha taha ʻoku fekauʻi atu mo ha mafai mo e fatongia pau,’ mahalo te ne fakamatalaʻi e uiuiʻí ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻi he taimi naʻe ʻaʻeva ai hotau ʻEikí ʻi he māmaní; pea hangē ko ia kuo tuku mai ʻi hotau kuongá” (“Special Witnesses for Christ,” Ensign, May 1984, 50; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77) ko hono langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá he funga māmaní ko ha fatongia fakaeʻaposetolo ia:

“ʻOku uiuiʻi ʻa e ʻAposetoló ke ne langa hake ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní hono kotoa; ko e ʻAposetoló ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ki he mafai ko ʻení, ʻo ʻikai ko ha toe taha kehe. Kapau ʻoku fakamāʻoniʻoniʻi ʻe ha ʻAposetolo ʻa hono uiuiʻí, ʻokú ne hoko ia ko e folofola ʻa e ʻEikí ki hono kakaí ʻi he taimi kotoa pē” (Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe [1954], 139; tānaki atu hono fakamamafaʻí; vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi [1997], 165).

Naʻe tohi ʻe ʻEletā L. Tomu Peuli (1922–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku ʻave e Kau ʻAposetoló ki he kotoa ʻo e māmaní ʻe heʻenau ngaahi fatongiá:

“ʻOku hokohoko atu ha ʻAposetolo he ʻahó ni ko e ʻtaha kuo fekauʻi atú.’ ʻOku kehe ʻa e ngaahi tūkunga ʻoku tau fehangahangai mo iá mo ē ʻo e Kau Taki ʻo e kuonga muʻá ʻi heʻetau fai fononga ke fakahoko ʻetau ngaahi ngāué. ʻOku kehe ʻaupito ʻa e anga ʻo ʻetau fononga ki he ngaahi tuliki ʻo e māmaní mei he Kau Taki ʻi he kuonga muʻá. Ka neongo ia, ʻoku kei tatau pē ʻetau ngāué ʻo hangē ko ia kuo tuku mai ʻe he Fakamoʻuí ʻi Heʻene fakahinohinoʻi ʻEne Toko Hongofulu Mā Ua ne uí ke ʻʻalu ʻa kimoutolu ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní: ʻo akonaki atu kiate kinautolu ke nau tokanga ki he ngaahi meʻa kotoa pē kuó u fekau kiate kimoutolú: pea vakai, ʻoku ou ʻiate kimoutolu maʻu ai pē, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmaní’ (Mātiu 28:19–20)” (“What Is a Quorum?” Ensign pe Liahona, Nov. 2004, 24).

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Pulusi C. Heifeni ʻo e Kau Fitungofulú ki he ngaahi fononga fakamāmani lahi ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha taʻu ʻe tahá ʻo pehē:

“Neongo e fulifulihi ʻo e ngaahi ngāue fakafoʻituituí ʻi ha taʻu, ka kuo kamata ke ongoʻi ʻe he ʻAposetolo takitaha ʻi he Siasi fakamāmani lahí ha ngāue fakamāmani lahi, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi polokalama kotoa pē ʻa e Siasí ka ki he puleʻanga mo e kakai kotoa pē. Fakakaukau ko ha sīpinga, ʻa e lisi ʻa ʻEletā Mekisuele ki he konifelenisi mo e ngaahi fakataha makehe ki he 1993 [vakai ki he saati ʻoku ʻoatú]. …

“Ko ha ngaahi ngāue lalahi kehekehe moʻoni ʻeni, ʻi he funga ʻo e māmaní ʻi ha taʻu ʻe taha—kau ai ʻa Siaina mo Mongikōlia. Ka ko e angamaheni ia ʻo e sīpinga ʻoku muimui ki ai e kotoa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá” (A Disciple’s Life: The Biography of Neal A. Maxwell [2002], 458–59).

