2010–2019
I No Gat Narafala God
Oktoba 2013


I No Gat Narafala God

?Yumi stap bodaon mo wok from ol fas wok blong narawan, o ol narafala god fastaem long God ia we yumi stap talem se yumi stap wosip long hem?

Olgeta Ten Komanmen oli stamba blong bilif blong Ol Kristin man mo ol man Jiu. God i givim long ol pikinini blong Isrel tru long profet Moses, tufala fas komanmen we i lidim wosip mo ol fas wok blong yumi. Long faswan, Lod i komandem: “Bambae yufala i no mas mekem wosip long ol narafala god, yufala i mas mekem wosip long mi nomo” (Eksodas 20:3). Sam handred yia afta, taem oli askem long Jisas: “?Wanem loa blong God we i hae moa long ol narafala loa, i winim olgeta evriwan?” Jisas i ansa: “Yu mas lavem Hae God ya we i God blong yu long olgeta hat blong yu, mo long olgeta laef blong yu, mo long olgeta tingting blong yu” (Matiu 22:36–37).

Nambatu komanmen aot long Ol Ten Komanmen i tokbaot moa rod blong no gat ol narafala god mo i talemaot wanem nao i mas kam faswan long ol laef blong yumi olsem ol pikinini blong Hem. “Bambae yufala i no mas mekem pija blong ol samting long heven, no long wol, no long solwota, we wol ya i stanap long hem, blong yufala i mekem wosip long hem” (Eksodas 20:4). Komanmen ia, afta i talem olsem: “Bambae yufala i no mas bodaon long aedol olsem blong mekem wosip long hem” (Eksodas 20:5). Hemia i talem moa bitim blong blokem man long aedol, hemia i wan fas wok blong mekem evri taem. Jehova i eksplenem, “From we mi mi Hae God, mi God blong yufala, mi wan God we i jalus, … olgeta we oli stap lavem mi, mo stap obei long ol loa blong mi, mi stap lavem olgeta” (Eksodas 20:5–6). Mining ia blong jalus i soemaot sam samting. Rus blong hem long lanwis Hibru i minim “blong gat ol spesel mo dip filing” (Eksodas 20:5, futnot b). Yumi stap mekem God i harem nogud taem yumi “wok” blong ol narafala god—taem yumi gat ol narafala fas wok blong mekem.1

I.

?Wanem ol narafala fas wok we man i save “wok” from olgeta bifo God—iven ol pipol blong relijin—long dei blong yumi? Tingting long olgeta ia, we i semmak long wol blong yumi:

  • Ol Kastom blong kalja mo famle

  • Mekem Samting I Stret long evriwan long saed blong Politik

  • Karem moa responsabiliti long wok

  • Pem fulap samting

  • Spendem taem long entetenmen

  • Paoa, kam popula, mo gat nem

Sapos i no gat wan long ol eksampol ia i blong eniwan long yumi, bae yumi save faenem sam moa we i blong yumi. Prinsipol ia i moa impoten bitim ol wanwan eksampol. Prinsipol i no se yumi gat ol narafala fas wok i stap o no. Kwestin we seken komanmen i askem hem i “?Wanem nao bigfala fas wok blong yumi? ?Yumi stap wok from ol fas wok blong narawan, o ol narafala god fastaem long God ia we yumi stap talem se yumi stap wosip long hem? ?Yumi fogetem blong folem Sevya ia we i bin tijim se sapos yumi lavem Hem, bae yumi obei long ol komanmen blong Hem? (luk long Jon 14:15). Sapos i olsem, ol fas wok we yumi wok from oli aotsaed from spirit blong yumi i godaon, mo yumi gat ol tingting blong ol narafala samting we yumi faenem plante long taem blong yumi.

II.

Long ol Lata-dei Sent, ol komanmen blong God oli stanap mo oli no save seperet long plan we God i gat long ol pikinini blong Hem—bigfala plan blong fasin blong sevem man. Plan ia, samtaem yumi singaotem “Bigfala plan blong glad” (Alma 42:8), i eksplenem rus blong yumi mo fiuja blong yumi olsem ol pikinini blong God—ples we yumi kam long hem, from wanem yumi stap ia, mo ples we yumi stap go long hem. Plan ia i eksplenem stamba tingting blong kriesen mo ol kondisen blong wol ia, wetem olgeta komanmen blong God, nid blong gat wan Sevya, mo stamba rol blong ol famle long wol ia mo taem we i no save finis. Sapos yumi, olsem ol Lata-dei Sent, we yumi kasem save ia, i no putum ol fas wok blong yumi i folem plan ia, yumi stap long denja blong stap wok blong ol narafala god.

