Laipelí
Vahe 6: Konifelenisi Lahí


Vahe 6

Konifelenisi Lahí

Talateú

Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) “ʻoku totonu ke fakataha ʻa e kaumātuʻa ʻoku kau ki he siasí ni ʻo Kalaisí ʻi ha konifelenisi … mei he taimi ki he taimi” ki he taumuʻa ʻo hono fakahoko “ha ngaahi meʻa fakasiasi pē ʻe ʻaonga ke fakahoko ʻi he taimi ko iá” (T&F 20:61–62). ʻI ha māhina nai ʻe ua hili hono fokotuʻu ʻo e Siasí, naʻe fakahoko e fuofua konifelenisí ʻi he ʻaho 9 ʻo Sune, 1830. Naʻe hiki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e meʻá ni fekauʻaki mo e ʻuluaki konifelenisi ko ʻení: “Naʻe fakafuofua naʻa mau toko tolungofulu, makehe mei he tokolahi naʻe kau fakataha mo kimautolu, ko e kakai tui pe vēkeveke ke ako. ʻI hono fakaava ʻaki ha hiva mo e lotú, naʻa mau maʻu fakataha e fakataipe e sino mo e taʻataʻa ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Naʻa mau hoko atu leva ke hilifakinima ʻa kinautolu ne toki papitaiso kimuí, hili iá naʻa mau ui mo fakanofo ha tokolahi ki he ngaahi lakanga kehekehe ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí. Naʻe fai ha naʻinaʻi mo e fakahinohino lahi, pea naʻe lilingi hifo e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kimautolu ʻi ha founga fakaofo—naʻe kikite homau tokolahi, kae mamata e niʻihi kehe ki he fakaava ʻa e ngaahi langí” (ʻi he History of the Church, 1:84–85).

Hangē pē ko ia ʻi he 1830, ʻoku hokohoko atu hono ʻomi ʻe he ngaahi konifelenisi lahí ʻa e “naʻinaʻi mo e fakahinohino lahi,” pea “[ʻoku] lilingi mai e Laumālie Māʻoniʻoní” ʻi he ngaahi fakataha toputapu ko ʻení. ʻOku fakamamafaʻi ʻe he vahe ko ʻení ʻa e ngaahi taumuʻa ʻo e ngaahi konifelenisi lahi ʻa e Siasí mo fakamahino mai hotau fatongia ʻi hono tali e faleʻi mo e fakatokanga ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí. ‘I hoʻo ako e vahe ko ʻení, fakafuofuaʻi hoʻo tōʻonga fakakaukau lolotonga fekauʻaki mo e konifelenisi lahí pea fakakaukauʻi e meʻa te ke lava ʻo fai ke maʻu ai ha fakafoʻou fakalaumālie lahi ange mo ha fakahinohino fakatāutaha mei he ngaahi pōpoaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí.

Fakamatalá

6.1

Ko e Ngaahi Taumuʻa ʻo e Konifelenisi Lahí

ʻĪmisi
ko e Senitā Konifelenisí

Ko e Senitā Konifelenisi ʻi Sōleki Siti, ʻIutā

Naʻe fakamatalaʻi fakanounou ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei (1873–1970) e ngaahi taumuʻa ʻo e konifelenisi lahí ʻo pehē:

“(1) Ke fakahā ki he kāingalotú e ngaahi tūkunga fakalūkufuá—pe ʻoku tupulaki pe hōloa fakaʻekonōmika, fakalotu, pe fakalaumālie ʻa e Siasí (2) Ke fakahīkihikiʻi e mahuʻinga moʻoní (3) Ke fakahaaʻi e houngaʻia ʻi he tataki fakalangí (4) Ke fai ha fakahinohino ʻʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni, tokāteline, mo e fono ʻo e ongoongoleleí.’ (5) Ke malangaʻi ʻa hono toe fakafoki mai e ongoongoleleí, mo e mafai fakalangi ke ngāue ʻi he ngaahi ouau kotoa pē ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea ke fakahā, ʻo hangē ko e lea e ʻAposetolo ko Pitá, ʻʻoku ʻikai ke tuku mo ha hingoa ki he kakai ʻi lalo langí’ ka ko Sīsū Kalaisi kuo pau ʻke tau moʻui aí.’ (Ngāue 4:12.) (6) Ke naʻinaʻi mo ueʻi fakalaumālie ke hokohoko atu ʻi he ngaahi ngāue lahi ange” (ʻi he Conference Report, Oct. 1954, 7).

6.2

ʻOku ʻOmi ʻe he Konifelenisi Lahí ha Ngaahi Faingamālie ke Fakafoʻou Fakalaumālie

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Hauati W. Hanitā (1907–95) ko e konifelenisí ko ha taimi ia ke fakamālohia ʻetau fakamoʻoní mo tukupā ke fakaleleiʻi ʻetau moʻuí:

Ko e taimi konifelenisí ko ha taimi ʻo e fakaakeake fakalaumālie ʻa ia ʻoku fakatupulaki ai ʻa e ʻiló mo e fakamoʻoní pea mo fakamālohia ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá mo tāpuekina kinautolu ʻoku tui faivelengá. Ko ha taimi ia ʻoku vela māfana ai ʻi he loto ʻo kinautolu ʻoku fakapapau ke tauhi kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ʻa e mahino ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻui. Ko e konifelenisí ko e taimi ia ʻoku fai mai ʻe hotau kau takí ʻa e fakahinohino fakalaumālie ki he tōʻonga ʻo ʻetau moʻuí—ko ha taimi ʻoku ueʻi ai ʻa e laumālié pea fai mo e ngaahi tukupā ke hoko ko ha husepāniti mo e uaifi, ko e tamai mo e faʻē lelei ange, ko ha ngaahi foha mo ha ngaahi ʻofefine talangofua ange, ko e kaungāmeʻa mo e kaungāʻapi lelei ange” (“Conference Time,” Ensign, Nov. 1981, 12; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻĪmisi
ko e vaʻa ukameá

Ko e vaʻa ukameá—ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá—ʻokú ne ʻomi hao kitautolu ʻi he ngaahi ʻao fakapoʻulí.

Lolotonga e fakatahaʻanga fakaʻosi e konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2006, naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku mahuʻinga ʻa e fanongo ki he leʻo ʻo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí, ki he moʻui fakalaumālie ʻi hotau kuonga fakatuʻutāmaki mo mohu faingataʻá:

“ʻOku taʻemanonga mo faingataʻa hotau kuongá. ʻOku tau vakai ki he ngaahi tau fakatuʻapuleʻangá mo e ngaahi faingataʻaʻia fakalotofonuá. ʻOku fehangahangai e kaungāʻapi ʻoku tau feohí mo e loto-lavea fakatāutahá mo e mamahi fakafāmilí. ʻOku aʻusia ʻe he kakai tokolahi ʻa e manavahē mo e faingataʻa kehekehe taʻefaʻalaua. ʻOku fakamanatu mai ʻe he meʻá ni ko e taimi ʻoku kāpui ai ʻe he ngaahi ʻao fakapoʻuli ko iá e kau fononga ʻi he mata meʻa-hā-mai ʻa Līhai ki he ʻakau ʻo e moʻuí, ʻokú ne kāpui kotoa ʻa kinautolu ʻoku kau ki aí—ʻa e kau māʻoniʻoní mo e kau taʻe māʻoniʻoní foki, ʻa e talavoú mo e toulekeleká, mo e papi ului foʻoú mo e kāingalotu taukeí foki. ʻOku fehangahangai e taha kotoa ʻi he talanoa fakatātā ko iá mo e fakafepakí mo e faingataʻaʻiá, pea ko e vaʻa ukameá pē—ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá—te ne lava ʻo ʻomi hao kinautolú. ʻOku tau fie maʻu kotoa pē ʻa e vaʻa ukamea ko iá. ʻOku tau fie maʻu kotoa pē e folofola ko iá. ʻOku ʻikai malu ha taha ʻoku ʻikai ke ne maʻu ia, he ko ʻene molé ʻe lava ha taha pē ʻo ʻtō atu ki he ngaahi hala tapú ʻo mole,’ ʻo hangē ko ia kuo lekōtí [1 Nīfai 8:28; vakai foki, veesi 23–24]. ʻOku tau houngaʻia moʻoni ke fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí mo ongoʻi e ivi ʻo e vaʻa ukamea ko iá ʻi he konifelenisí ni ʻi he ongo ʻaho kuo maliu atú” (“Prophets in the Land Again,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 105; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

