Laipelí
Vahe 2: Ko e Palōfita Moʻuí: Ko e Palesiteni ʻo e Siasí


Vahe 2

Ko e Palōfita Moʻuí: Ko e Palesiteni ʻo e Siasí

Talateu

‘Oku puleʻi ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí ʻa e kōlomu kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e kāingalotu fakalūkufua ʻo e Siasí. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē: “Ko e ʻAposetolo pule ia ʻi he māmaní. Kuo ʻosi fakanofo mo vaheʻi ia ko e palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā ki he māmaní. Kuo poupouʻi ia ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Ko ia ʻa e taulaʻeiki lahi pule ki he kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he māmaní. ʻOkú ne maʻu toko taha mo ngāue ʻaki e ngaahi kī kotoa pē ʻo e puleʻangá ʻi he malumalu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia ko e ʻulu ki he Siasí ni pea mo e fungani makatulikí” (“Continuing Revelation,” Ensign, Aug. 1996, 5).

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Maʻake E. Pitasoni (1900–1984) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko e palōfita moʻuí ʻa e tangata lea ʻa e ʻEikí ki he Siasí mo e māmaní ʻo pehē: “Mahalo he ʻikai ongoʻi ʻe he kakai ʻoku ʻikai mēmipa ʻi he siasí ni ʻa e maʻongoʻonga ʻo ʻene ngāué. Naʻa mo e Kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí kuo teʻeki ke nau ʻilo ia. Ka ko hono moʻoní, ko e palesiteni ʻo e Siasí ko ha palōfita ia naʻe fokotuʻu hake ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni ke ʻomi ha tataki fakalaumālie, ʻo ʻikai ngata pē ki he Kāingalotu ʻo e Siasí, ka ki he faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá he feituʻu kotoa” (“A People of Sound Judgment,” Ensign, July 1972, 40).

ʻE fakalahi ʻe ha ako fakamātoato ʻo e vahé ni ʻa hoʻo houngaʻia ki he Palesiteni ʻo e Siasí mo e ngaahi kī ʻo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻokú ne maʻú pea ʻe tokoni ke mahino kiate koe e founga ʻoku malu ai ʻa kinautolu ʻoku fili ke talangofua ki heʻene faleʻí.

Fakamatalá

2.1

ʻOku Maʻu ʻe he Palōfita Moʻuí ʻa e Ngaahi Kī Kotoa pē ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ki ha aʻusia ʻi he taimi naʻe fakahā ai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo pehē:

“Hili ha konifelenisi naʻe fai ʻi he 1976 ʻi Koupeniheikeni Tenimaʻake, naʻe fakaafeʻi kimautolu ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ke mau ʻaʻahi ki ha kiʻi falelotu, ke mau mamata ʻi he ngaahi ʻīmisi maka ʻo Kalaisi mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa ia naʻe tongitongi ʻe Pāteli Tovaluseni. Naʻe tuʻu ʻa e Christus (ʻīmisi maka ʻo Kalaisí) ʻi ha kiʻi loki ʻi mui ʻi he ʻōlitá. Naʻe tuʻu fakahokohoko ʻi he tafaʻaki ʻo e falelotú ʻa e ngaahi ʻīmisi ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, pea naʻe fetongi ai ʻe Paula ʻa Siutasi ʻIsikaliote.

“Naʻe fakahā ange ʻe Palesiteni Kimipolo ki he tangataʻeiki tauhi ʻo e falelotú, lolotonga hono tā tongitongi ʻe Tovaluseni ʻa e ngaahi ʻīmisi fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻi Tenimaʻaké, ne lolotonga fakahoko hono fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi ʻAmelika, mo ha kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻoku nau maʻu ʻa e mafai meiate kinautolu naʻa nau maʻu ia he kuonga muʻá.

“Naʻá ne fakatahatahaʻi mai ʻa kinautolu naʻe ʻi aí ke ofi ange kiate ia, peá ne pehē ange ki he tangata tauhí, ʻKo e Kau ʻAposetolo moʻui kimautolu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí,’ peá ne tuhu kia ʻEletā Pinekā, ʻo ne pehē ange, “Ko e Fitungofulu ʻeni ʻo hangē ko kinautolu naʻe fakamatala ki ai ʻa e Fuakava Foʻoú.’

“Naʻa mau tuʻu he tafaʻaki ʻo e ʻīmisi ʻo Pitá, ʻa ia naʻe tā ʻe he tangata tā tongitongí ʻokú ne pukepuke ʻa e ngaahi kī, ko e fakataipe ia ʻo e ngaahi kī ʻo e puleʻangá. Naʻe pehē ange ʻe Palesiteni Kimipolo, ʻʻOku mau maʻu ʻa e ngaahi kī moʻoní, ʻo hangē ko Pitá, pea ʻoku mau ngāue ʻaki ia ʻi he ʻaho kotoa pē.’