Ko e Ngāue ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele Kuo Vahe ki he Konifelenisí mo e Fakataha Makehé: 1993

ʻAhó

Feituʻú

Ngāue ke Faí

30 Sānuali

Manitai, ʻIutā

Konifelenisi Fakasiteikí

13 Fēpueli

Polovo, ʻIutā

Konifelenisi Fakavahelahi (ngaahi siteiki e kakai mali ʻo BYU)

20 Fēpueli

Sōleki Siti ʻIutā

Fakatapui ʻo e Falelotu Katolika ʻo e Mateliané

27 Fēpueli

ʻEle Paso, Tekisisi

Konifelenisi Fakasiteikí

6 Māʻasi

Hemosilo, Mekisikou

Konifelenisi Fakavahelahi

13 Māʻasi

Tolonitō, Kānata

Konifelenisi Fakasiteikí

9–19 ʻEpeleli

Mongikōlia mo Peisingi, Siaina

Fakatapui ʻa Mongikōlia, ʻaʻahi ki he kau ʻōfisa Siainá

25–26 ʻEpeleli

Seni Tieko, Kalefōnia

Fakatapui ʻo e Temipale Seni Tiekó

1 Mē

ʻOkiteni, ʻIutā

Konifelenisi Fakavahelahi

22 Mē

Pālesi, Falanisē

Konifelenisi Fakasiteikí

12 Sune

Tuini Folo, ʻAitahō

Konifelenisi Fakavahelahi

19 Sune

Sipilingivila, ʻIutā

Toe Fokotuʻutuʻu Foʻou e Siteikí

4 Siulai

Polovo, ʻIutā

Kātoanga ʻo e Tauʻatāiná

22 ʻAokosi

Sōleki Siti ʻIutā

Fakataukeiʻi e kau palesiteni fakasiteiki foʻou ʻo e ʻĒlia ʻIutā Tokelaú

28 ʻAokosi

Nisa, ʻOlikoni

Konifelenisi Fakasiteikí

11 Sepitema

Monituliolo, Kānata

Konifelenisi Fakavahelahi

16 ʻOkatopa

Lalei, Noate Kalolainá

Konifelenisi Fakavahelahi

23 ʻOkatopa

Hetisipeeki, Misisipi

Konifelenisi Fakavahelahi

6 Nōvema

Tōkiō, Siapani

Seminā ʻa e Kau Palesiteni Fakamisioná, ako Faka-ʻĒlia

13 Nōvema

Soulu, Kōlea

Ako Faka-ʻĒlia

17 Nōvema

Hongo Kongo

Ako Faka-ʻĒlia

20 Nōvema

Manila, Filipaini

Seminā ʻa e Kau Palesiteni Fakamisioná, ako Faka-ʻĒlia

4 Tīsema

Sikākou, ʻIlinoisi

Fakataha e kau ngāue Temipale Sikākoú

(Bruce C. Hafen, A Disciple’s Life: The Biography of Neal A. Maxwell [2002], 459.)

ʻOku faʻa vahe ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke tokangaʻi e ngāue ʻa e Siasí ʻi he ngaahi feituʻu pau ʻi he māmaní ʻi ha vahaʻataimi. Neongo ʻoku malava e Kau ʻAposetoló ʻi he fakalakalaka he fefonongaʻakí mo e tekinolosia ki he fetuʻutakí ke tokangaʻi e ngaahi ʻēlia ko ʻení mei he hetikuota ʻa e Siasí ʻi he ʻIunateti Siteití, ka ʻoku nau nofo he taimi ʻe niʻihi ʻi ha ngaahi fonua kehe. Hangē ko ʻení, naʻe hoko ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi mo ʻEletā Sefilī R. Hōlani ko ha ongo Palesiteni Faka-ʻĒlia peá na nofo ʻi Filipaini mo Silei, mei he 2002 ki he 2004, pea naʻe hoko ʻa ʻEletā L. Tomu Peuli ko ha Palesiteni Faka-ʻĒlia lolotonga ʻene nofo ʻi ʻIulope lotoloto mei he 2004 ki he 2005.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) kau ki he fatongia ʻa e Kau ʻAposetoló ke tauhi ki he kakai ʻo e māmaní ʻo pehē:

“Ko ʻenau tokanga tefitó ko e paotoloaki e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní. Kuo pau ke nau tokanga ki he lelei ʻa e fānau ʻa ʻetau Tamaí, ʻa kinautolu ʻi he Siasí mo kinautolu ʻoku ʻikai Siasí fakatouʻosi. Kuo pau ke nau fai e meʻa kotoa pē ʻoku nau lava ʻo faí ke fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku tangí, ke ʻoange ha mālohi kiate kinautolu ʻoku vaivaí, ke poupou kiate kinautolu ʻoku nau toó, ke fakakaungāmeʻa ki he tuenoá, ke tokoniʻi ʻa e masivá, ke tāpuakiʻi ʻa e mahakí, fai ha fakamoʻoni, ʻo ʻikai koeʻuhí ko e tuí ka mei ha ʻiloʻi pau ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko honau Kaungāmeʻa mo e ʻEikí, ko ʻEne kau tamaioʻeiki kinautolu” (“Special Witnesses for Christ,” 49–50).

ʻĪmisi
Ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi Tonga, 1965

Ko e ʻaʻahi ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ki he misiona Tongá ʻi he 1965. Koeʻuhí ko e lahi ʻo ʻenau fefolauʻakí, ʻoku feangai e Kau ʻAposetoló mo e ngaahi fie maʻu ʻo e Siasí fakamāmani lahi.

5.6

ʻOku Maʻu ʻe he Kau ʻAposetoló e Ngaahi Kī ke Fakaava ʻa hono Malangaʻi e Ongoongoleleí ki he Ngaahi Puleʻangá

Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) ko e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “kuo pau ke nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e ngāué ni, ke fakaava ʻa e matapā ʻo e Puleʻanga ʻo e langí ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē, mo malanga ʻaki ʻa e Ongoongoleleí ki he kakai fulipē. Ko e mālohi, mafai, pea mo e anga haohaoa ʻeni ʻo honau tuʻunga fakaeʻaposetoló” (ʻi he History of the Church, 2:200; vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 161).

Ko e Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku nau “fakaava ʻa e matapā” ki he ngāue fakafaifekaú ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo fakafou ʻi he ngaahi fengāueʻaki mo e kau ʻōfisa fakapuleʻanga mo e kau taki fakapuleʻanga kehe. ʻOku nau fakaʻaongaʻi foki e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke fakatāpui mo toe fakatāpui e ngaahi fonua ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ʻo pehē:

ʻOku hoko pē hono malangaʻi e ongoongoleleí ʻi he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní he taimi ʻoku fakatāpui ai ʻe ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e fonuá ki he taumuʻa ko iá. ʻOku ngāue ʻa e Siasí ʻi loto ʻi he ngaahi lao ʻo e puleʻanga takitaha ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai fepaki e ngaahi founga ngāue ʻa e Siasí mo e lao pe anga fakafonua ʻo e fonua ko iá. ʻOku ʻikai ke tau malanga ʻi he feituʻu ʻoku tapuʻi ai ʻe he ngaahi lao ʻo e fonua ko iá ʻa e founga ko iá” (“150th Year for Twelve: ‘Witnesses to All the World,’” Church News, Jan. 27, 1985, 3; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e meʻa ne aʻusia ʻe heʻene kui tangatá ʻi hono fakaʻaongaʻi e ngaahi kī fakaeʻaposetoló ke fakatāpui ʻa ʻAmelika Tonga ʻi he 1925 ʻo pehē:

“Naʻe ʻaʻahi ʻa ʻEletā Paʻale P. Pālati ki ʻAmelika Tonga ʻi he 1851. Naʻe toe ʻahiʻahi e ngāué ʻi he 1925. ʻI he ʻAho Kilisimasi ʻo e 1925, ʻi he paʻake Tres de Febrero ʻi Pueno ʻAealisi, ʻĀsenitiná, naʻe fakatāpui ʻe heʻeku kui tangata ko ʻEletā Melovini J. Pālatí, ʻa ʻAmelika Tonga ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí. Te u lau atu mei he lotu fakatapuí:

“ʻTāpuekina e kau palesiteni, kau kōvana, mo e kau taki fakaʻofisiale ʻi he ngaahi fonua ko ʻeni ʻo ʻAmelika Tongá ke nau lava ʻo tali angaʻofa kimautolu mo ʻomi ha ngofua ke fakaava e ngaahi matapā ʻo e fakamoʻuí ki he kakai ʻo e fonuá ni. …

“ʻPea ko ʻeni ʻe Tamai, ʻi he mafai ʻo e tāpuaki mo e ngāue kuo vahe mai ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí, pea ʻi he mafai ʻo e lakanga fakaeʻaposetolo māʻoniʻoni ʻoku ou maʻú, ʻoku ou fakaava ai e matapaá ki hono malangaʻi ʻo e Ongoongoleleí ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa ko ʻeni ʻi ʻAmelika Tongá, pea ʻoku ou valokiʻi mo fekauʻi ke taʻofi e mālohi kotoa pē ʻe fakafepaki ki hono malangaʻi e Ongoongoleleí ʻi he ngaahi fonuá ni; pea ʻoku ou tāpuakiʻi mo fakatapui ʻa e ngaahi puleʻangá ni ki hono malangaʻi hoʻo Ongoongoleleí. Pea ʻoku mau fai kotoa ʻeni ke malava ke fakahoko e fakamoʻuí ki he tangata kotoa pē, pea ke hūfia mo fakalangilangiʻi ai pē ho huafá ʻi he tafaʻaki ko ʻeni ʻo e fonua ko Saioné’ (Crusader for Righteousness [Salt Lake City: Bookcraft, 1966], p. 81; toki tānaki atu e mataʻitohi fakahihifí) (“The Kingdom Rolls Forth in South America,” Ensign, May 1986, 12).

5.7

ʻOku Loto-Taha e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi heʻenau Tuʻutuʻuní

ʻĪmisi
Ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo e Toko Hongofulu Mā Uá, 1984

Ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 1984

Ke akoʻi e founga ʻoku aʻusia ai e loto-tahá ʻi he ngaahi fakataha alēlea pule ʻa e Siasí, naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“Te u lava ʻo talaatu e founga ʻoku puleʻi ʻaki kimoutolu he ʻaho ní … ʻaki hono fakamatalaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi founga ngāue ʻoku mau muimui ki ai ʻi he ngaahi fakataha ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku maluʻi ʻe he ngaahi founga ngāue ko ʻení ʻa e ngāué mei he ngaahi vaivai fakafoʻituitui ʻoku hāsino ʻiate kimautolu hono kotoá.

“Ko e taimi ʻoku ʻomi ai ha meʻa ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha fakataha he temipalé, ko e meʻa ʻe taha ʻoku fakapapauʻi he vave tahá pe ʻoku mamafa hono nunuʻá pe ʻikai. ʻE vakai ha taha ʻiate kimautolu ʻi ha fokotuʻu ʻoku lelei ki he ngaahi meʻa ʻoku lahi mo tuʻuloa hono nunuʻá.

“ʻOku mahino mei he ngaahi fakahaá ko e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e ngaahi kōlomu pulé ʻkuo pau ke fai ia ʻi he loto-taha kotoa ʻa e kōlomu ko iá. … Kapau ʻe ʻikai ke pehē, ʻoku ʻikai ha totonu ʻa ʻenau ngaahi tuʻutuʻuní ki he ngaahi tāpuaki tatau’ (T&F 107:27, 29). Koeʻuhí ke fakapapauʻi ko e meʻa ia ʻoku hokó, ʻoku tātaaitaha ke fai e tuʻutuʻuni ki he ngaahi meʻa mahuʻingá ʻi he fakataha ʻoku ʻohake aí. Pea kapau ko e fokotuʻú ko ha konga ia ʻo ha meʻa lahi ange, ʻoku tuku ha taimi feʻunga ke ʻomi kimautolu kotoa’ koeʻuhí ke fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kimautolu e meʻa ʻoku hokó, pe ʻoku mau maʻu ha ongo mahino ʻaupito ki ai ʻo hangē ko ia ʻoku faʻa hokó. …

“ʻE taʻeʻamanekina ia ke ʻohake ha meʻa ʻi ha founga ʻoku makatuʻunga ʻa hono fakangofuá ʻi he founga naʻe fakahoko mai aí, ko hai naʻá ne fakahoko maí, pe ko hai naʻe ʻi ai pe ʻikai ke ʻi ai ʻi he taimi naʻe fakahoko mai aí.