Save long saed blong plan we God i gat long ol pikinini blong Hem i givim ol Lata-dei Sent wan lukluk we olgeta nomo i save long saed blong mared mo famle. Oli save gud yumi olsem wan jos we famle i stap long medel. Bigfala tingting biaen long plan i stat wetem papa mo mama long heven, mo bigfala wok blong yumi i blong kasem ful fasin blong kam olsem wan god. Yumi save se hemia i posibol nomo tru long wan famle rilesensip. Yumi save se mared blong wan man mo wan woman i wan nid blong mekem se plan blong God i hapen. Mared ia nomo bae i givim stret fasin blong man i bon long wol mo mekem ol memba blong famle oli rere blong kasem laef we i no save finis. Yumi lukluk long mared mo fasin blong bonem pikinini long wol mo lukaotgud long olgeta olsem pat blong plan blong God, mo olsem wan tabu diuti blong olgeta we oli kasem spesel janis ia blong mekem hemia. Yumi biliv se ol bigfala rij samting long wol mo long heven oli ol pikinini blong yumi mo famle laen blong yumi.

III.

From ol samting we yumi andastanem long saed blong paoa blong rol blong famle, yumi stap sore long namba blong pikinini we i bon, mo namba blong ol mared we i stap godaon long plante kantri long Wes, we histri blong kalja blong olgeta oli kam long ol Kristin man mo ol man Jiu. Ol stadi oli ripotem hemia:

  • Yunaeted Stet, naoia, i gat namba we i daon evriwan long saed blong pikinini we i bon long histri blong hem,2 mo long plante Yurop nesen mo ol nara kantri we oli stap kam antap, namba blong pikinini i bon oli daon bitim namba we i nid blong oli holemtaet populesen blong olgeta.3 Hemia i save minim se kalja mo ol nesen oli save lus.

  • Long Amerika, pesen blong ol yang adalt we oli gat 18 kasem 29 yia, we oli mared, i foldaon long 59 pesen long 1960 i go daon long 20 pesen long 2010.4 Medel yia blong fas mared naoia i go antap evriwan long histri: 26 yia long ol woman, mo kolosap 29 yia blong ol man.5

  • Long plante kantri mo kalja, (1) tradisonol famle blong wan mared mama mo papa mo pikinini, i no hapen tumas, mo i nomo rul we i stap, (2) gat moa responsibiliti long wok, be i no blong mared mo gat pikinini, i wan joes we i kam antap long plante yang woman, mo (3) fasin blong mas gat wan papa long hom mo rol blong hem, i stap go lus.

Long medel blong muvmen ia we yumi wari long olgeta, yumi luksave tu se plan blong God i blong evriwan long ol pikinini blong Hem, mo se God i lavem evriwan long ol pikinini blong Hem, long evri ples.6 Fas japta blong Buk blong Momon i talemaot se “paoa blong [God] mo gudfasin blong Hem, mo sore oli ova long evri man long wol” (1 Nifae 1:14). Wan japta we i kam afta i talemaot se “hem i givim [fasin blong sevem man] i fri blong evri man” mo “evri man i gat janis semmak olsem narafala wan, mo i no gat wan we hem i blokem hem” (2 Nifae 26:27–28). From hemia, skripja i tijim se yumi gat responsabiliti blong gat lav mo sore, mo jareti long evri man (luk long Fas Tesalonaeka 3:12; 1 Jon 3:17; D&C 121:45).

IV.

Yumi stap gat respek tu long ol bilif blong ol nara pipol, wetem olgeta fulap tu we namba i kam antap, we oli talem se oli no biliv long God. Yumi save se tru long paoa blong joes we God i givim, plante bae oli gat ol bilif we i agensem bilif blong yumi, be yumi gat hop se ol narawan bae oli gat respek semmak long ol bilif blong yumi, mo bae oli andastanem se bilif blong yumi i mekem se bae yumi mekem defren joes mo gat defren fasin long olgeta. Eksampol, yumi biliv se, olsem stamba pat blong plan blong Hem blong sevem man, God i stanemap wan standet we i no save finis se fasin blong gat seks i save hapen nomo bitwin wan man mo wan woman we tufala i mared.