“Peá ne hoko leva ha meʻa ʻe ʻikai toe ngalo ʻiate au. Naʻe tafoki leva ʻa Palesiteni Kimipolo, ʻa e palōfita angaleleí ni, kia Palesiteni Siohani H. Penitini, ʻo e Siteiki Koupeniheikení, ʻo ne pehē ange kiate ia ʻi he leʻo mālohi, ʻʻOku ou loto ke ke fakahā ki he kau taki faka-siasi [fakalotu] māʻolunga kotoa pē ʻi Tenimaʻake, ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e ngaahi kií! ʻOku ou maʻu ʻe au ʻa e ngaahi kií

“Naʻá ku maʻu ai ʻa e fakamoʻoni ko ia ʻoku maʻu ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí, ka ʻoku faingataʻa ke te fakamatalaʻi ki ha taha ʻoku teʻeki ke ne aʻusia iá—ko ha maama, ko ha mālohi ʻoku ongo moʻoni ki he loto ʻo ha taha—peá u ʻiloʻi fakapapau ai, ko e palōfita moʻui ʻeni ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kií” (“The Shield of Faith,” Ensign, May 1995, 8).

ʻOku maʻu ʻe he palōfitá ʻa e ngaahi mālohi, meʻafoaki, mo e tāpuaki ʻokú ne malava ai ke pule ʻi ha faʻahinga lakanga pē ʻo e Siasí (vakai, T&F 46:29; 107:91–92). Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e ngaahi fatongia ʻo e Palesiteni ʻo e Siasí, ko e palōfita moʻuí ʻo pehē:

“Ko e ʻulu ia ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá he māmaní, ko e ʻōfisa lahi ia ʻo e Siasí, ko e ʻPalesiteni ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻolunga ʻo e Siasí; Pe, ʻi hono ʻai ʻe tahá, ko e Taulaʻeiki Lahi Pule ki he Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻolunga ʻo e Siasí.’ (T&F 107:65–66.) Ko hono fatongiá ʻke pule ki he siasí kotoa. …’ (T&F 107:91.)

“Ko e tangata pē ia ʻe taha ʻi he māmaní ʻi ha taimi te ne lava ʻo fakatou maʻu mo ngāue ʻaki e ngaahi kī ʻo e puleʻangá ʻi hono kakató. (T&F 132:7.) ʻOku fakahoko e ngaahi ouau kotoa pē ʻo e ongoongoleleí pea fakamafaiʻi e akonaki kotoa pē ʻo e ngaahi moʻoni ʻo e fakamoʻuí, ʻi he mālohi kuo foaki kiate iá, pea ʻoku malava ke maʻu ʻe he tangata ʻi hono kuongá ʻa e fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he ngaahi kī ʻokú ne maʻú” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 591–92; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻĪmisi
Ko e maʻu ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻa e ngaahi kī ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí

ʻOku hokohoko atu he māmaní he ʻahó ni e ngaahi kī mo e mālohi tatau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) e founga ʻoku hokohoko atu ai e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he palōfita moʻui lolotonga he kuonga ní ʻo pehē:

“Ko e mafai tatau ko ia naʻe maʻu ʻe Siosefá, ʻa e ngaahi kī mo e mālohi tatau ko ia ʻa ia ko e uho moʻoni ʻo ʻene totonu ne foaki fakalangi ke ne puleʻí, naʻá ne foaki ia ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea mo Pilikihami ʻIongi ko honau takí. Talu mei ai ko e palesiteni kotoa ʻo e Siasí, kuo nau aʻu ki he lakanga māʻolunga mo toputapu taha ko ia mei he Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Kuo tāpuekina e kau tangata takitaha ko ʻení ʻaki e laumālie mo e mālohi ʻo e fakahaá mei ʻolunga. Kuo ʻi ai ha fehokotaki hokohoko meia Siosefa Sāmita ko e Siʻí kia Sipenisā W. Kimipolo [ʻa ia naʻe hoko ko e palōfita lolotongá]. ʻOku ou fakamoʻoni mamalu ki ai ʻi homou ʻaó he ʻahó ni. ʻOku langa ʻa e Siasí ʻi he folofola pau ʻo e kikité mo e fakahā—ʻoku langa ʻo hangē ko e tohi ʻa Paula ki he kakai ʻEfesoó, ʻi ʻhe tuʻunga ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, ko hono fuʻu makatulikí ʻa Sīsū Kalaisi pē.’ ( ʻEfesō 2:20.)”(“The Joseph Smith III Document and the Keys of the Kingdom,” Ensign, May 1981, 22).

2.2

Ko e Palōfitá ʻa e Tangata Lea ʻa e ʻEikí

ʻĪmisi
Palōfita ko Siosefa Sāmitá

Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā mei he ʻOtuá.