6.3

Ko e Ngaahi Lea ʻa e Kau Palōfitá Naʻe ʻOmai ʻo fakafou ʻi he Laumālié lolotonga e Konifelenisi Lahí ko e Folofola ia ʻa e Siasí

ʻĪmisi
Ko e lea ʻa Palesiteni Monisoní

Ko e lea ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he konifelenisi lahí

Ko e folofolá ko e fakakaukau mo e finangalo ia ʻo e ʻOtuá naʻe fakahā mai ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí (vakai, T&F 68:4). Naʻe fakahā ʻe he ʻAposetolo ko Pitá, “Ko e kikite ʻi muʻá naʻe ʻikai tupu mei he faʻiteliha ʻa e tangatá: ka naʻe lea ʻa e kau tangata māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi hono ueʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní” (2 Pita 1:21). Kuo tohi mo fakatolonga e folofola peheé ʻi he ngaahi tohi folofolá ko ha ngaahi makakoloa mahuʻinga ʻo e moʻoni taʻengatá. Ka neongo ia, ʻoku ʻikai ko e ngaahi tohi folofolá pē ʻa e maʻuʻanga folofolá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi (1862–1933) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fehokotaki ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi tohi folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí ʻo pehē:

“ʻOku kamata ʻe he Ngaahi Tohi Folofola ʻa e Siasí ʻa e mafai ʻa e Siasí kuo tohi ʻi he tokāteliné. Ka neongo ia, ʻoku tuʻu mateuteu ʻa e Siasí ke maʻu e maama mo e ʻilo lahi ange ʻfekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá’ ʻo fakafou ʻi he fakahā fakalangi. ʻOku mau tui ʻoku hōifua tatau pē ʻa e ʻOtuá he ʻahó ni ʻo hangē ko ia kuó Ne fai kimuʻá ke fakahā ʻEne fakakaukaú mo e finangaló ki he tangatá, pea ʻokú Ne fai ia ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeiki kuo filí—kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā—kuo nau maʻu e mālohi fakafou ʻi he fakanofo ʻaki e mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻoniʻoní. Ko ia ai ʻoku tau falala ʻoku mahuʻinga tatau e ngaahi akonaki ʻo e folofola moʻui ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi tokāteline ʻo e folofola kuo tohí” (Articles of Faith [1968], 7; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876 – 1972) fekauʻaki mo e folofola ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻo pehē:

“Ko e taimi ʻoku tuʻu ai ha taha ʻo e kau takí ʻi muʻa ʻi ha haʻofanga kakai he ʻahó ni, pea ʻoku ueʻi ia ʻe he ʻEikí, ʻokú ne lea ʻaki e meʻa ʻe finangalo e ʻEikí ke ne lea ʻakí. Ko e folofola ia ʻo hangē pē ko ha meʻa te ke maʻu kuo tohi ʻi he ngaahi lekooti ko ʻení, ka ʻoku tau ui ʻeni ko e ngaahi tohi folofola ʻa e Siasí. Ko hono moʻoní ʻoku tau fakafalala ki he tataki ʻa e kau taki ʻoku nau maʻu e totonu ki he ueʻi fakalaumālié.

“ʻOku ʻi ai ha tangata pē ʻe taha ʻi he Siasí ʻi ha taimi ʻokú ne maʻu e totonu ke maʻu fakahā maʻá e Siasí, pea ko e Palesiteni ia ʻo e Siasí. Ka ʻoku ʻikai ke ne taʻofi ai ha mēmipa kehe ʻi he Siasí ni mei hono lea ʻaki e folofola ʻa e ʻEikí, ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi he fakahā ko ʻení, vahe 68 [vakai, T&F 68:2–6], ka ko e fakahā ko ia ʻe ʻomi ki he Siasí ʻo hangē ko e ngaahi fakahā ko ʻení ʻi he tohí ni, ʻe ʻomi ia fakafou ʻi he ʻōfisa pule ʻa e Siasí; ka ko e folofola ʻa e ʻEikí, ʻo hangē ko hono lea ʻaki ʻe he kau tamaioʻeiki kehe ʻi he konifelenisi lahí mo e ngaahi konifelenisi fakasiteikí, pe ko e fē pē feituʻu ʻoku nau ʻi ai ʻi heʻenau lea ʻaki e meʻa kuo fakalea ʻaki kinautolu ʻe he ʻEikí, ʻoku tatau pē ʻene hoko ko e folofola ʻa e ʻEikí mo e ngaahi tohi mo e lea ʻa e kau palōfita kehe ʻi he ngaahi kuonga kehé” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie [1954], 1:186).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí (1871–1961) kuo pau ke tau moʻui taau pea maʻu ha ueʻi fakalaumālie mei he Laumālie Māʻoniʻoní kae lava ke tau ʻiloʻi e taimi ʻoku lea ai e Kau Taki Māʻolungá ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní:

“Ko e fehuʻí, ʻoku tau ʻilo fēfē e taimi kuo lea ʻaki ai ha ngaahi meʻa ʻo hangē ko hono ʻueʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní’? [T&F 68:3].

“Kuó u fakakaukau ki he fehuʻi ko ʻení, pea ko e tali ʻoku ou lava ʻo fakapapauʻí ko e: ʻOku tau lava ʻo tala e taimi ʻoku ʻueʻi ai e kau leá ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní’ ʻi he taimi pē ʻoku ʻueʻi [ai kitautolu] ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.’

“ʻOku hiki leva meiate kinautolu ʻa e fatongiá kiate kitautolu ke tau fakapapauʻi ia ʻi he taimi ʻoku nau lea aí” (“Where Are Church Leaders’ Words Entitiled to Claim of Scripture?” Church News, July 31, 1954, 9; tānaki atu hono fakamamafaʻí; vakai foki, 2 Pita 1:20–21).

Naʻe lea ʻa Palesiteni Hauati W. Hanitā (1907–95) kau ki he ngaahi lea ʻi he konifelenisi lahí ʻi heʻene fekauʻaki mo e folofola ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ʻo pehē:

“ʻOku lahi ʻa e faleʻi fakalaumālie ʻoku fai ʻe he kau palōfitá, kau tangata kikité, mo e kau tangata maʻu fakahaá, pea mo e kau Taki Māʻolunga kehe ʻo e Siasí ʻi he lolotonga ʻo e konifelenisi lahí. Kuo poupouʻi kitautolu ʻe hotau kau palōfita ʻi onopōní ke tau ʻai e lau ʻo e ngaahi makasini konifelenisi hotau Siasí ko ha konga mahuʻinga mo angamaheni ʻo ʻetau ako fakafoʻituituí. Ko ia, ʻoku hoko leva ʻa e konifelenisi lahí, ʻi ha tuʻunga, ko ha tokoni pea mo ha fakalahi ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Makehe mei he ngaahi makasini konifelenisi ʻa e Siasí, ʻoku tohi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha ngaahi fakamatala fakamāhina ʻoku maʻu ai ha faleʻi fakalaumālie ki heʻetau leleí” (The Teachings of Howard W. Hunter, ed. Clyde J. Williams [1997], 212; tānaki atu hono fakamamafaʻí; vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hauati W. Hanitā [2015], 130).