“ʻOku faʻa angamaheni ʻaki ke mamaʻo atu ha taha pe tokolahi ange ʻiate kimautolu lolotonga e ngaahi fakataha angamahení. ʻOku mau ʻilo kotoa pē kuo pau ke hoko atu ʻa e ngāué pea tali e fakakaukau ʻa hotau kau takí. Ka neongo ia, kapau ʻoku ʻilo lahi ange ha taha ʻi he Kōlomú ki ha meʻa ʻo lahi ange ʻi he niʻihi kehé pe ʻoku maheni ange ia mo ia ʻi ha ngāue naʻe vahe ange, aʻusia, pe tokanga fakatāutaha, ʻoku faʻa fakatoloi e meʻa ko iá kae ʻoua kuó ne lava ʻo kau ki he fealēleaʻakí.

“Pea kapau ʻoku ʻikai lava ʻo mahino ki ha taha ʻo kimautolu ha meʻa pe ongoʻi taʻe fiemālie ki ai, ʻoku fakatatali ia ki ha fealēleaʻaki lahi ange.

“ʻOku ou manatuʻi ha ngaahi taimi naʻe fekauʻi ai ha taha ki he falemahakí ke aleaʻi mo ha mēmipa ʻo e Fakataha Alēleá naʻe puke ha meʻa fakavavevave he ʻikai lava ʻo fakatoloi ka naʻe fie maʻu e ʻloto-taha’ ki aí. ʻOku ʻi ai foki ha ngaahi taimi ʻe mavahe fakataimi ai ha taha ʻiate kimautolu mei he fakatahá ke fetuʻutaki ki ha taha ʻo kimautolu ʻoku ʻi ha fonua muli ke ʻomai ʻene ngaahi ongo fekauʻaki mo ha meʻa ʻoku lolotonga aleaʻi.

“ʻOku ʻi ai ha lao ʻoku mau muimui ki ai: ʻOku ʻikai fakaleleiʻi ha meʻa kae ʻoua kuo hiki ha miniti ke fakamoʻoni naʻe faaitaha e ongo ʻa e Kau Taki kotoa ne ʻi he fakataha alēleá (kae ʻikai ko ha taha pē, pe ko ha kōmiti). ʻOku ʻikai lau ʻoku fakangofua ke fakahoko ha meʻa ʻi he tefitoʻi moʻoní kae ʻoua kuo lekooti ʻe ha miniti kuo fai ʻa e ngāué—ʻoku angamaheni ʻaki ʻi he taimi ʻoku fakangofua ai e minití ʻi he fakataha hono hokó.

“Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku mau taʻemanonga ʻi ha fakakaukau hili ha tuʻutuʻuni. ʻOku ʻikai teitei tukunoaʻi ia. ʻOku ʻikai lava ia ke pehē ko e laumālie taʻemanonga ko iá ʻoku ʻikai ʻi he Laumālie moʻoni ʻo e Fakahaá.

“Ko e founga ia ʻo ʻemau ngāue—ʻi he fakataha alēleá. ʻOkú ne ʻomi e malu ki he Siasí mo ha tuʻunga fiemālie māʻolunga kiate kimautolu kotoa ʻe ʻekea fakataautaha mei aí. ʻE lava ke tataki ha kau tangata ʻoku nau malava e ngaahi meʻa angamahení ʻo fakafou ʻi he fealēleaʻakí mo e ueʻi fakalaumālié ke fakahoko ha ngaahi meʻa makehe ʻo fakatatau ki he palaní” (“I Say unto You, Be One” [Brigham Young University devotional, Feb. 12, 1991], 3–4, speeches.byu.edu; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻĪmisi
Ko Palesiteni Hanitā, ʻEletā Hōlani, Palesiteni Fausi