Paoa blong krietem laef long wol ia i paoa we i hae evriwan we God i bin givim long ol pikinini blong Hem. Olsem wanem blong yusum, i kamaot long fas komanmen we God i givim long Adam mo Iv (luk long Jenesis 1:28), be ol narafala impoten komanmen, God i givim blong oli no yusum nogud paoa ia (luk long Eksodas 20:14; Fas Tesalonaeka 4:3). Bigfala toktok we yumi putum long loa blong jastiti, i kamaot long olsem wanem yumi andastanem stamba tingting blong paoa blong krietem laef long taem we yumi stap mekem plan blong God i kamtru. Aotsaed long mared blong wan man mo wan woman, evri fasin blong yusum ol paoa ia blong krietem laef, long wan wei o nara wei, oli sin mo i agensem plan blong God blong mekem se evri pikinini blong Hem oli kam olsem god.

Wei we yumi tokbaot bigwan loa blong jastiti, i eksplenem komitmen blong yumi long paten blong mared we i bin stat wetem Adam mo Iv, mo i stap gohed truaot long ol taem olsem paten we God i putum blong ol boe mo ol gel blong Hem oli krietem laef mo blong oli lukaotgud long ol pikinini blong Hem. I gud tumas we plante man mo woman, we oli joen long ol narafala jos o oganaesesen, oli agri wetem yumi long wanem nao i mared mo olsem wanem i impoten; sam, folem doktrin blong relijin blong olgeta, mo sam narawan, folem wanem we oli ting se i moa gud long sosaeti.

Save we yumi gat long saed blong plan we God i gat long ol pikinini blong Hem7 i eksplenem from wanem yumi harem nogud se plante moa pikinini oli stap bon long wol aotsaed long mared—naoia i stap, 41 pesen blong ol pikinini we oli bon long Yunaeted Stet8—mo namba blong ol kapol we oli stap tugeta be oli no mared i go antap bigwan long ol las 50 yia. Fifti yia i pas, smol namba blong ol fas mared oli hapen afta we tufala kapol i stap tugeta. Naoia, fasin blong stap tugeta i kam faswan long 60 pesen blong ol mared.9 Mo fasin ia, moa pipol i akseptem, speseli ol yangfala. Wan stadi i soem se 50 pesen blong ol yangfala oli talem se fasin blong gat pikinini aotsaed long mared i wan “laefstael we i gud tumas.”10

V.

I gat fulap fos long politik mo sosaeti, blong ol loa mo polisi oli jenis blong akseptem ol fasin we i agensem ol tabu oda blong God abaot laef long saed blong seks, mo oli agensem stret mining mo stamba tingting blong mared mo gat pikinini. Ol fos ia, oli letem finis ol mared blong ol man wetem man mo woman wetem woman long plante stet mo kantri. Ol nara fos oli miksim mining blong stap man o woman, o oli karemaot wanem i defren bitwin man mo woman, be i nid blong ol samting ia oli mas stap, blong mekem bigfala plan blong glad blong God i hapen.

From se yumi andastanem plan blong God mo doktrin blong Hem, nao yumi gat wan lukluk we i no save finis we i no letem yumi blong akseptem ol kaen fasin ia, o akseptem ol eskius long ol loa we oli letem samting ia i hapen. Mo, i no olsem ol nara oganaesesen we oli save jenisim ol polisi blong olgeta, mo tu, ol doktrin blong olgeta, ol polisi blong yumi oli folem ol trutok we God i talemaot se oli no save jenisim.

Nambatwelef toktok blong bilif blong yumi i talemaot se yumi bilif blong folem ol loa blong gavman, mo blong “obei, givim ona mo sapotem loa.” Be ol loa blong ol man oli no save mekem i stret wanem we God i talem se i no stret. Komitmen long top fas wok blong yumi—blong lavem mo givim seves long God—i askem yumi blong yumi luk long loa blong Hem olsem standet blong fasin blong yumi. Eksampol, yumi stap yet anda tabu komanmen blong no komitim adaltri, o slip wetem man o woman bifo mared, nomata ol aksen ia, oli nomo wan kraem folem loa blong ol stet mo ol kantri we yumi stap long hem. Semmak, ol loa we oli letem “sem seks mared” i no jenisim loa blong God abaot mared o ol komanmen blong Hem, mo ol standet blong yumi long poen ia. Yumi stap anda long kavenan blong lavem God mo obei long ol komanmen blong Hem, mo blong yumi stop blong wok blong ol narafala god mo stamba tingting—iven olgeta we oli kam popula long taem mo ples blong yumi.