6.4

Ko e ʻAonga mo e Mahuʻinga ʻo e Fakahā ʻi he Ngaahi ʻaho kimui ní

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) ki he mahuʻinga ʻo hono tali mo tokanga ki he fakahaá ʻo pehē:

“Kuo ʻilo ʻe he niʻihi ʻo e kau mohu fakakaukau ‘i hotau kuongá, makehe mei he kāingalotú, ʻa e fie maʻu e ngaahi fakahā mei he ʻEikí kae lava ke fakamahuʻingaʻi e ngaahi akonaki ʻo ha siasi. Ko Lafi Uato ʻEmasoni naʻá ne pehē:

“ʻOku ʻi he folofola faka-Hepelū mo faka-Kalisí ha ngaahi sētesi taʻe-faʻa-mate kuo hoko ko e mā ʻo e moʻuí ki he lauimiliona, ka ʻoku ʻikai ke tonu, ʻoku taʻekakato pea ʻoku ʻikai fakahokohoko ki he potó. … Pe ʻe lava ke tāpuni ʻa e Tohi Tapú kae ʻoua kuo fāʻeleʻi e tangata maʻongoʻonga fakaʻosí. … Kuo kamata ke lea ʻa e tangatá ki he fakahaá ʻo hangē ko ia kuo ʻomi mo fakahoko ʻi he kuohilí, ʻo hangē naʻe mate ʻa e ʻOtuá. ʻOku puleʻi e kau faifekaú ʻe he fakalavea ko ia ki he tuí pea ʻoku hoko e ngaahi fokotuʻutuʻu lelei tahá ʻo veiveiua pea mōlia atu. Naʻe teʻeki ha fie maʻu lahi ange ki he fakahaá ʻo hangē ko ia ʻi he ʻaho ní.’ [ʻOku ʻi heni ha ngaahi fakamatala mei ha lea ʻi he Harvard Divinity School, July 15, 1838, mo e Representative Men, “Uses of Great Men.”]

“… Kuo ʻi ai he ʻahó ni, ʻi hotau kuongá, ha kau tangata kuo fakangofua ʻe he ʻEikí ʻaki e mālohi mo e mafai, pea kuó ne ueʻi fakalaumālie kinautolu ke akonaki mo malanga ʻaki e ngaahi meʻá ni ki he māmaní ki he taumuʻa kuo ʻomi ʻe he ʻEikí … ke lava ʻo akonaki ʻaki e ngaahi meʻa mahuʻingá ʻe he kaumātuʻa ʻo e Siasí ki he kakaí ni ʻo fakatatau ki he ueʻi fakalaumālie mo e fakahā ʻoku nau maʻu he taimi ki he taimi. ʻI he foki e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui ní mei he konifelenisí ni, ʻe lelei kapau te nau fakakaukauʻi fakamātoato e mahuʻinga … ʻo e konifelenisí ni pea tuku ke ne tataki ʻenau ngāué lolotonga e māhina ʻe ono ka hokó. Ko e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻeni ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku feʻunga ke fakahā ki he kakaí ni he ʻahó ni” (ʻi he Conference Report, Apr. 1946, 67–68).

Naʻe poupouʻi kitautolu ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ke ako e ngaahi lea ʻo e konifelenisí ʻoku ʻi he ngaahi makasini ʻa e Siasí:

“ʻOku mau fakamanatu atu ko e ngaahi pōpoaki kuo tau fanongo ai lolotonga e konifelenisí ni ʻe paaki ia ʻi he … ngaahi makasini e Ensign mo e Liahona. ʻI heʻetau lau mo ako iá, ʻe akonekina mo ueʻi fakalaumālie lahi ange kitautolu. ʻOfa ke tau fakaʻaongaʻi e ngaahi moʻoni ʻoku maʻu aí ki heʻetau ngaahi moʻui fakaʻahó” (“Closing Remarks,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2009, 109; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻĪmisi
ko e Liahoná

ʻOku hangē e konifelenisi lahí ha Liahona fakaeonopōní pea ʻoku fie maʻu ki ai ʻetau tuí, talangofuá, mo e ngāue mālohí (vakai, 1 Nīfai 16:28).

Naʻe fakafehoanaki ʻe ʻEletā Louele M. Sinou ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e konifelenisi lahí ki he Liahoná, ʻa ia naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ke tataki ʻa Līhai mo hono fāmilí (vakai, 1 Nīfai 16:10, 16, 29)

“ʻOku ʻomi ʻe he ʻEikí e tataki mo e fakahinohino ki he niʻihi fakafoʻituitui mo e ngaahi fāmili he ʻahó ni, ʻo hangē pē ko ia naʻá Ne fai kia Līhaí. ʻOku hoko moʻoni e konifelenisi lahi ko ʻení ko ha Liahona fakaeonopooni, ko ha taimi mo e feituʻu ke maʻu ai e tataki mo e fakahinohino fakalaumālie te tau lavameʻa aí mo tokoniʻi kitautolu ke muimui ʻi he hala ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi tafaʻaki mahutafea ange ʻo e matelié. Fakakaukau ʻoku tau fakataha mai ke fanongo ki he akonaki mei he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo kuo nau lotu lahi mo matuʻaki teuteu ke ʻiloʻi e meʻa ʻe finangalo e ʻEikí ke nau lea ʻakí. Kuo tau lotua kinautolu pea mo kitautolu ke akoʻi mai ʻe he Fakafiemālié ʻa e fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. Ko e moʻoni ʻoku ʻikai ha taimi pe feituʻu lelei ange ki he ʻEikí ke fakahinohinoʻi ai Hono kakaí ka ʻi he konifelenisí ni.

Ko e ngaahi akonaki ʻo e konifelenisí ni ko e kāpasa ia ʻa e ʻEikí. ʻI he ngaahi ʻaho ka hoko maí te mou lava ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Līhaí, ʻo hū ki tuʻa ʻi homou matapaá pea maʻu ha Liahona, Ensign, pe pulusinga kehe ʻa e Siasí ʻi hoʻo puha meilí, pea ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻi he konifelenisí ni. Hangē ko e Liahona ʻo e kuonga muʻá, ʻe mahinongofua mo faingofua e tohi foʻou ko ʻení ke lau pea te ne ʻoatu kiate koe mo ho fāmilí ha mahino fekauʻaki mo e ngaahi founga mo e hala ʻo e ʻEikí” (“Compass of the Lord,” Ensign pe Liahona, Nov. 2005, 97; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

6.5

ʻOku tau Tukupā ke Talangofua mo Poupouʻi ʻa Kinautolu ʻOku tau Hikinimaʻi ʻi he Konifelenisi Lahí

Kuo hoko maʻu pē hono hikinimaʻi e kau ʻōfisa ʻo e Siasí ko ha konga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá “ʻoku ʻikai totonu ke fakanofo ha tokotaha ki ha lakanga ʻe taha ʻi he siasí ni ʻi ha feituʻu kuo fokotuʻu ʻi ai ha vaʻa ʻo e siasí, taʻe-hikinimaʻi ʻe he potu siasi ko iá” (T&F 20:65). ʻI he fuofua fakataha ʻa e Siasí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli ʻo e 1830, “naʻe fehuʻi ʻe Siosefa [Sāmita] kiate kinautolu naʻe ʻi aí pe naʻa nau loto fiemālie ke tali ia mo ʻŌliva [Kautele] ko honau faiako mo e ongo faifaleʻi fakalaumālie. Naʻe hiki ʻe he tokotaha kotoa honau nimá ʻi heʻenau loto ki aí” (Church History in the Fulness of Times, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 67–68; vakai foki, History of the Church, 1:77). Naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻEikí kimui ange “ ʻe fai e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he siasí ʻi he felototahaʻaki, ʻi he lotu lahi mo e tui lahi” (T&F 26:2; tānaki atu hono fakamamafaʻí). ʻOku tau maʻu e faingamālie ʻi he konifelenisi lahí ke poupouʻi e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú, mo e kau ʻŌfisa Lahi kehe ʻo e Siasí ʻi he loto-taha.

ʻI he taimi naʻe hikinimaʻi ai ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne fakamatalaʻi e tukupā ʻoku tau fai ʻi heʻetau hikinimaʻi hotau kau taki ʻi he Siasí ʻo pehē:

“ʻI he pongipongí ni naʻa tau kau kotoa pē ʻi ha fakataha mamalu. Ko e meʻa pē ia ʻoku ʻuhinga ki ai e hingoá. Ko ha fakataha ia ʻa e kāingalotú ʻa ia ʻoku tuʻu tatau e tokotaha fakafoʻituitui kotoa pē ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻi he loto fakamātoato mo e loto mālūʻia ʻa hono totonu ke hikinimaʻi pe ʻikai ʻa kinautolu kuo fili ke takí, ʻo fakatatau ki he ngaahi founga ngāue mei he ngaahi fakahaá.

