Talafaasolopito o le Ekalesia
Mataupu 1: O Se Aso Susulu ma Sili Atu


“O Se Aso Susulu ma Sili Atu,” mataupu 1 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 3, Ma le Toa, Tamaalii, ma le Tutoatasi, 1893–1955 (2021)

Mataupu 1: “O Se Aso Susulu ma Sili Atu”

Mataupu 1

O Se Aso Susulu ma Sili Atu

Ata
Maota maoae i tua atu o le āva lautele o i ai le alalaupapa ma vaa

Na maua e Evan Stephens ma le Aufaipese a le Tapeneko le avanoa e le laumaua. O Me i le 1893, sa faatoā tatala ai le Faaaliga Faakolumipia i le Lalolagi i Sikako, o se aai na televave le faatupulaia i sisifo tutotonu i le Iunaite Setete. Mo le ono masina na sosoo ai, e faitau miliona tagata mai le salafa o le lalolagi o le a malaga mai i le faaaliga. E ono selau eka tetele e asiasia, sa faatumulia i nofoaga tafafao lanulauava, o aloalo fe’ilafi ma kanala, ma maota tetele lanu--alei. Soo se mea e faliu atu i ai tagata asiasi i le faaaliga, sa latou faalogoina ai konaseti matagofie, sa manavaina manogi sasala fou faatosina, pe sa silamiō ai foi i faaaliga mai atunuu e fasefulu-ono sa auai ai.

Afai na e manao e maua mai le gauai a le lalolagi, sa iloa e Evan, e te le mafai ona e maua se tulaga e tele atu nai lo le faaaliga a le lalolagi.1

I le avea ai ma taitai o le aufaipese, sa naunau ai o ia e auai i le Grand International Eisteddfod, o se tauvaga pese Tele Faavaomalo lauiloa i Uelese e faia i le faaaliga i lena tauto’ulu. O ia ma le toatele o tagata o le aufaipese o ni Uelese pe tupuga mai foi i Uelese, ma sa ola a’e ua matuai masani ma fiafia i agaifanua faamusika i lo latou atunuu. Ae o le tauvaga sa sili atu nai lo na o se avanoa e sami ai lo latou tupu’aga. O le faafiafia la i Sikako, o le a maua ai e le Aufaipese a le Tapeneko---le vaega pepese lauiloa a Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai---o le avanoa tonu lava lea e tuu atu ai a latou taleni e faalauiloa ma folasia atu ai i nisi tagata e toatele i le Ekalesia.2

Ua tele taimi, o faamatalaga sese e uiga i le Au Paia na oo mai ai ia te i latou faigata ma feeseesea’iga ma o latou tuaoi. O se afa seneturi na muamua, sa latou sosola ai i le Vanu o Sate Leki, sa mamao ese ai mai e sa fai ma faalavelave ia i latou. Ae sa mamao foi i latou mai se filemu, aemaise ina ua mavae ona amata e le Au Paia ona faia ma le le afeifeia faaipoipoga fa’a’autaunonofo. I le fiasefulu o tausaga na sosoo ai, sa faia ai e le malo o le Iunaite Setete se faalauiloaga lēmafaamāuia e faasaga i faaipoipoga fa’a’autaunonofo, ma sa faaaogaina e le aufaitio a le Ekalesia auala uma e faatauma’oia ai lona foliga i tagata lautele ma fa’aatagia mai ai le Au Paia o ni tagata le taualoa, ma lē malamalama.

I le 1890 na tuuina atu ai e Peresitene Uilifoti Uitilafi le Manifeso, o se faamatalaga aloa’ia na mānuina ai le faamutaina o le faaipoipoga fa’a’autaunonofo i le Au Paia. Talu mai lava i lena taimi, na tu’umāmāina ai e le malo o le Inaite Setete lona tetee i le Ekalesia. Peitai, na faifaimalie suiga, ma sa faifaipea le lē femalamalamaa’i. O le taimi nei, i le faaiuga o le seneturi, sa mananao le Au Paia e avatu i le lalolagi se ata moni pe o ai moni i latou ma pe o a foi mea sa latou talitonuina.3