Long saed blong toktok ia, sam oli no andastanem gud yumi, mo ating sam oli sakem nogud toktok long yumi, o yumi mas stanap agens fasin blong karemaot fridom blong relijin. Sapos i olsem, mi ting se yumi mas tingbaot fas wok we yumi mas mekem—wok blong God—mo, olsem ol paeonia bifo, yumi mas pusum hankat blong yumi i strong olsem we olgeta i bin soem.

Wan tijing blong Presiden Tomas S. Monson i stret long situesen ia. Long sem konfrens ia, 27 yia i pas, hem i talem klia: “Bae yumi gat strong paoa long tingting blong stanap agensem joes blong populesen, strong paoa long tingting blong stanap from prinsipol. Strong paoa long tingting, i no blong mekem dil, i putum smael long God. Strong paoa long tingting i kam pat blong laef mo wan gudfala klin fasin taem yumi lukluk long hem olsem wan wei blong ded olsem wan man, be tu, olsem wan wei blong laef long stret mo gud fasin. Wan we i no gat strong tingting i wan we i fraet blong mekem wanem we hem i ting se i raet from ol narawan bae oli no agri, o bae oli laf. Tingbaot se evri man i gat fraet, be olgeta we oli fesem fraet blong olgeta wetem wan stret tingting, oli gat strong paoa long tingting tu.”11

Mi prea se bae yumi no letem ol sot jalenj blong wol ia oli mekem yumi fogetem ol bigfala komanmen mo ol fas wok we yumi kasem long Krieta mo Sevya blong yumi. Yumi no mas letem hat blong yumi i stap long ol samting blong wol mo wantem ol ona blong man (luk long D&C 121:35), mo mekem se yumi stop blong traem kasem fiuja blong yumi we i no save finis. Yumi, we yumi save plan we God i gat long ol pikinini blong Hem—yumi, we yumi mekem ol kavenan blong tekpat long plan ia—i gat wan klia responsabiliti. Yumi neva mas tanem yumi aot long samting we yumi wantem faswan, we i blong kasem laef we i no save finis.12Yumi neva mas karemaot fas wok blong yumi—blong no wosipim ol narafala god mo no wok blong ol fas wok we oli no blong God we i Papa, mo Pikinini blong Hem, Sevya blong yumi, Jisas Kraes.

Bae God i helpem yumi blong andastanem fas wok ia we yumi gat, mo blong ol narafala man oli andastanem taem yumi stap lukluk blong folem wan rod we i waes mo i gat lav, mi prea olsem long nem blong Jisas Kraes, amen.

Ol Not

  1. Luk long eksampol, Doctrine and Covenants 124:84.

  2. Luk long Joyce A. Martin and others, “Births: Final Data for 2011,” National Vital Statistics Reports, vol. 62, no. 1 (June 28, 2013), 4; Gloria Goodale, “Behind a Looming Baby Bust,” Christian Science Monitor Weekly, Feb. 4, 2013, 21, 23.

  3. Luk long Population Reference Bureau, “2012 World Population Data Sheet,” www.prb.org/Publications/Datasheets/2012/world-population-data-sheet/data-sheet.aspx.

  4. Luk long D’Vera Cohn and others, “Barely Half of U.S. Adults Are Married—a Record Low,” Pew Research Center, Social and Demographic Trends, Dec. 14, 2011, available at www.pewsocialtrends.org/2011/12/14/barely-half-of-u-s-adults-are-married-a-record-low; “Rash Retreat from Marriage,” Christian Science Monitor, Jan. 2 and 9, 2012, 34.

  5. U.S. Census Bureau, “Estimated Median Age at First Marriage, by Sex: 1890 to the Present,” available at www.census.gov/population/socdemo/hh-fam/ms2.xls.

  6. Luk long Dallin H. Oaks, “All Men Everywhere,” Ensign o Liahona, May 2006, 77–80.

  7. Luk long Dallin H. Oaks, “The Great Plan of Happiness,” Ensign, Nov. 1993, 72–75.

  8. Luk long Martin, “Births: Final Data for 2011,” 4.

  9. Luk long The State of Our Unions: Marriage in America,2012 (2012), 76.

  10. Luk long The State of Our Unions, 101, 102.

  11. Thomas S. Monson, “Courage Counts,” Ensign, Nov. 1986, 41.

  12. Luk long Dallin H. Oaks, “Desire,” Ensign or Liahona, May 2011, 42–45.