“ʻOku mahulu hake ʻa e founga ʻo e hikinimá ʻi ha ouau ʻo hono hiki hake ʻo e nimá. Ko ha tukupā ia ke pukepuke hake, poupouʻi, ke tokoniʻi ʻa kinautolu kuo filí.

“Ne hoko e hiki homou nimá he fakataha mamalu ʻaneuhú ko hano fakahaaʻi hoʻomou loto mo e holi ke poupouʻi kimautolu, ko homou kau taki mo e kau tamaioʻeiki, ʻaki hoʻomou falalá, tuí, mo e lotú” (“This Work Is Concerned with People,” Ensign, May 1995, 51; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻĪmisi
ko e hikinima ʻi he konifelenisi lahí

ʻOku haʻu fakataha e faingamālie ke hikinimaʻi hotau kau taki ʻi he Siasí mo e ngaahi fatongia molumalu.

Naʻe lea ʻa ʻEletā Tēvita B. Haiti (1906–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he fuakava ʻoku tau fai mo e ʻOtuá ʻi heʻetau hikinimaʻi hotau kau taki ʻi he Siasí ʻo pehē:

“ʻI he taimi ʻoku tau hikinimaʻi ai e Palesiteni ʻo e Siasí ʻaki e hiki hotau nimá, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakaʻilongaʻi ʻoku tau fakahā ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ko e tokotaha totonu ia ke maʻu e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ka ʻoku ʻuhinga foki ia ʻoku tau fuakava mo e ʻOtuá te tau talangofua ki he fakahinohino mo e faleʻi ʻoku fakafou mai ʻi Heʻene palōfitá. Ko ha fuakava molumalu ia” (“Solemn Assemblies,” Ensign, Nov. 1994, 14–15).

ʻOku pehē ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:22 ko e kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻoku “poupouʻi hake ʻe he falala, tui, mo e lotu ʻa e siasí.” ʻI he ʻaho naʻe hikinimaʻi ai ʻa Tōmasi S. Monisoni, Henelī B. ʻAealingi, mo Tieta F. ʻUkitofa ʻi ha fakataha molumalu ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí, naʻe akoʻi ʻe Palesiteni ʻAealingi e meʻá ni fekauʻaki mo hono ʻuhinga ke hikinimaʻi hotau kau takí ʻo pehē:

“Ke tau poupouʻi ʻa kinautolu kuo uiuiʻi he ʻaho ní, kuo pau ke tau vakavakaiʻi ʻetau moʻuí pea fakatomala ʻo ka fie maʻu, mo tukupā ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí pea muimui ki Heʻene kau tamaioʻeikí. ʻOku fakatokanga mai ʻa e ʻEikí kapau he ʻikai ke tau fai e ngaahi meʻá ni, ʻe mavahe ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻe mole meiate kitautolu ʻa e maama kuo tau maʻú, pea he ʻikai ke tau lava ʻo tauhi ʻa e tukupā ne tau fai he ʻahó ni ke poupouʻi e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻi Hono Siasi moʻoní. …

“ʻI he ʻaho makehe ko ʻení, ʻe fakapotopoto ke tau tukupā ai ke poupouʻi ʻaki ʻetau tuí mo ʻetau ngaahi lotú, ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku nau tokoniʻi kitautolu ʻi he puleʻangá. ʻOku ou ʻiloʻi fakatāutaha ʻa e mālohi ʻo e tui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke poupouʻi ʻa kinautolu kuo uí. ʻI he ngaahi uike siʻi kuo toki ʻosí, ne u ongoʻi ai ʻi ha founga mālohi ʻa e ngaahi lotu mo e tui ʻa ha kakai ne ʻikai ke mau maheni ka naʻa nau ʻiloʻi pē ko ha tokotaha au kuo ui ke ngāue ʻo fakafou he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻE faitāpuekina ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻe hoʻomou tui langaki moʻuí. ʻE pehē foki ki hano lilingi hifo ki hono fāmilí ha ngaahi tāpuaki koeʻuhí ko hoʻomou tuí mo e ngaahi lotú. Ko e kakai ko ia kuo mou hikinimaʻi he ʻaho ní, ʻe hikinimaʻi mo poupouʻi ia ʻe he ʻOtuá koeʻuhí ko ʻenau tuí pea mo hoʻomou tuí foki” (“Ko e Siasi Moʻoni mo Moʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 21; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻOku fakatātaaʻi ʻe he fakamatalá ni ʻa e tukupā naʻe maʻu ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita (1838–1918) ke poupouʻi ʻaki ʻa kinautolu naʻá ne ʻiloʻi ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí:

“Ne ui au ke u ngāue fakafaifekau ʻi he hili ha taʻu ʻe fā ʻo ʻeku ngāue ʻi ha konga fonua nofoʻi foʻou, pea naʻe ʻaonga ke u nofo ʻi ha toe taʻu ʻe taha ke fakamoʻoniʻi mo maʻu ʻeku totonu ki he kelekele ko iá; ka naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻIongi ne ne fie maʻu au ke u folau ki ʻIulope ʻo ngāue fakafaifekau, pea mo tokangaʻi ʻa e misiona ko iá. Naʻe ʻikai ke u toe tala ange, ʻʻE Pilikihami, he ʻikai ke u lava ʻo ʻalu; ʻoku ʻi ai ha kelekele ʻoku ʻamanaki ke u maʻu, pea kapau te u ʻalu ʻe mole.’ Ka naʻá ku talaange kia Pilikihami ʻIongi, ʻSai, Palesiteni ʻIongi; ko e fē pē ʻa e taimi ʻokú ke pehē ke u ʻalu aí te u ʻalu; ʻOku ou tuʻu ke talangofua ki he ui ʻo hoku takí.’ Pea naʻá ku ʻalu. Ne mole hoku kelekelé, ka naʻe ʻikai ke u lāunga fekauʻaki mo ia; naʻe ʻikai ke u teitei tukuakiʻi ʻa Pilikihami ʻIongi ʻi heʻene ʻai ke mole ʻeni [meiate] aú. He naʻá ku ongoʻi ne u kau au ki ha ngāue māʻolunga ange ʻi hano feinga ke maʻu ha kelekele ʻeka ʻe 160. Naʻe fekau atu au ke u fakahā ʻa e pōpoaki ʻo e fakamoʻuí ki he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní. Naʻe ui au ʻe he mafai ʻo e ʻOtuá he māmaní, pea naʻe ʻikai ke u toe tuʻu ʻo fakakaukau kiate au mo ʻeku kiʻi totonu fakafoʻituituí pea mo hoku ngaahi faingamālié; naʻá ku ʻalu ʻo hangē ko hoku uiuiʻí, pea naʻe poupouʻi au ʻe he ʻOtuá mo tāpuakiʻi au ai” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻa e Siasí: Siosefa F. Sāmita [1998], 247–48; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

6.6

ʻOku Kaunga ʻEtau Teuteú ki he Meʻa ʻOku tau Maʻu mei he Konifelenisi Lahí

ʻĪmisi
ko e fefine ʻoku ako

Tuku ha taimi ke ako e ngaahi lea ʻo e konifelenisí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Paula V. Sionisoni ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e founga naʻá ne ako ai ke fakamuʻomuʻa e konifelenisi lahí ʻi heʻene moʻuí ʻo pehē:

“Naʻe saiʻia ʻaupito ʻeku fineʻeikí ʻi he konifelenisi lahí. Naʻá ne fakamoʻui maʻu pē ʻa e letioó mo e TV pea tuku hake ke leʻo lahi feʻunga pea naʻe faingataʻa ia ke maʻu ha feituʻu ʻi he falé naʻe ʻikai ongona ai e konifelenisí. Naʻá ne fie maʻu ʻene fānaú ke fanongo ki he ngaahi leá pea te ne fehuʻi mai he taimi ki he taimi e meʻa naʻa mau manatuʻí. Naʻá ku faʻa hū ki tuʻa mo ha taha ʻo hoku ngaahi tokouá ke vaʻinga lolotonga ha fakatahaʻanga konifelenisi he Tokonakí. Te ma ʻalu mo ha letiō koeʻuhí naʻá ma ʻiloʻi ʻe siviʻi kimaua ʻe heʻema fineʻeikí ʻamui ange. Te ma vaʻinga pē mo kiʻi mālōlō ke fakafanongo lelei kae lava ke ma lipooti ki he Fineʻeikí. ʻOku ʻikai ke u tui naʻe taʻe ʻilo ʻema fineʻeikí ki heʻema fakatou manatuʻi e meʻa tatau mei ha fakatahaʻanga kakato.