Naʻe fakahā mai ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) he ʻikai teitei kākaaʻi e Kāingalotú he kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí ha founga makehe ʻo e fakahinohinó:

ʻI he taimi ko ia ʻoku ʻi ai ai ha meʻa kehe mei he meʻa kuo ʻosi fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú, te ne tala ia ki heʻene palōfitá kae ʻikai ko Tomu, Tiki, pe ko Hale ʻa ia ʻoku suto holo ʻi heʻene fonongá ʻo hangē ko ia kuo talanoa ʻe he kakaí; pea ʻikai fakafou ʻi ha taha, ʻo hangē ko ha talanoa ʻe taha, naʻe pongia pea ake hake ʻo ʻomi ha fakahā. Kuó u lea ʻaki, ‘ʻOku mou mahalo koā ko e taimi ʻoku ʻi ai ai ha palōfita ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní, te Ne fakaʻaongaʻi ha ngaahi founga makehe ki hono fakahā e ngaahi meʻá ki Heʻene fānaú? Ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻi ai ai ʻene palōfitá, pea ko e taimi ʻoku ʻi ai ai ha meʻa ke tala ki he Siasí ni, te ne ʻave ia ki he Palesitení, pea ʻe fakapapauʻi ʻe he Palesitení ʻoku maʻu ia ʻe he kau palesiteni fakasiteikí mo fakamisioná, fakataha mo e kau Taki Māʻolungá; pea te nau fakapapauʻi leva ʻoku ʻilo ʻa e kakaí ki ha faʻahinga liliu foʻou’” (“The Place of the Living Prophet, Seer, and Revelator” [lea ki he kau faiako fakalotu ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí, July 8, 1964], 11; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ʻoku totonu ke tau mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi lea ʻa e palōfitá ʻo lahi ange ʻi ha toe lea ʻa ha taha kehe:

“Ki he kakai matelie kotoa pē, ʻoku totonu ke tau tauhi maʻu ʻetau vakaí ki he ʻeikivaká, palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā, mo e palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e tangata ʻeni ʻoku ofi taha ki he matavai mapunopuna ʻo e ngaahi vai ʻo e moʻuí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakahinohino fakalangi maʻatautolu ʻa ia te tau lava pē ʻo maʻu fakafou ʻi he palōfitá. Ko ha founga lelei ke fakafuofuaʻi ai ho tuʻunga mo e ʻEikí ke vakai ki he anga hoʻo ongoʻi fekauʻaki, mo e ngāue ʻo fakatatau ki he ngaahi lea fakalaumālie ʻo hono fakafofonga fakaemāmaní, ko e palōfita-palesitení. ʻOku ʻikai totonu ke vaʻinga ʻaki ʻa e ngaahi lea fakalaumālie ʻa e palesitení. ʻOku maʻu ʻe he kakai kotoa pē ʻa e totonu ki he ueʻi fakalaumālié, pea ʻoku maʻu ʻe he kau tangata kehekehe ʻa e totonu ki he fakahā ki heʻenau ngāue kuo vahe angé. Ka ko e tangata pē ʻe taha ʻoku tuʻu ko e tangata lea ʻa e ʻEikí ki he Siasí pea mo e māmaní, pea ko e palesiteni ia ʻo e Siasí. ‘Oku totonu ke fua tautau e ngaahi lea ʻa e kau tangata kehe kotoa pē ki heʻene ngaahi lea fakalaumālié” (“Jesus Christ—Gifts and Expectations,” New Era, May 1975, 16).

2.3

ʻOku Tataki ʻe he ʻEikí ʻa e Siasí ʻaki e Fakahā Hokohoko ki Heʻene Palōfitá

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí ʻEne fakakaukaú mo e finangaló ki Heʻene palōfitá. Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻoku kei fakaava pē ʻa e ngaahi langí pea ʻoku tataki ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí he ʻaho kotoa pē ʻo pehē:

“ʻOku ou fakamoʻoni ki he māmaní he ʻahó ni naʻe toe fakaava e ngaahi langí ʻi ha senituli ʻe taha mo e konga kuohilí, pea kuo hokohoko hono maʻu e ngaahi fakahaá talu mei ai. …

“Talu mei he ʻaho fakaofo ko ia he 1820, kuo hokohoko atu hono maʻu e folofola lahi ange, kau ai e ngaahi fakahā taʻefaʻalaua mo mahuʻinga ʻoku ʻikai hano ngataʻanga ʻene haʻu mei he ʻOtuá ki heʻene kau palōfita he māmaní. …

“… ʻOku mau fakamoʻoni ki he māmaní ʻoku kei hokohoko atu pē e fakahaá pea ʻoku ʻi he ngaahi tauhiʻanga lekooti mo e faile ʻo e Siasí ʻa e ngaahi fakahā ko ʻeni ʻoku maʻu he māhina mo e ʻaho takitaha. ʻOku mau fakamoʻoni foki ʻoku ʻi ai, talu mei he 1830 ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ai e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea ʻe hokohoko atu pē ke ʻi ai ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo taimí, ha palōfita, ʻoku ʻiloʻi ʻe he ʻOtuá mo hono kakaí, ʻa ia ʻe hokohoko atu ke fakaʻuhingaʻi e fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻEikí.