E ui sa naunau Evan e ō le aufaipese e fai ma sui o le Ekalesia i le faaaliga, ae na toetoe lava foi a ia le maua le avanoa [e ave ai le aufaipese i Sikako.] Sa i ai se mafatiaga tautupe na taia ai le Iunaite Setete, ma sa matuā faapipili ai le tamaoaiga o Iuta. E toatele tagata o le aufaipese sa matitiva, ma sa le’i manao Evan ia i latou e faaaoga a latou tupe maua mo le malaga. Sa popole foi o ia faapea sa latou le’i saunia mo le tauvaga. E ui ina sa latou pepese faapei o agelu i le faapaiaga talu ai nei o le Malumalu o Sate Leki, ae o i latou lava o se aufaipese tau’amatamata. Afai e le talafeauga i latou ma isi aufaipese, latou te faalumaina le Ekalesia.4

O le mea moni, i le amataga o lena tausaga, sa tonu ai ia Evan ma le Au Peresitene Sili o le Ekalesia o le a le tauva i le tauvaga. Ae peitai, sa auina atu e Eisteddfod ia sui i le Aai o Sate Leki. Ina ua uma ona faalogologo i le aufaipese o pepese, sa faailoa atu e sui ia George Q. Cannon, le fesoasoani muamua i le Au Peresitene Sili e faapea, e mafai e le Au Paia ona mālō i le tauvaga.

Na faliu atu ia Evan, ma fesili atu ai Peresitene Cannon, “E te manatu e i ai se tulaga lelei o la tatou aufaipese?”

“Ou te le manatu e mafai ona tatou malo i le tauvaga,” o le tali lea a Evan, “ae e mafai ona tatou faatupuina se uunaiga lelei.”5

Na lava lena ia Peresitene Cannon. O isi Au Paia, sa latou faamoemoe foi e fai ma sui o le Ekalesia, ua leva ona o ese atu mo Sikako. O taitai o le Asosi a le Aualofa ma Tamaitai Talavou o Faaleleiga Masani o le a lauga i le Konekeresi o Sui o Tamaitai o le faaaliga, o le tauaofiaga aupito tele a taitai o tamaitai ua faia. O B. H. Roberts, o se tasi o peresitene e toafitu o Fitugafulu, sa faamoemoe e saunoa e uiga i le Ekalesia i le Palemene o Lotu sa faia i le faaaliga.

I le talosaga a le Au Peresitene Sili, sa amata ai loa lava e le aufaipese ona fai a latou faata’ita’iga---ma ausulusulu ai loa e su’e se auala e faatupe ai le malaga. E tatau ona faia e Evan faigata, ma e le’i atoa se tolu masina na te faia ai.6


O lena tautotogo, o le mala faaletamaoaiga na tuta’ia ai le Aufaipese a le Tapeneko sa matua’i aafia ai foi le mautu o le tulaga tautupe o le Ekalesia.

I le ono tausaga na muamua atu, i le ogaoga o lana faalauiloaga e faasaga i autaunonofo, sa pasia ai e le Konekeresi a le Iunaite Setete le Tulafono Edmunds-Tucker, e faatagaina ai le aveesea faamalosi o meatotino a le Ekalesia. Ona o le popole ina nei faoa e le malo a latou foai, na taofia ai e le toatele o le Au Paia le totogiina o sefuluai, ma sa matuai faaitiitia tele ai le faapogai autu o tupe a le Ekalesia. Ina ia toe faatumuina mea ua leiloloa, o lea sa nonō mai ai e le Ekalesia ia tupe ma teu faapunafanau i pisinisi e toe maua ai tului ina ia lava ai tupe maua e tausia ai le galuega a le Alii ma agai ai i luma. Na ia faia foi nonogatupe e totogi ai le faamae’aga o le Malumalu o Sate Leki.7I

I le aso 10 Me, 1898, sa talosagaina ai e le Au Peresitene Sili le aposetolo o Heber J. Grant e malaga loa lava i sasa’e e feutaga’i mo ni nonōgatupe fou e toomaga i ai avega tautupe a le Ekalesia. I totonu o Iuta, sa gau faletupe ma sa matua fāi ifo tau faafaatoaga E le pine ona le mafai lea e le Ekalesia ona totogi ona failautusi, kalaka, ma isi tagata faigaluega.8 Talu ai o Heber o le peresitene o le faletupe o le Aai o Sate Leki, ma e toatele ana uo i pisinisi tautupe, o lea sa faamoemoe ai taitai o le Ekalesia e mafai ona ia maua mai le tupe.9