ʻOku ʻikai ko ha founga lelei ia ke fakafanongo ki he konifelenisí. Kuó u fakatomala talu mei ai. Kuó u tupu hake pea saiʻia ʻi he konifelenisi lahí, ʻoku ou tui koeʻuhí pē ko e saiʻia ʻeku fineʻeikí ʻi he ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí. ʻOku ou manatuʻi haʻaku fanongo toko taha ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻo ha konifelenisi pau ʻi ha loki nofo totongi lolotonga ʻeku ʻi he ʻunivēsití. Naʻe fakamoʻoni mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki hoku lotó ko Hāloti B. Lī, ko e Palesiteni ʻo e Siasí he taimi ko iá, ko ha palōfita moʻoni ia ʻo e ʻOtuá. Naʻe hoko ʻeni kimuʻa peá u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú, pea naʻá ku fiefia ke fakamoʻoni ki ha palōfita moʻui koeʻuhí kuó u ʻiloʻi ia ʻiate au pē. Talu mei ai kuó u maʻu e fakamoʻoni tatau ko iá ki he palōfita takitaha.

“ʻI heʻeku ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú, naʻe ʻikai ha satelaite ʻa e Siasí, pea naʻe ʻikai fakamafola e konifelenisi lahí ʻi he fonua naʻá ku ngāue aí. Naʻe fakamoimoi mai heʻeku fineʻeikí ha ngaahi hiki tepi ʻo e ngaahi fakatahaʻangá, pea naʻá ku toutou fanongo ki ai. Ne fakaʻau ke u saiʻia ʻi he leʻo mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. …

“Fili he taimí ni ke fakamuʻomuʻa e konifelenisi lahí ʻi hoʻo moʻuí. Fili ke ke fakafanongo lelei mo muimui ki he ngaahi akonaki ʻoku ʻomí. Fanongo pe lau tuʻo lahi ange e ngaahi leá ke mahino lelei ange kiate koe pea muimui ki he faleʻí. ʻI homou fai e ngaahi meʻá ni, he ʻikai ikunaʻi kimoutolu ʻe he ngaahi matapā ʻo helí, ʻe fakamovetevetea atu e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí ʻi muʻa ʻiate kimoutolu, pea ʻe ngalulululu ʻa e ngaahi langí koeʻuhi ko hoʻomou leleí” (“The Blessings of General Conference,” Ensign pe Liahona, Nov. 2005, 51–52; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻĪmisi
ko hono lau e makasini ʻa e Siasí

Te tau lava ʻo maʻu ha fakahā fakataautaha ʻi heʻetau ako e ngaahi lea ʻo e konifelenisí. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke fakaʻaongaʻi fakataautaha e ngaahi pōpoakí.

Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mahuʻinga ʻo ʻetau mateuteu ki he konifelenisi lahí ʻo pehē:

“ʻE fakahoko ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi mei heni ha konifelenisi lahi ʻe taha ʻa e Siasí. ʻE faleʻi kitautolu ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí. Te ke lava ʻo fakafanongo ʻaki ha telinga mo ha loto vēkeveke, pe te ke tukunoaʻi e faleʻi ko iá. He ʻikai makatuʻunga e meʻa te ke maʻú ʻi he teuteuʻi ʻo e ngaahi pōpoakí ka ʻi hoʻo teuteu ki” (Follow the Brethren, Brigham Young University Speeches of the Year [Mar. 23, 1965], 10, tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Fakakaukau ki he ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi hoʻo teuteú:

  1. Palani mo tuku ha taimi fakataautaha ke fakafanongo mo ako ai e ngaahi lea ʻo e konifelenisí. ʻE malava ke fie maʻu heni ke ke fakaʻataʻatā koe mei he ngaahi meʻa te ne tohoakiʻi pe fakahohaʻasi hoʻo tokangá. ʻAi e ʻātakai ʻokú ke mamata, fanongo, pe ako ai e ngaahi lea ʻo e konifelenisí ke nofoʻia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

  2. Lotu ʻi he tui te ke maʻu e ngaahi pōpoaki ʻe mahuʻinga fau ʻi hoʻo moʻuí. Lotua e kau taki ʻo e Siasí ʻi heʻenau teuteu mo fakahoko ʻenau ngaahi leá.

  3. Kimuʻa pea fanongo pe ako e ngaahi lea ʻo e konifelenisí, hiki ha ngaahi fehuʻi fakataautaha pe hohaʻa ʻokú ke fekumi ki hano tali. ʻI hono vakaiʻi fakalaumālie koé, te ke lava ʻo fakatokangaʻi e ngaahi tafaʻaki ʻi hoʻo moʻuí ʻokú ke fie fakaleleiʻí. Hiki ʻi ha tohinoa pe pepa ʻa e ngaahi tali mo e ongo ʻokú ke maʻu lolotonga e konifelenisí.

  4. Hili e fanongo pe ko hono ako e ngaahi lea ʻo e konifelenisí, toe fakatukupā ke fakaleleiʻi hoʻo moʻuí ʻi he ngaahi tafaʻaki naʻá ke ongoʻí.

Naʻe ʻomi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻa e fakaafe ko ʻení ʻi he kamataʻanga ʻo ha konifelenisi lahi:

“Kuo mou fakatahataha mai ke fakalotolahiʻi, ueʻi fakalaumālie, hiki hake mo fakahinohinoʻi ko e kāingalotu ʻo e Siasí. … Kuo mou fakataha mai ke tokoniʻi kimoutolu ʻi he ngaahi meʻa fakatuʻasino ʻoku mou hohaʻa ki aí, hoʻomou ngaahi tōnounoú, mo e ngaahi meʻa kuo mou ikuná. Kuo mou omi ke fanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí ʻi hono akoʻi ʻe kinautolu, kuo ui ʻo ʻikai ko haʻanau fili, ke hoko ko e kau faiako ʻi he ngāue maʻongoʻongá ni.

“Kuo mou lotua ke mou fanongo ki he ngaahi meʻa te ne tokoniʻi kimoutolu ʻi hoʻomou ngaahi palopalemá mo fakamālohia hoʻomou tuí. …

“ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke fakafanongo, kapau te mou lava ʻo fakafanongo ʻi he mālohi ʻo e Laumālié, ki he kau lea te nau lea atu he ʻahó ni mo ʻapongipongi pea mo e efiafí ni foki. Kapau te mou fai ia, ʻoku ʻikai ke u momou ke talaʻofa atu ʻe hiki hake kimoutolu, ʻe mālohi ange hoʻomou fili ke fai e meʻa ʻoku totonú, te mou maʻu ha ngaahi tali ki hoʻomou ngaahi palopalemá mo e ngaahi fie maʻú, pea ʻe tākiekina kimoutolu ke fakamālō ki he ʻEikí koeʻuhí ko e meʻa kuo mou fanongoá” (“Listen by the Power of the Spirit,” Ensign, Nov. 1996, 4–5).