“Ko ha lea fakatokanga leva ʻeni: ʻOua naʻa tau toe fai e ngaahi fehalaaki ʻo e kuonga muʻá. ʻOku tui e kakai taʻetui tokolahi ʻi onopooni ki he kakai ne hangē ko ʻĒpalahame, Mōsese, mo Paulá, kae ʻikai ke nau tui ki he kau palōfita he ʻaho ní. ʻOku lava foki e kakai he kuonga muʻá ʻo tali e kau palōfita he kuonga muʻá, kae fakaangaʻi mo lea kovi ki he niʻihi kimui angé.

ʻOku ʻamanaki foki e kakai tokolahi ʻi hotau kuongá ʻo hangē ko e ngaahi taimi he kuohilí, kapau ʻe ʻi ai ha fakahā ʻe hoko mai ia ʻi ha ueʻi fakalaumālie fakaofo mo luluʻi e māmaní. ʻOku faingataʻa ki he tokolahi ke tali ko ha fakahā ʻa e ngaahi meʻa taʻefaʻalaua he kuonga ʻo Mōsesé, Siosefá, pea ʻi hotau kuongá—ʻa e ngaahi fakahā ko ia ʻoku maʻu ʻe he kau palōfitá, ko ha ngaahi fakakaukau loloto taʻefehuʻia ʻi he ʻatamai mo e loto ʻo e palōfitá ʻo hangē ha mana mei he langí pe ko e mafoa ʻo e atá.

“ʻI he ʻamanaki ki he taʻeʻiloá, he ʻikai ʻiloʻi kakato ʻe ha taha ʻa e ʻomi maʻu pē ʻo e fakahaá. ʻOku ou lea atu ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni pea ʻi he mālohi mo e ivi ʻo ha fakamoʻoni mālohi ʻoku ʻi hoku lotó, kuo teʻeki ai motu ʻa e laine fetuʻutakí, talu mei he palōfita naʻe toe fakafoki mai ai ʻa e ongoongoleleí ʻi hotau kuonga ní, ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa e mafaí, pea ʻoku kei ulo hokohohoko ai pē ha maama ʻoku ulo lahi mo ngingila. Ko e ongo ʻo e leʻo ʻo e ʻEikí ko ha foʻi fasi hokohoko taʻe motu ia he ʻikai toe ʻosi mo ha tautapa fakamātoato leʻolahi. Kuo teʻeki ha motuhia ʻi ha meimei senituli ʻe taha mo e konga” (“Revelation: The Word of the Lord to His Prophets,” Ensign, May 1977, 77–78; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

2.4

Ko e Folofola ʻa e ʻEikí ki he Palōfita Moʻuí ʻOku Taimi Totonu mo Matuʻaki Mahuʻinga kiate Kitautolu he Taimí ni

ʻOku liliu maʻu pē ʻa e māmaní. ʻOku hokohoko atu hono ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻe he ngaahi palopalema foʻou mo kehekehe mo e ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e ngaahi palopalema motuʻa. ʻOku ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvani poto mo ʻofá e meʻa kotoa pē kimuʻa pea hokó, pea ʻokú Ne fakahā e ngaahi tali mo e ngaahi founga ʻo fakafou mai Heʻene palōfitá ʻi hono fie maʻú. Makehe mei hono fakaʻuhingaʻi mo fakapapauʻi e folofola kuo ʻosi ʻomí, ʻoku hoko ha palōfita ko e fakafofonga ʻa ia ʻe lava ʻe he ʻEikí ʻo ʻomi ai e folofola foʻou, ʻo fakatatau mo e ngaahi fie maʻu ʻa e kakaí. ʻI he lea ʻo fakatatau ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku mahuʻinga ange e lea ʻa e palōfita moʻuí ʻi ha toe fakamatala kehe ki he meʻa tatau. ʻOku fenāpasi ʻene ngaahi faleʻi fakalaumālié mo e ngaahi moʻoni taʻengata ʻi he folofolá pea ʻoku tokanga taha ki he ngaahi fie maʻu mo e tūkunga ʻo hono kuongá.

ʻOku taʻengata e ngaahi tokāteliné pea ʻoku ʻikai liliu; ka neongo ia, ʻe malava ke liliu ʻe he ʻEikí, ʻo fakafou ʻi Heʻene palōfitá ʻa e ngaahi foungá mo e polokalamá, ʻo fakatatau ki he fie maʻu ʻa e kakaí. ʻOku fakatātaaʻi ʻe he ngaahi sīpinga ko ʻení ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení:

  1. Naʻe foaki e fono ʻa Mōsesé ki he fānau ʻo ʻIsilelí ke “takiakiʻi ʻa [kinautolu] kia Kalaisi” (Kalētia 3:24; vakai foki, Joseph Smith Translation, Galatians 3:24 [vakai, Galations 3:24, footnote b ʻi he pulusinga Faka-Pilitānia ʻo e Tohi Tapu ʻa e Siasí]) ka naʻe fakahoko ʻi hono ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi e fono ʻo e ongoongoleleí (vakai, Kalētia 3:23–25; Mōsaia 13:27–35; 3 Nifai 9:15–20).