Na ioe loa lava Heber e alu, sa tuuina atu ia te ia e Peresitene Cannon se faamanuiaga, ma folafola atu o le a lagolagoina o ia e agelu. Ona pu’e ai lea e Heber o se nofoaafi mo le Talafatai i Sasa’e, ua taoto i ona tau’au le mamafa o le faamoemoega o le Ekalesia. Afai na te lēmafaia, o le a le mafai e le Ekalesia ona totogi ana nonōgatupe, ma lē toe faatuatuaina e pisinisi e nonō mai ai. Ona lē mafai ai lea e le ekalesia ona nonō mai tupe na te manaomia e faaauau ai.10

E lei pine ona taunuu i le Aai o Niu Ioka, sa toe faafou e Heber ni nonōgatupe ma toe nonō mai le isi $25,000. Ona ia tulimata’ia lea o se isi nonōgatupe, ma iu ai ina mautu se isi $50,000 faaopoopo. Ae sa le’i lava ana taumafaiga e mafai ai ona totogi nonōgatupe a le Ekalesia ma faaauau ai pea.11

A o gasolosolo pea aso, sa tauivi o ia e saili nisi e nonō mai ai. Sa fefefe tagata uma i le malaia. Sa leai se tasi e mana’o e tuuina atu ni nonōgatupe i se faalapotopotoga ua matuai tetele ni aitalafu.

Sa amata ona le maua se moe a Heber. Sa popole o ia ne’i faaletonu lona soifua maloloina a o le’i faataunuuina lana misiona. “E silia ma le ono futu lo’u umi ae 140 pauna lo’u mamafa,” na ia tusia ai i lana apitala’aga, “o lea sa le’i tele se faasiliga ou te utuvai mai ai.”12


I le taeao o le aso 19 o Me, na popolevale Emeline Wells. I le ta o le sefulu, o le a lauga ai o ia ma isi ta’ita’i o le Aualofa e uiga i le faalapotopotoga i le Konekeresi a le Lalolagi o Sui o Tamaitai i le Faaaliga i le Lalolagi a Sikako.13

Sa faamoemoe o ia o a latou lauga o le a faasa’o ai talasalatua faatauma’oi e uiga i tamaitai i le Ekalesia. Talu ai o le toatele o le luaselau afe tagata o le Ekalesia sa nonofo i Amerika Sisifo, e to’alaiti lava ni nai tagata ua feiloai i se tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O mea sa iloa e tagata e uiga ia i latou, e masani lava ona iloa mai tusi, mekasini, ma lautusi e faasalalau ai faamatalaga sese e uiga i le Ekalesia ma faauigaina ai ona tamaitai e le ao’oga ma e le amana’iaina.14

Ina ua ta le sefulu, o le potu e valuselau nofoa e le’i faatumulia. E ui ina sa lelei le faasalalauina o le sauniga a le Aualofa, sa faia foi isi sauniga taua i le taimi lava lea e tasi, na tata’iese ai tagata semanu e o mai e faalogologo a o lauga ia tamaitai Iuta. Sa iloa e Emeline ni nai foliga i le aofia, o le toatele o i latou o ni Au Paia na o mai e lagolagoina. Peitai, sa ia matauina se tagata taua se toatasi o le aofia, e le o se Au Paia o Aso e Gata Ai: failipoti o Etta Gilchrist.15

E sefulu tausaga muamua, sa tusia ai e Etta se tusifatu na ta’usalaina ai faaipoipoga fa’a’autaunonofo ma le Au Paia. Ae na talu mai lena taimi, sa la taufai galulue ai ma Emeline agai i le sini e tasi ia maua e tamaitai le aiātatau e palota ai, ma tata’i atu ai Emeline e lomia se tasi o talatusia a Etta e uiga i aiā tatau e palota ai i le Woman’s Exponent, o se nusipepa na faatonutonuina e Emeline i Iuta. O se lipoti lelei mai ia Etta o le a matuai fesoasoani moni i le tauleleia o le Au Paia.16

Sa tatalaina le sauniga i le lagiina o le viiga na tusia e Eliza R. Snow o le “Lo’u Tama e.” Ona tuuina atu ai lea e le peresitene aoao o le Aualofa o Zina Young ma isi taitai ni lauga pupuu e uiga i le galuega a le Aualofa ma le talafaasolopito o le Ekalesia. O failauga na aofia ai tamaitai o e na o mai i Iuta o ni paionia faapea foi ma i latou na fananau ai i le teritori. Ina ua saunoa Emeline, sa ia viia le utaga poto o tamaitai tusitala o Iuta, ma sa faamatalaina ai poto masani o le Aualofa i le tele o tausaga i le teuina o fatu.