Naʻe poupouʻi kitautolu ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ke hiki hifo, manatuʻi, pea ngāueʻi e ngaahi fakakaukau ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau fakafanongo ki he ngaahi pōpoaki ʻoku fai lolotonga e konifelenisi lahí:

“ʻOku mau fakatauange kuo tataki fakalaumālie mo langaki hake ʻa e kau taki mo e kāingalotu ʻo e Siasí kuo nau ʻalu ki he konifelenisí pea fakafanongo ki aí. ʻOku mau fakatauange kuo mou hiki ha ngaahi fakamatala lahi ʻo e ngaahi fakakaukau kuo mou maʻu mei he lea atu e Kau Taki Māʻolungá kiate kimoutolú. Kuo ʻoatu ha ngaahi fokotuʻu lahi te ne tokoniʻi kimoutolu ʻi hoʻomou hoko ko e kau takí ʻi hono fakahaohaoaʻi hoʻomou ngāué. Kuo ʻoatu ha ngaahi fakakaukau ʻaonga lahi ki hono fakahaohaoaʻi ʻo ʻetau moʻuí, pea ko hono moʻoní, ko e ngaahi tefitoʻi ʻuhinga ia ki heʻetau fakataha maí.

“Lolotonga ʻeku tangutu hení, kuó u fakakaukau ko ʻeku foki pē ki ʻapi ʻi he pooni mei he konifelenisí ni ʻoku ʻi ai ha ngaahi tafaʻaki lahi ʻi heʻeku moʻuí te u lava ʻo fakahaohaoaʻi. Kuó u lisi kinautolu ʻi hoku ʻatamaí, pea ʻamanaki atu ke kamata ngāue leva ʻi he ʻosi ʻa e konifelenisí” (“Spoken from Their Hearts,” Ensign, Nov. 1975, 111; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

6.7

Ko e Konifelenisi Lahí Ko ha Ui ke Ngāue

Lolotonga ha konifelenisi lahi ʻi he 1856, naʻe ui ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi e Kāingalotú ke ō pea fakahaofi mai e ngaahi kautaha teke saliote ne toé. ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻeni ko ha talanoa fakatātaá, naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e fakafoʻou fakalaumālie ʻoku tau maʻu mei he konifelenisí ʻoku totonu ke ne ʻai ke tau tokoni ki he niʻihi kehé:

ʻOku fakaʻilongaʻi ʻe he konifenisi takitaha ko ʻení ha ui ke ngāue ʻo ʻikai ngata pe ʻi heʻetau moʻuí kae ki he niʻihi kehe foki ʻoku tau feohí, ʻa kinautolu ʻi hotau fāmilí mo e tui fakalotú mo kinautolu ʻoku ʻikaí. …

“Hangē ko e hoko e fakahaofi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá [ʻa e ngaahi kautaha teke saliote ne fononga fakahihifó] ko e kaveinga ʻo e konifelenisi lahi ʻi ʻOkatopa 1856, ʻoku hoko foki ia ko e kaveinga ʻo e konifelenisí ni mo e konifelenisi fakaʻosí mo e konifelenisi ka hoko mai ʻi he faʻahitaʻu failaú. Mahalo he ʻikai ke tau fehangahangai ʻi he konifelenisí ni mo e momokó mo e tanu e kau pekiá ʻi he ʻaisí, ka ʻoku kei ʻi ai pē ʻa e kau faingataʻaʻia ʻi he māmaní—ʻa e masivá mo e ongosiá, ʻa e loto-foʻí mo e loto-mafasiá, ʻa kinautolu ʻoku ʻtō atu ki [he] ngaahi hala tapú’ [1 Nīfai 8:28] naʻa tau lau ki ai kimuʻá, mo e fuʻu kakai tokolahi ʻoku ʻkei taʻofi … mei he moʻoní koeʻuhí he ʻoku ʻikai pē te nau ʻilo ʻa e feituʻu ke ʻiloʻi ai iá’ [T&F 123:12]. ʻOku nau ʻi he māmaní mo e ngaahi tui vaivai, ngaahi nima ʻoku tautau ki lalo [vakai, T&F 81:5], mo e kovi ʻa e ʻeá. ʻE lava pē ke fakahaofi kinautolu ʻe kinautolu ʻoku maʻu mo ʻilo lahi angé pea lava ʻo tokoni lahi angé. Pea ʻoua ʻe hohaʻa ke fehuʻi, ʻʻOku nau ʻi fē?’ ʻOku nau ʻi he feituʻu kotoa pē, ʻi hotau toʻomataʻú mo e toʻohemá, ʻi hotau kaungāʻapí mo e ngāue ʻangá, ʻi he kolo mo e vahefonua mo puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní. ʻAve hoʻomou timí mo e salioté; fakafonu ʻaki ia hoʻomou ʻofá, fakamoʻoní, mo ha tangai mahoaʻa fakalaumālie; pea fakaʻuli ki ha faʻahinga feituʻu pē. ʻE tataki kimoutolu ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ʻo kapau te ke tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo akoʻi ʻi he konifelenisí ni. Fakaava homou lotó pea ala atu kiate kinautolu ʻoku maʻu ʻi he fakataipe he senituli 21 ʻo e Fanga ko Mātiní mo e Matapā ʻa e Tēvoló. ʻI hono fai iá, ʻoku tau fakahoko ai e kole ʻa e ʻEikí kuo toutou fai mai ʻo fakafofongaʻi e ngaahi sipi, sēniti, mo e laumālie heé [vakai, Luke 15]” (“Prophets in the Land Again,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 106; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

6.8

ʻE Toe Lelei Ange ʻEtau Moʻuí ʻi hono Fakaʻaongaʻi e Ngaahi Akonaki ʻo e Konifelenisi Lahí

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻa e meʻá ni fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo hono fakaʻaongaʻi e meʻa ʻoku tau ako ʻi he konifelenisi lahí ʻo pehē:

“ʻI he pō Sāpate ʻaho 7 ʻo ʻEpelelí, naʻe tāpuni e Tāpanekale lahí, mate mo e māmá mo e ngaahi mīsini hikí, loka e ngaahi matapaá, pea toe hoko ha konifelenisi fakahisitōlia ʻe taha. Naʻe mei mōlia atu ia—ko ha fakamole taimi, ivi, mo e paʻanga—kapau naʻe ʻikai ha talangofua ki he ngaahi pōpoakí. ʻI he ngaahi fakatahaʻanga houa ʻe ua [lahi] … , naʻe akoʻi e ngaahi moʻoní, fakamatalaʻi e ngaahi tokāteliné, fai ha ngaahi naʻinaʻi, ʻo feʻunga ke fakahaofi e māmaní hono kotoa mei he ngaahi palopalema kotoa—pea ʻoku ou ʻuhinga ki he palopalema KOTOA PĒ. Naʻe fai ha ako kakato ʻi he ngaahi moʻoni taʻengatá ki he laui miliona mo ha ʻamanaki lelei lahi ne ʻi ai ʻha telinga ne fanongo mo e mata ke mamata mo ha loto ke ongoʻi,’ naʻe fakalotoa ki he moʻoní. …

“ʻOua muʻa naʻa liʻaki ʻe ha tokotaha poto pōlepole, mo fakafalala pē kiate ia, ʻa e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi aí mo e ngaahi fakamoʻoni naʻe vahevahé, pe fakafekiki mo e ngaahi pōpoaki mo fakahinohino naʻe fai aí. …

“ʻOku ou fakaʻamu naʻa mou fakafanongo kotoa ʻa kimoutolu ko e kakai kei talavou ki he ngaahi pōpoaki ʻo e taʻú naʻe fakahoko [lolotonga e konifelenisi lahí]. ʻE ʻi ai ha ngaahi konifelenisi kehe ʻi he māhina ʻe ono kotoa pē. ʻOku ou fakaʻamu te mou maʻu haʻamou tatau ʻo e [Ensign pe Liahona] pea fakaʻilongaʻi e ngaahi fakakaukau mahuʻingá pea tauhi ia ke mou toutou vakai ki ai. ʻOku ʻikai totonu ke ʻi ai ha fakamatala pe tohi makehe mei he ngaahi tohi folofola ʻa e Siasí ʻe mahuʻinga pehē ʻi hoʻomou laipeli fakatāutahá—ʻo ʻikai koeʻuhí ko ʻene mālié pe fakaofo hono faʻú, ka ko e ngaahi fakakaukau ʻokú ne fakahā atu e hala ki he moʻui taʻengatá” (In the World but Not of It, Brigham Young University Speeches of the Year [May 14, 1968], 2–3).