  2. Ko e taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, naʻe angamaheni ʻaki hono akoʻi pē e ongoongoleleí ki he fale ʻo ʻIsilelí (vakai, Matiu 10:5–6; 15:24; Maʻake 7:25–27). Hili ʻEne Toetuʻú, naʻe fekauʻi ʻe he Fakamoʻuí e kau ʻAposetoló ke ʻave e ongoongoleleí ki he tokotaha kotoa (vakai, Maʻake 16:15; Ngāue 10).

  3. Naʻe ʻave e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻi he kuonga ʻo Mōsesé mei he kakai fakalūkufua ʻo ʻIsilelí pea naʻe foaki pē e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ki he kau Līvaí (vakai, T&F 84:24–26; vakai foki, Nōmipa 8:10–22; Hepelū 7:5). ʻI he kuonga ʻo Kalaisi mo ʻEne kau ʻAposetoló, naʻe toe lava ke maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pea naʻe foaki e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ki he kakai tangata ne ʻikai ko e kau Līvaí (vakai, Luke 6:13–16; Filipai 1:1; Hepelū 7:11–12). ʻI he ʻahó ni, “ʻe lava ai ʻe he tangata tui faivelenga, mo feʻunga mo taau kotoa pē ʻi he Siasí ʻo maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki toputapú, fakataha mo e mālohi ke nau ngāue ʻaki ʻa hono mafai fakalangí” (Fanongonongo Fakamafaiʻi 2).

ʻĪmisi
Ko e malanga ʻa Noá

ʻOku ʻomi ʻe he kau palōfitá he ʻahó ni ha leʻo ʻo e fakatokanga ʻo hangē ko ia ʻi he kuonga ʻo Noá.

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Sione Teila (1808–87) ki he kau palōfita ʻi he Fuakava Motuʻá ke fakatātaaʻi ʻa e fie maʻu e ngaahi fakahā foʻou ki he ngaahi toʻu tangata foʻoú ʻo pehē:

“ʻOku tau fie maʻu ha fuʻu ʻakau ʻoku moʻuí—ha matavai mapunopuna—ha poto ʻoku moʻuí ʻa ē ʻoku haʻu mei he lakanga fakataulaʻeiki moʻui ʻi he langí, ʻo fakafou ʻi he lakanga fakataulaʻeiki moʻui ʻoku ʻi māmaní. … Pea talu mei he taimi naʻe fuofua maʻu ai ʻe ʻĀtama ʻa e fetuʻutaki mei he ʻOtuá, ʻo aʻu ki he taimi naʻe maʻu ai ʻe Sione, ʻi he Motu ko Pātimosí, ʻa e fetuʻutakí, pe ko hono fakaava ʻo e langí kia Siosefa Sāmitá, naʻe fie maʻu maʻu pē ha ngaahi fakahā foʻou, ʻoku taau mo e ngaahi tuʻunga makehe kuo tuku ki ai ʻa e ngaahi siasí pea mo e kakaí fakafoʻituitui.

“Naʻe ʻikai fakahinohinoʻi ʻe he fakahā ia kia ʻĀtamá ʻa Noa ke foʻu ʻa e ʻaʻaké; pe talaange ʻe he fakahā kia Noá kia Lote ke ne siʻaki ʻa Sōtoma; pe ʻi ai ha lau ʻi he ongo fakahaá ni ki he mavahe ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí mei ʻIsipité. Naʻa nau taki taha maʻu ha ngaahi fakahā fekauʻaki pē ko kinautolu, pea pehē pē kia ʻĪsaia, Selemaia, ʻIsikeli, Sīsū, Pita, Paula, Sione, pea mo Siosefa. Pea kuo pau ke pehē mo kitautolu” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sione Teila [2001], 184).

Naʻe lea ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi (1807–98) ki ha fakataha naʻe kau ki ai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Pilikihami ʻIongi ʻo pehē:

“Naʻe tafoki … ʻa Siosefa kia Pilikihami ʻIongi ʻo pehē ange, ʻʻE Pilikihami, ʻoku ou loto ke ke tuʻu ʻo fakahā mai hoʻo fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi mafai kuo hikí pea mo e folofola moʻui ʻa e ʻOtuá.’ Naʻe tuʻu leva ʻa Misa Pilikihami, ʻo ne toʻo ʻa e Tohi Tapú, ʻo hilifaki; naʻá ne toʻo mo e Tohi ʻa Molomoná, ʻo hilifaki mo ia; peá ne toʻo mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻo hili ia ʻi muʻa ʻiate ia, peá ne pehē: ʻKo e folofola ʻeni ʻa e ʻOtuá kuo tohi maʻatautolu ʻo fekauʻaki mo e ngāue ʻa e ʻOtuá, talu mei he kamataʻanga ʻo māmaní, ʻo meimei aʻu mai ki hotau kuongá.’ Naʻá ne pehē leva, ʻKa ko ʻeni, ko e taimi ʻoku fakafehoanaki ai mo e kau maʻu mafai moʻuí [kau palōfita moʻuí], ʻoku taʻeʻaonga ʻa e ngaahi tohi ia ko ʻení kiate au; ʻoku ʻikai ke toe ʻomi fakahangatonu ʻe he ngaahi tohi ko iá he ʻahó ni kiate kitautolu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahoko ʻe he lea ʻa e kau Palōfitá pe ko ha tangata ʻokú ne maʻu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻoniʻoní ʻi hotau kuongá ni pea mo hotau toʻu tangatá. ʻE sai ange kiate au ke u maʻu ʻa e kau maʻu mafai moʻuí ʻi hono toenga ʻo e ngaahi meʻa kuo ʻosi hiki ʻi he ngaahi tohí.’ Ko e taumuʻa ia naʻá ne tulifua ki aí. Hili iá, naʻe pehē leva ʻe Siosefa ki he fakatahaʻangá: ʻNaʻe toki fakahā atu ʻe Misa Pilikihami ʻa e folofola ʻa e ʻEikí, pea kuó ne fakahā atu ʻa e moʻoní’” (ʻi he Conference Report, Oct. 1897, 22–23; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku tuʻu maʻu pē e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí, neongo kuo pau ke liliu e ngaahi founga ʻa e Siasí ʻi ha ngaahi taimi: “ʻE malava ke liliu e ngaahi founga ngāue, polokalama, ngaahi tuʻutuʻuni fakapule, naʻa mo e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻo e kautahá. ʻOku tau matuʻaki tauʻatāina, ko hono moʻoní, ʻoku tau haʻisia ke liliu kinautolu mei he taimi ki he taimi. Ka ko e ngaahi tefitoʻi moʻoní, mo e ngaahi tokāteliné he ʻikai teitei liliu” (“Principles,” Ensign, Mar. 1985, 8).

2.5

He ʻIkai Teitei Tuku ʻe he ʻEikí ke Takihalaʻi e Siasí ʻe he Palōfita Moʻuí

ʻĪmisi
Ko e kau taki ʻo e Siasí ʻi he konifelenisi lahí

Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi (1807–98) te tau lava ʻo maʻu ha loto falala kakato ʻi he hala ʻoku tataki ki ai ʻe he palōfitá ʻa e Siasí ʻo pehē:

ʻE ʻikai tuku au ʻe he ʻEikí pe ko ha toe tangata kehe pē ʻa ia ʻoku hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí ni ke ne takihalaʻi ʻa kimoutolu. ʻOku ʻikai kau ia ʻi he palaní. ʻOku ʻikai ʻi he finangalo ia ʻo e ʻOtuá. Kapau te u feinga ke fai pehē, ʻe toʻo leva au ʻe he ʻEikí mei hoku tuʻungá, pea te Ne fai pehē ki ha toe tangata kehe pē ʻa ia ʻe feinga ke taki ʻa e fānau ʻa e tangatá ke nau hē mei he ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá pea mei honau fatongiá” (Fanongonongo Fakamafaiʻi 1), “Excerpts from Three Addresses by President Wilford Woodruff Regarding the Manifesto”; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) e tefitoʻi moʻoni tatau pē ko ʻení ʻo pehē:

“ʻOkú ke tokanga taha kiate ia kuo ui ʻe he ʻEikí, pea ʻoku ou talaatu ʻeni kiate kimoutolu, ʻi hono ʻiloʻi ʻoku ou ʻi he tuʻunga ko ʻení, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke mou hohaʻa fekauʻaki mo hano takihalaʻi ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí ʻa e kakaí, koeʻuhí ʻe toʻo ia ʻe he ʻEikí mei hono tuʻungá kimuʻa peá Ne fakaʻatā ke hoko iá” (The Teachings of Harold B. Lee ed. Clyde J. Williams [1996], 533).

Naʻe fai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻa e fakapapau tatau ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻo pehē:

“ʻOku moʻoni ʻa e Siasí. ʻOku maʻu ʻe kinautolu ʻoku tataki iá ha holi pē ʻe taha, ke fai e finangalo ʻo e ʻEikí. ʻOku nau fekumi ki heʻene fakahinohinó ʻi he meʻa kotoa pē. ʻOku ʻikai ha fili mahuʻinga ʻe kaunga ki he Siasí mo hono kakaí ʻe fai taʻe fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu, ʻo kumi ki he matavai ʻo e poto kotoa pē ki ha fakahinohino. Muimui ki he kau taki ʻo e Siasí. He ʻikai tuku ʻe he ʻOtuá ke takihalaʻi ʻene ngāué” (“Be Not Deceived,” Ensign, Nov. 1983, 46; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

2.6

ʻE Tui e Kakai ʻe Niʻihi ki he Kau Palōfita he Kuohilí kae Fakafisingaʻi e Kau Palōfita Moʻuí