Ko Palesiteni Hauati W. Hanitā, ʻEletā Sefilī R. Hōlani, mo Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻoku nau fiefia fakataha.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí e ʻuhinga ʻoku matuʻaki mahuʻinga ai e loto-tahá ʻo pehē:

ʻOku tokoni e fie maʻu ko ʻeni ʻo e loto-tahá ke taʻofi e fakapalatahá mo e ngaahi ʻulungaanga fakatāutahá. ʻOkú ne fakapapauʻi ʻoku pule ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou he Laumālié, kae ʻikai ko e tangatá ʻo fakafou ʻi he tokolahí pe alealeá. ʻOkú ne fakapapauʻi ʻoku nofo taha e poto mo e ʻausia lelei tahá ʻi ha meʻa kimuʻa pea maʻu e ngaahi ongo loloto mo taʻeueʻia ʻo e fakahinohino kuo fakahā maí. ʻOkú ne maluʻi mei he ngaahi vaivai ʻa e tangatá” (“Continuous Revelation,” Ensign, Nov. 1989, 10; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ko e kau tangata ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ko ha kau tangata mo e ngaahi fakakaukau mālohi mo e puipuituʻa kehekehe. Ka neongo ia, naʻe fakatokangaʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) naʻe ʻikai ha fekeʻikeʻi pe tāufehiʻa ʻi he vahaʻa ʻo e kau tangatá:

“Ka ʻi ai ha ngaahi fehuʻi lalahi ʻi he tuʻutuʻuní, founga ngāué, ngaahi polokalamá, pe tokāteliné, ʻoku fakakaukauʻi fakamātoato fakataha ia ʻi he faʻa lotu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku fakakaukauʻi fakataha ʻe he ongo kōlomú, ʻe he Kōlomu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e fehuʻi mahuʻinga kotoa pē, ʻi heʻenau fakatahá, ʻo maʻu ʻe he tangata kotoa ʻa e tauʻatāina kakato ke lea. …

“Pea ko ʻeni ʻoku ou lau … mei he folofola ʻa e ʻEikí: ʻPea ko e tuʻutuʻuni kotoa pē ʻe fai ʻe ha taha ʻo e ongo kōlomu ko ʻení, kuo pau ke fai ia ʻi he loto-taha kotoa ʻa e kōlomu ko iá; ʻa ia ko e pehē, kuo pau ke loto ʻa e tangata kotoa pē ʻoku kau ki he kōlomú taki taha ki he ngaahi tuʻutuʻuní, koeʻuhí ke ngaohi ʻenau ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e kōlomu taki taha ke tuʻunga tatau hono mālohí mo e mafaí’ (T&F 107:27).

ʻOku ʻikai haʻu ha tuʻutuʻuni mei he fealeaʻaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá taʻe kau ai ʻa e fāitaha kakato ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku kau aí. Mahalo ʻe kehekehe ʻa e ngaahi fakakaukaú ʻi he kamata hono fakakaukauʻi ʻo e ngaahi meʻá. Ko e meʻa ʻeni ia kuo pau ke hoko. ʻOku haʻu ʻa e kau tangatá ni mei ha ngaahi puipuituʻa kehekehe. Ko e kau tangata kinautolu ʻoku nau takitaha e fakakaukau. Ka kimuʻa pea fai ha tuʻutuʻuni aofangatukú, ʻoku taha pē fakakaukaú mo e leʻó.