ʻĪmisi
ʻi loto ʻi he Tāpanekalé

Ko e konifelenisi lahí ko ha taimi ia ʻo e fakafoʻou fakalaumālie.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) e founga te tau lava ai ʻo maʻu ha lelei lahi ange mei he konifelenisi lahí ʻo pehē:

“Ko ʻeku lotu fakatōkilaló ia ke tau muimui kotoa ki he faleʻi mo e fakahinohino kuo tau maʻú.

“ʻI heʻetau ongoʻi e Laumālié mo fai e ngaahi fokotuʻu foʻou mo toputapú, fakatauange te tau maʻu he taimí ni ʻa e lotolahi mo e mālohi ke fai e ngaahi liliu ko iá.

“ʻOku totonu ke fokotuʻu ofi hoʻo tatau ʻo e Liahona ki hoʻo ngaahi tohi folofolá, pea toutou vakaiʻi maʻu pē ʻi he māhina ʻe ono ka hoko maí. Hangē ko ia naʻe lea ʻaki ʻe hoku kaungāmeʻa mo e tokoua ʻofeina ko [Palesiteni] Hāloti B. Lií, ʻoku totonu ke tau tuku e ngaahi lea ko ʻeni ʻo e konifelenisí ke ʻtataki [ʻetau] tōʻonga moʻuí lolotonga e māhina ʻe ono ka hokó. Ko e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻeni ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku feʻunga ke fakahā ki he kakaí ni he ʻahó ni’ (ʻi he Conference Report, Apr. 1946, p. 68).

“Fakatauange ke tau foki ki hotau ngaahi ʻapí kuo fakatāpui kitautolu ki he misiona toputapu ʻo e Siasí ʻo hangē ko ia kuo ʻomi ʻi he ngaahi fakatahaʻanga konifelenisi ko ʻení—ke ʻfakaafeʻi ʻa e kakai kotoa pē ke nau haʻu kia Kalaisi’ (T&F 20:59), ʻʻio, haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia’ (Molonai 10:32)” (“Come Unto Christ, and Be Perfected in Him,” Ensign, May 1988, 84).

Naʻe fakahaaʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ke hoko e mēmipa takitaha ʻo e Siasí ko ha taha lelei ange ʻi hono moʻui ʻaki e ngaahi akonaki kuo fai ʻi he konifelenisi lahí:

“ʻOku ou fakaʻamu te tau fakalaulauloto ʻi he angamalū ʻa e ngaahi lea kuo tau fanongoá. ʻOku ou fakaʻamu te tau fakakaukauloto fakalongolongo ki he ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa kuo tau fanongo ki aí. ʻOku ou fakaʻamu te tau ongoʻi mafesifesi mo kiʻi fakatōkilalo ange.

“Kuo fakamāmaʻi kotoa kitautolu. ʻE hoko mai ʻa e siví ʻi hono fakaʻaongaʻi e ngaahi akonaki kuo faí. Kapau ʻe hili ʻení, ʻoku tau kiʻi angaʻofa ange, kiʻi anga fakakaungāmeʻa ange, kiʻi ʻunuʻunu ofi ange ki he Fakamoʻuí, mo ha fakapapau ke muimui ki Heʻene akonakí mo ʻEne sīpingá, pea ʻoku fakaʻofoʻofa leva e konifelenisí ni. Kapau, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻikai ha fakalakalaka ʻi heʻetau moʻuí, ta kuo tōnounou lahi ʻa kinautolu kuo leá.

“Mahalo he ʻikai ʻilonga e ngaahi liliu ko iá ʻi ha ʻaho pe ko ha uike pe māhina. ʻOku fakahoko vave e ngaahi tukupaá pea toe vave ke fakangaloʻi. Ka, ʻi ha taʻu ʻe taha mei heni, kapau ʻoku tau lelei ange ʻi he kuohilí, pea naʻe ʻikai leva ke mole noa e ngaahi feinga ʻi he ʻaho ní.

“He ʻikai ke tau manatuʻi kotoa e meʻa kuo lea ʻakí, ka ʻe hoko heni ha tupulaki fakalaumālie. Mahalo he ʻikai lava ʻo fakamatalaʻi, ka ʻe moʻoni ia. Hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí kia Nikotīmasí, ʻʻOku maʻili ʻa e matangí ko [ʻene] faʻiteliha pē, pea ʻokú ke fanongo ki hono mumuhu ʻo iá, ka ʻoku ʻikai te ke ʻilo pe ʻoku haʻu mei fē, pe ʻalu ki fē ia: ʻoku pehē pē ʻa ia kotoa pē ʻoku fanauʻi ʻi he Laumālié’ (Sione 3:8).

ʻĪmisi
ko ha fāmili ʻoku nau ako e pōpoaki ʻo e konifelenisi lahí

ʻOku poupouʻi kitautolu ke aleaʻi e ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí lolotonga e ngaahi lēsoni ʻo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí.

“ʻE pehē pē foki mo e aʻusia kuo tau fiefia aí. Pea mahalo mei he meʻa kotoa kuo tau fanongoá, ʻe ʻi ai ha kupuʻi lea pe palakalafi ʻe makehe peá ne maʻu ʻetau tokangá. Kapau ʻe hoko ʻeni, ʻoku ou fakaʻamu te tau tohiʻi hifo ia pea fakakaukauloto ki ai kae ʻoua kuo tau maʻu e loloto ʻa hono ʻuhingá pea hoko ia ko ha konga ʻo ʻetau moʻuí.

“ʻOku ou fakaʻamu te tau aleaʻi mo ʻetau fānaú ʻi heʻetau ngaahi efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ʻa e ngaahi meʻá ni pea tuku ke nau aʻusia e fakaʻofoʻofa ʻo e ngaahi moʻoni kuo tau fiefia aí. Pea ko e taimi ʻe tuku mai ai e makasini Liahona … mo e ngaahi pōpoaki kotoa ʻo e konifelenisí, kātaki ʻoua ʻe tuku ia ki he tafaʻakí mo pehē kuó ke fanongo kotoa ki ai, kae lau mo fakalaulauloto ki he ngaahi pōpoaki kehekehé. Te ke maʻu e ngaahi meʻa lahi naʻe ʻikai te ke maʻu ʻi hoʻo fanongo ki he kau leá. …

“Te tau foki ʻapongipongi ki heʻetau ngaahi ngāué, ki heʻetau akó, ki he meʻa pē ʻoku tau femoʻuekina ai ʻi heʻetau moʻuí. Ka te tau lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi manatu ki he taimi fakaʻofoʻofá ni ke poupouʻi kitautolu” (“An Humble and a Contrite Heart,” Ensign, Nov. 2000, 88–89; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Paula V. Sionisoni ʻo e Kau Fitungofulú ʻoku fie maʻu ke tau ngāue ʻo fakatatau ki he ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisi lahí:

“ʻOku fie maʻu ke tau loto fiemālie ke muimui ki he faleʻi ʻoku tau fanongo ki aí, kae lava ke liliu ʻe he ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisi lahí ʻetau moʻuí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻi ha fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻke mou feakoʻaki mo fefakamaamaʻaki ʻa kimoutolu ʻo ka mou ka fakataha, koeʻuhi ke mou ʻilo … ʻa e founga ke fai ʻo kau ki he ngaahi tefito ʻo ʻeku fonó mo e ngaahi fekaú’ [T&F 43:8]. Ka ʻoku ʻikai feʻunga pē ʻa hono ʻiloʻi ʻʻa e founga ke faí.’ Naʻe pehē ʻe he ʻEikí ʻi he veesi hokó, ʻMou fehaʻiʻaki ʻa kimoutolu ke ngāue ʻi he māʻoniʻoni kakato ʻi hoku ʻaó’ [T&F 43:9]. ʻOku fakaava ʻe he loto vēkeveke ko ʻeni ke ngāueʻi e meʻa kuo tau akó ʻa e ngaahi matapā ki he ngaahi tāpuaki fakaofo. …