ʻOku fakaʻapaʻapa e kakai tokolahi ki he kau palōfita ʻo e kuohilí kae fakafisi ke tali e palōfita kuo fekauʻi mai ʻe he ʻEikí ke tataki kinautolu ʻi honau kuongá (vakai, Hilamani 13:24–26). Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) ha aʻusia ʻokú ne fakatātaaʻi e fakahehema ko ʻení ʻo pehē:

“ʻOku ʻi ai haʻaku kaungāmeʻa ngāue pangikē ʻi Niu ʻIoke. ʻI heʻeku fetaulaki mo ia he ngaahi taʻu kuohilí fakataha mo Palesiteni Sēkopesoni, ʻa ia naʻá ne tokangaʻi e Misiona ʻo e Ngaahi Siteiti Fakahahaké, ne mālie ʻema pōtalanoá. Naʻe ʻoange ʻe Palesiteni Sēkopesoni ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa ia naʻá ne lau, peá ne talanoa vēkeveke ki he ngaahi meʻa naʻá ne ui ko e ngaahi fakakaukau fakaofó. ʻI he ofi ke ʻosi e houa ngāué, naʻá ne fakaafeʻi kimaua ke mau heka ʻi heʻene limó ki he ʻapi fakamisioná, pea naʻá ma tali lelei. Lolotonga ʻemau fonongá, ʻi heʻene talanoa kau ki he Tohi ʻa Molomoná mo ʻene ʻaʻapa ki hono ngaahi akonakí, naʻá ku pehē ange, ʻKo e hā ʻoku ʻikai te ke fai ai ha meʻa fekauʻaki mo iá? Kapau ʻokú ke tali e Tohi ʻa Molomoná, ko e hā ʻokú ne taʻofi koé? Ko e hā ʻoku ʻikai te ke kau ai ki he Siasí? Ko e hā ʻoku ʻikai te ke tali ai ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfitá?’ Naʻe kiʻi fakakaukau ʻa e tangatá peá ne tali mai: “Mahalo ko hono ʻuhingá pē ko e ngali fuʻu ofi mai ʻa Siosefa Sāmita kiate aú. Kapau naʻá ne moʻui ʻi he taʻu ʻe uaafe kuohilí, mahalo pē te u tui. Mahalo ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ke u tali ai [ia ko ha palōfitá] ko ʻene fuʻu ofi kiate aú.’

“Ko ha tangata ʻeni ʻokú ne pehē, ʻʻOku ou tui ki he kau palōfita kuo nau pekia ʻa ia ne nau moʻui ʻi he ngaahi taʻu ʻe tahaafe tupu kuohilí, ka ʻoku fuʻu faingataʻa ʻaupito ke u tui ki ha palōfita moʻui.’ ʻOku fakataumuʻa foki e tōʻonga fakakaukau ko iá ki he ʻOtuá. Ko e pehē ko ia ʻoku tāpuni e ngaahi langí pea ʻoku ʻikai ha fakahā he ʻaho ní ʻoku tatau ia mo e pehē ʻoku ʻikai ke tau tui ki ha Kalaisi moʻui he ʻahó ni, pe ko ha ʻOtua moʻui—ʻoku tau tui ki ha taha kuo fuoloa ʻene mamaʻo atu. Ko ia ʻoku ʻi ai ha mahuʻinga moʻoni ʻo e foʻi lea ko e ʻpalōfita moʻuí’” (“The Place of the Living Prophet, Seer, and Revelator,” [lea ki he kau faiako fakalotu ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí, ʻaho 8 Siulai 1964], 2).

Ko ha palopalema motuʻa ʻaupito e fakahā ko ia e tui ki he kau palōfita kuo pekiá kae fakafisingaʻi e palōfita moʻuí. Naʻe fakafisingaʻi ʻe he kau Fālesi ʻe niʻihi he kuonga ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e Kalaisi moʻuí kae tali e palōfita ko Mōsesé, ʻa ia naʻá ne tataki e kau ʻIsilelí ʻi ha taʻu ʻe 1,000 tupu kimuʻá. Naʻa nau lauʻikoviʻi ha tangata naʻe fakamoʻui ʻe Sīsū ʻo pehē:

“Ko ʻene ākonga ʻa koe; ka ko e kau ākonga ʻa Mōsese ʻa kimautolu.

“ʻOku mau ʻilo naʻe folofola ʻa e ʻOtuá kia Mōsese: ka ko e tangatá ni [Sīsū], ʻoku ʻikai te mau ʻilo pe ʻoku mei fē ia” (Sione 9:28–29; vakai foki, Mātiu 23:29–30, 34; Hilamani 13:24–29).