“Pe afai ae i ai se oge,” sa ia ta’u atu ai i le aofia, ‘o mai i Siona.””17

A o le’i mae’a le fonotaga, sa valaaulia e Emeline ia Etta e alu atu i luga. Sa tula’i Etta ma se’ei i autafa o Zina. Sa ia faatalofa atu i tamaitai taitasi mai Iuta, ma le loto ua tuia o le a latou talileleia o ia ma le agalelei i le mae’a ai ona ia ta’ufa’atauva’aina i latou.

Sa sau le lipoti a Etta e uiga i le fonotaga a le Aualofa i le nusipepa i ni nai aso mulimuli ane ai. “O Mamona e foliga mai o ni tagata e sili ona lolotu,” sa ia tusia ai. “O lo latou faatuatuaga i lo latou talitonuga faalelotu e ofoofogia.”

I le faamatalaina o le talileleia na ia maua mai le Au Paia, sa ia faaopoopo ai, “O lenei fonotaga e tasi ia te a’u sa aogā ai le sau i Sikako.”

Sa faafetai Emeline mo le sa’afi’afiga.18


A o faaletonu faletupe ma pisinisi i Iuta, sa popole Leah Dunford e sefulu-iva-tausaga le matua e uiga i lona aiga. Sa lē o ni tagata maumea, ma o lona tina, o Susa Gates, o se afafine o Polika Iaga, na ia faatauina atu lona fanua pele ina ia mafai ai e Leah ona suesue i le soifua maloloina ma le malosi i le a’oga i le taumafanafana na faia i le lotoa o le Iunivesite o Harvard i Cambridge, Masatuseti. Sa le’i mautinoa e Leah pe tatau ona alu. Pe o se mea sa’o, sa ia tau mafaufau ai, ia manuia mai le osigataulaga a lona tina?19

Sa manao Susa ia Leah e alu i le a’oga i le taumafanafana, tusa lava po o le a le taugata. O le taimi lea, e toatele le Au Paia o Aso e Gata Ai talavou sa tuua Iutā e ao’oga i iunivesite lauiloa i sasa’e o le Iunaite Setete. Na a’oga Susa i le a’oga i le taumafanafana o le tausaga ua te’a, ma sa ia faamoemoe o le a maua e lana tama teine se aafiaga lelei foi faapena. Sa mafaufau foi o ia, o se tasi o tama a’oga sa la feiloai iina, o se Au Paia o Aso e Gata Ai talavou mai Nouei e igoa ia John Widtsoe, o se paaga lelei lea mo Leah.20

E le gata i le popole i mea tautupe, ae sa naunau foi Leah e faalautele ana a’oa’oga. Sa talitonu lona tina e manaomia e tamaitai talavou o le Au Paia o Aso e Gata Ai le lelei o a’oga ma a’oa’oga faamasani o matatā. Seia oo mai talu ai nei, ona o faaipoipoga fa’a’autaunonofo sa mafai ai ona avanoa se faaipoipoga i le feagaiga mo le toetoe o soo se tamaitai lava o le Au Paia o Aso e Gata Ai sa manao ai. Peitai o le augatupulaga a Leah, o le uluai tupulaga lea na ausia le tulaga faatagata matua i le mae’a ai o le Manifeso, ua le toe i ai lena faamautinoaga---po o le faamautinoaga o le lagolago tautupe na aumaia e le faaipoipoga i tamaitai i lena taimi.21

E ui ina sa faalauteleina avanoa fa’alea’oa’oga ma matata mo tamaitai i le tele o vaega o le lalolagi, ae sa tele ina popole matua i le Ekalesia faapea o nei avanoa o le a taitai atu ai o latou afafine i tane e toatele i fafo atu o le Ekalesia ma latou tuua ai le faatuatuaga. Ona o lenei mafuaaga, sa amata ai e taitai o le Young Ladies Mutual Improvement Association ona faamamafaina faapea e ao i tamaitai talavou ona atiina a’e ni molimau malolosi ma faia faaiuga taua ma le lototatalo.22