Ko e taimi kotoa pē ʻoku tau talangofua ai ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ʻoku tau utu ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga. ʻOku tau maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi ange ʻi he meʻa ʻoku lava ʻo mahino kiate kitautolu ʻi he taimi ko iá, pea ʻoku tau hokohoko atu ke maʻu ha ngaahi tāpuaki hili ʻetau ʻuluaki fili ke talangofuá” (“The Blessings of General Conference,” Ensign pe Liahona, Nov. 2005, 52; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻI he fakaʻosinga ʻo e konifelenisi lahi ʻi ʻEpeleli 1978, naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985):

“ʻI heʻetau fakaʻosi ko ʻeni ʻa e konifelenisi lahí ni, fakatauange te tau talangofua kotoa ki he meʻa kuo lea mai ʻaki kiate kitautolú. Fakatauange ke tau fakakaukau ʻoku kaunga e faleʻi kuo fai kiate kitautolú, kiate au. Fakatauange ke tau fakafanongo kiate kinautolu ʻoku tau hikinimaʻi ko e kau palōfita mo e kau tangata kikité, pea pehē ki he kau taki kehé, ʻo hangē ʻoku makatuʻunga ai ʻetau moʻui taʻengatá, koeʻuhí ʻoku pehē!” (“Listen to the Prophets,” Ensign, May 1978, 77; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Melioni G. Lomenī (1897–1988) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e founga ʻoku akoʻi ai e moʻoni lolotonga e ngaahi konifelenisi lahí ʻo pehē:

“Kuo tau fanongoa ha moʻoni mo e fakahinohino feʻunga ʻi he konifelenisí ni ke ʻomi kitautolu ki he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻo kapau te tau muimui ki ai. Kuo ʻave kitautolu ki he moʻunga fakalaumālié pea fakahā mai e ngaahi mata meʻa-hā-mai ʻo e nāunau lahi” (ʻi he Conference Report, Apr. 1954, 132–33).

ʻĪmisi
ko hono ako ʻo e folofolá

Fakalaulauloto ki he founga ʻoku kaunga fakatāutaha ai kiate koe e faleʻí.

ʻI hoʻo tukupā ke fakaʻaongaʻi e ngaahi akonaki ʻo e konifelenisi lahí ʻi hoʻo moʻuí, fakakaukau ki he ngaahi fokotuʻu ko ʻení:

  1. Aleaʻi ʻa e konifelenisi lahí mo e fāmilí mo e kaungāmeʻá. Vahevahe ʻa e meʻa kuó ke akó, pea ako foki mei he meʻa ʻoku nau talaatú.

  2. Lolotonga hoʻo fakafanongo ki he konifelenisi lahí, ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi ai e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié ke fai ha meʻá, tohiʻi ia, pea fakahoko leva.

  3. Fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻokú ne fakamahinoʻi e founga mo e taimi te ke fakaʻaongaʻi ai e faleʻi ʻokú ke maʻu lolotonga e konifelenisi lahí. Hiki hifo hoʻo ngaahi taumuʻá pea toutou vakai ki ai.

  4. Ako e ngaahi leá ʻi hono tuku mai he ngaahi makasini ʻa e Siasí pe ʻi he ʻinitanetí koeʻuhí ke ke lava ʻo maʻu ha ngaahi fakakaukau foʻou mo fakafoʻou e ngaahi ongo fakalaumālie naʻá ke maʻú. (ʻOku lava ke maʻu e ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí ke lau pe fanongo ki ai ʻi he LDS.org; ʻe lava foki ke fai ha fekumi ʻi he foʻi lea mo e kaveinga ʻi he ngaahi makasini Ensign ʻi he ʻinitanetí.)

  5. Teuteu ha ngaahi lēsoni efiafi fakafāmili ʻi ʻapi ʻo fakatefito ʻi he ngaahi lea ʻo e konifelenisí.

  6. Fakatau mai ʻa e DVD pe CD ʻo e konifelenisi lahí, pea toutou mamataʻi pe fanongo ki ai, mahalo lolotonga hoʻo fefonongaʻakí pe folaú ke tokoni ke ke fakaʻaongaʻi fakapotopoto ange ho taimí.

  7. Hiki ha tatau ʻo e ngaahi kupuʻi lea nounou mei he ngaahi lea konifelenisí pea tuku ia ʻi ha feituʻu ʻi homou ʻapí pe fale nofo totongí te mou sio maʻu pē ki aí. Feinga ke ako maʻuloto kinautolu.

Ngaahi Meʻa ke Fakalaulauloto ki Aí

  • ʻOkú ke hiki nai ha fakamatala ʻi hoʻo fanongo ki he konifelenisi lahí? Ko ha fakamatala fakanounou fakalūkufua nai ia ʻo e lea ʻa e kau leá pe ʻokú ke lekooti pē e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingamālie kiate koé? ʻOku kau nai ʻi hoʻo ngaahi fakamatalá e ngaahi ongo mei he Laumālié naʻá ke maʻu lolotonga ho fakafanongo ki he tokotaha leá? ʻOku kau nai ai hoʻo ngaahi palani mo e ngaahi taumuʻa te ke fie fakahoko te ne tokoniʻi ke liliu hoʻo moʻuí? Ko e hā e ngaahi fakahinohino ne ʻomi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43:8–10 ʻe lava ʻo tokoni atu ke fakaleleiʻi hoʻo hiki fakamatala lolotonga e konifelenisi lahí?

  • Fakakaukau ki he anga hoʻo tokanga ki he ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisi lahí mo e ngaahi lea mo e tohi kehe kuo fai ʻe he kau Taki Māʻolungá. Kuó ke fakaʻaongaʻi fēfē e naʻinaʻi mo e fakahinohino ʻa e kau lea ʻi he kuohilí? Te ke fakaʻaongaʻi fēfē kinautolu ʻi he kahaʻú?

  • Ko e hā e ngaahi tāpuaki ʻoku talaʻofa kiate kinautolu ʻoku muimui ki he kau palōfita ʻa e ʻOtuá?

  • Te ke fakaleleiʻi fēfē hoʻo teuteu ki he konifelenisi lahi hoko maí?

  • Ko e hā e founga ʻe lava ai ʻe hoʻo ako e ngaahi lea ʻo e konifelenisí ʻo tākiekina hoʻo ako e folofolá?

Ngaahi Ngāue ke Faí

  • Fakaʻaongaʻi e meʻa kuó ke ako ʻi he vahe ko ʻení, ʻo hiki e meʻa te ke lava ʻo fai ke teuteu ai ke maʻu mo fakaʻaongaʻi e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he konifelenisi lahí. Hiki ha lisi hono ua ʻo e ngaahi tāpuaki te ke lava ʻo ʻamanaki ke maʻu ʻi hoʻo fakahoko e meʻa kuó ke hikí.

  • Lau ʻa e Mōsaia 5:1–7, pea hiki e ngaahi ola ʻo e lea ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí. Ko e ha te ke lava ʻo fai ke aʻusia ai e ngaahi ola tatau mei he konifelenisi lahí?

  • Lau ʻa e ʻEfesō 4:11–14, pea hiki e ngaahi ʻuhinga naʻe ʻomi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ki hono fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí ʻaki e kau palōfita mo e kau ʻaposetoló. ʻOku fekauʻaki fēfē e akonaki ʻa Paulá ki he konifelenisi lahí?

  • ʻI hoʻo ako e ngaahi makasini Ensign pe Liahona ʻo e konifelenisí mo e ngaahi lea kehe ʻa e Kau Takí, fakaʻilongaʻi e ngaahi talaʻofa pau naʻe fai ʻe kinautolu naʻe leá. Fakatokangaʻi ange foki e meʻa naʻe pehē ʻe he kau leá kuo pau ke tau faí ke maʻu ai e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí. Hiki ʻa e meʻa te ke fai he taimí ni ke maʻu ai e ngaahi tāpuaki ko ʻení.