ʻĪmisi
ko hono ʻātakaiʻi ʻe he kau fakatangá e Fale Fakapōpula Kātesí

Ko hono ʻātakaiʻi ʻe he kau fakatangá e Fale Fakapōpula Kātesí

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) kuo pau ke kau ʻi he tui ki he fakahaá ʻa e ngaahi akonaki ʻa hotau palōfita lolotongá ʻo pehē:

“Hili pē hono fanongonongo ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei ki he Siasí naʻe fakanofo e kau mēmipa ʻo e Fakataha Alēlea ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú ko e kau taulaʻeiki lahi ke fakalahi ʻenau malava ke ngāué mo ʻoange kiate kinautolu e mafai ke ngāue ʻi he taimi ʻoku ʻikai ʻi ai ai ha Taki Māʻolunga kehé, naʻe hohaʻa lahi … ha fitungofulu naʻá ku fetaulaki mo ia. Naʻá ne pehē mai kiate au, ʻʻIkai koā naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá naʻe fehangahangai ʻeni mo e fokotuʻutuʻu ʻo e langí ke ui ha kau taulaʻeiki lahi ko e kau palesiteni ʻo e Fakataha Alēlea ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú?’ Pea naʻá ku pehē ange, ʻKuo mahino kiate au naʻá ne fai ia, ka kuó ke fakakaukau nai ko e meʻa ko ia naʻe fehangahangai mo e fokotuʻutuʻu ʻo e langí ʻi he 1840 he ʻikai fehangahangai ia mo e fokotuʻutuʻu ʻo e langí ʻi he 1960?’ Naʻe ʻikai ke ne fakakaukau ki he meʻa ko iá. Naʻá ne muimui foki ʻi ha palōfita kuo pekia, pea naʻe ngalo ʻiate ia ʻoku ʻi ai ha palōfita moʻui he ʻahó ni. Ko e ʻuhinga ia ʻoku mahuʻinga ai ʻemau fakamamafaʻi e foʻi lea moʻuí.

“ʻI he ngaahi taʻu kuohilí ʻi heʻeku hoko ko ha faifekau kei siʻí, naʻá ku ʻaʻahi ki Nāvū mo Kātesi pea mo ʻeku palesiteni fakamisioná, pea naʻa mau fakahoko ha fakataha fakafaifekau ʻi he loki ko ia he fale fakapōpulá ne pekia ai ʻa Siosefa mo Hailamé. Naʻe fakamatala e palesiteni fakamisioná ki he meʻa fakahisitōlia naʻe hoko ʻo iku ki hono fakapoongi kinauá pea naʻá ne fakaʻosi ʻaki e fakamatala matuʻaki mahuʻinga ko ʻení: ʻKo e taimi naʻe fakapoongi ai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe ʻi ai e kāingalotu tokolahi ne nau mate fakalaumālie mo Siosefa.’ Naʻe pehē pē ʻi he pekia ʻa Pilikihami ʻIongí: pea mo e taimi naʻe pekia ai ʻa Sione Teilá. … Naʻe mate fakalaumālie e kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí fakataha mo Uilifooti Utalafi, Lōlenisou Sinou, Siosefa F. Sāmita, Hiipa J. Kalānite, mo Siaosi ʻAlipate Sāmita. ʻOku ʻi ai ha niʻihi he ʻahó ni ʻoku nau loto fiemālie ke tui ki ha taha ʻoku mate mo puli atu pea ke tali ʻene ngaahi leá ʻo hangē ʻoku lahi ange hono mafaí ʻi he ngaahi lea ʻo ha maʻu mafai moʻui he ʻahó ni“ (Stand Ye in Holy Places [1974], 152–53; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ngaahi Meʻa ke Fakalaulauloto ki Aí

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu e mahino ʻoku maʻu mo fakahinohinoʻi e ngaahi kī kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe ha toko taha ʻi he māmaní?

  • Ko e hā e ngaahi lelei ʻoku maʻu mei he ngaahi lea ʻa ha palōfita moʻui kapau kuo tau ʻosi maʻu e ngaahi lea ʻa e kau palōfita he kuonga muʻá?

  • Kuo talaʻofa ʻe he ʻEikí he ʻikai ke Ne teitei tuku ʻEne palōfitá ke takihalaʻi ʻa e Siasí. Ko e hā e founga ʻe lava ke kaunga ai e moʻoni ko ʻení ki he anga hoʻo fanongo, lau, mo muimui ki he ngaahi akonaki ʻa e palōfita moʻuí?

Ngaahi Ngāue ke Faí

  • Teuteu ha lēsoni efiafi fakafāmili nounou ʻi ʻapi ʻo fakaʻaongaʻi e (1) meʻa naʻá ke ako mei he vahe ko ʻení (2) ngaahi potufolofola ne hā ʻi he vahe ko ʻení (3) fakamatala ko ʻeni meia Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií: “ʻOku tau maʻu ha palōfita pe ʻoku tau hala; pea ʻi hono maʻu ha palōfitá, ʻoku tau maʻu e meʻa kotoa” (“We Thank Thee, O God, for a Prophet,” Ensign, Jan. 1974, 122).

  • Hili hono lau e ngaahi potufolofola ko ʻení, fakamatalaʻi ki ha kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí e founga ʻoku hangē ai e palōfita moʻuí ko Mōsesé: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28:2; 107:91–92; Mōsese 1:3, 6.