“Ko e meʻa ʻeni ke ʻamanaki ki aí ʻo muimui ki he folofola ʻa e ʻEikí kuo fakahā maí. Te u toe lau atu mei he fakahaá:

“‘Ko e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e ongo kōlomu ko ʻení, pe ko ha taha pē ʻi he ongo kōlomu ko iá, kuo pau ke fai ia ʻi he māʻoniʻoni kakato, pea ʻi he angatonu, mo e loto-fakatōkilalo, mo e angamalū, mo e kātaki fuoloa, pea ʻi he tui, mo e angamaʻa, mo e ʻilo, anga-fakamaʻumaʻu, faʻa kātaki, anga faka-ʻOtua, ʻofa fakatokoua mo e manavaʻofa;

“‘Koeʻuhí he ko e talaʻofá ʻeni, kapau te nau maʻu lahi ʻa e ngaahi meʻá ni ʻiate kinautolu ʻe ʻikai te nau taʻefua ʻi he ʻiloʻi ʻo e ʻEikí’ (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:30–31).

“ʻOku ou tānaki atu ʻi he fakamoʻoni fakatāutaha lolotonga e taʻu ʻe uofulu naʻá ku hoko ai ko ha mēmipa ʻo e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá mo e meimei taʻu ʻe hongofulu mā tolu kuó u ngāue ai ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, kuo teʻeki ai ha ngāue lahi ne fai ne ʻikai muimuiʻi ai e founga ko ʻení. Kuó u mamata ki he ngaahi faikehekehe ʻo e fakakaukaú ne fakahā ʻi he ngaahi fealeaʻaki ko ʻení. Kuo haʻu mei he founga pē ko ʻeni ʻo hono fakahā ʻe he kau tangatá ʻa ʻenau fakakaukaú ʻa hono siviʻi ʻo e ngaahi fakakaukaú mo e foungá. Ka kuo teʻeki ai ke u mamata ʻi ha taʻefelotoi fēfē pe tāufehiʻa fakafoʻituitui ʻi he lotolotonga ʻo hoku ngaahi Tokouá. Ka, kuó u mamata ʻi ha meʻa fakaʻofoʻofa mo fakaofo—ko ʻenau fakatahataha ʻi he ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea ʻi he mālohi ʻo e fakahaá, ʻo e ngaahi fakakaukau kehekehé, kae ʻoua kuo ʻi ai ha uouongataha mo e felotoi kakato. Ko e toki taimi pē ia ʻoku fakahoko aí. ʻOku ou fakamoʻoni, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngāue ko iá, ʻa e laumālie ʻo e fakahā ne toutou fakahā mai ʻi hono tataki ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí” (“God Is at the Helm,” Ensign, May 1994, 54, 59; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ngaahi Meʻa ke Fakalaulauloto Ki Aí

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku kehe ai e ngaahi fatongia ʻo ha ʻAposetolo mei he kau maʻu mafai kehe ʻo e Siasí?

  • Ko e hā e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá? Ko e hā ha founga kuo faitāpuekina ai koe mo ho fāmilí ʻe he ngaahi kī ko iá?

  • ʻOku maluʻi fēfē kitautolu ʻe he Kau ʻAposetoló mei hono “felīliaki, mo feʻaveʻaki fano ʻe he matangi ʻo e akonaki kotoe pē, ʻi he poto kākā ʻo e tangatá, mo e poto ʻi he fiemuʻá”? (vakai, ʻEfesō 4:11–14).

  • Ko e hā e fatongia ʻoku maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí ke faaitaha ʻi he fakahinohino ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí? Ko e hā ha ngaahi fatongia ʻoku tau maʻu ʻo kapau ʻoku ʻikai ke tau faaitaha kakato mo kinautolu?

Ngaahi Ngāue ke Faí

  • Hiki fakanounou ʻi ha laʻi pepa pe ʻi ha tohinoa, ʻa e uiuiʻi mo e ngaahi fatongia ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo hangē ko hono akoʻi ʻi he lēsoni ko ʻení.

  • Hiki ʻi ha laʻi pepa pe ʻi ha tohinoa ʻa e ngaahi meʻa naʻá ke aʻusia ʻi he taimi naʻe ʻoatu ai ʻe he ngaahi lea ʻa e Kau ʻAposetoló ha fakafiemālie, fakahinohino, pe fakakaukau fakalaumālié.

  • Vahevahe ʻi ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi pe fealēleaʻaki ʻe vavé ni mai, ʻa e meʻa kuó ke ako lolotonga hono ako e lēsoni ko ʻení.