O le mea moni, ua uma ona fautuaina e Susa ia Leah e anapogi ma tatalo e uiga i la la’ua mafutaga ma John Widtsoe. O le faaipoipo atu o Susa i le tama o Leah, o le sa malosi le inupia i lena taimi, na i’u ina tete’a. Sa naunau o ia mo lana tama teine ia fiafia i sana faaipoipoga i se alii talavou amiotonu. Ioe, e le’i feiloai patino Leah ia John. E oo mai i le taimi lea, sa na o nai a la fetusiaiga sa fai.23

Ia Iuni 1893, sa malaga ai Leah i Harvard, o se mamao e silia ma le lua afe maila, faatasi ma isi tamaitai e to’afa mai Iuta. Sa tuai le taimi na latou taunuu ai i le fale sa nonofo ai John ma isi tamaiti a’oga o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o lea sa leai ai se taimi latou te feiloai ai ma alii talavou. E ui o lea, o le taeao na sosoo ai, sa matauina ai e Leah se alii talavou sa nofonofo i se tulimanu na o ia lava. “Ou te matea o oe o Tuagane Widtsoe,” sa ia fai atu ai ia te ia. “Sa ou faalogo i lo’u tina o talanoa e uiga ia te oe!

Sa ia manatu pea lava o John o se tagata Sikatinevi umi, ma malosi. Ae nai lo lea, e puupuu ma fa’a’ausē. Po o le a lava le mea na vaai ai lo’u tina ia te ia?

I le matuai leai o se fia manao ai, sa le amanaia ai e Leah ia John seia oo i le ‘aiga o le afiafi. Ina ua aumai e le tausifale ia John e tipitipi le fasipovi, sa manatu Leah, “Mea sili o la e aogā.” Ona, oo lea ua tootutuli tagata uma e faamanuia le meaai, o John sa faia le tatalo.” Na sunu’i tonu e lana tatalo le fatu o Leah.

“O le alii tonu la lea,” sa ia fai ifo ai ia te ia lava.24

Ina ua mavae lena mea, sa toetoe ina faatasi e le aunoa ia Leah ma John. I se tasi aoauli, a o la feofeoai faatasi i se paka, sa la tutu i se tamai mati’e ma tilotilo atu i se vailepa. O iina na faamatala ai e John ia Leah lona olaga faatamaitiiti i Nouei, ma lona talavou i Logan, Iuta.

E le’i leva ae amata ona timu, o lea sa la autilotilo ai mo se malutaga i se ‘olo lata ane, ma sa oo ai ina faamatala atu e Leah ia John lona olaga. Ona la fe’a’ei ae lea i le tumutumu o le ‘olo ma sa talanoa mo se isi itula ma le afa e uiga i o la’ua faamoemoega mo le lumanai.25


Sa alofa naunau John Widtsoe ia Leah Dunford, ae sa le’i manao o ia e tautino atu. Ina ua faato’ā sau o ia [Leah] i le aoga, sa ia [John] manao e faatuatuanai o ia. Sa pisi tele o ia [John] ma sa lei fia manao i ni valevalega alofa i lea taimi o lona olaga. Sa tetele ana fuafuaga mo lona lumanai. Ua avea Leah ma faalavelave.

Ae sa ia fiafia i le tele o mea faimuska sa ia tātāina ma e malie ana tala pe maua’i foi e faalagolago i le mea e talanoa ai. Sa fiafia [John] aua e fesoasoani [Leah] i le tausifale e tapena pe a nofonofo isi tagata uma ma leai se mea e fai. E sili atu i lo se isi lava mea, e fiafia o ia i faanaunauga o Leah.

“Sa ia te ia [Leah] se naunauga e faia se mea i le lalolagi,” sa ia tusi atu ai [John] i lona tina o Ana, i le Aai o Sate Leki. “O le a avea o ia [Leah] ma tamaitai taulāmua i a’oga.”

O lana fuafaatatau, o le a ia manaomia ai pe ā ma le lua i le tolu tausaga e totogi uma ai ana aitalafu i Harvard. Ona ia manaomia lea o ni tausaga se fa mo le a’oga i luga atu e faauu ai i Europa---ma se isi fa tausaga e totogi uma ai lena aitalafu. Ona ia manaomia lea pe a ma le tolu tausaga pe sili atu e faigaluega ai ia lava se tupe e mafaufau ai e faaipoipo ia Leah.26

O loo tau faavasega foi lava e John ona lava talitonuga faalelotu. E faatuatua o ia i le mamā a’ia’i ma le agalelei o Iesu Keriso. Ina ua faatoā sau o ia i Harvard, sa ia mauaina foi se molimau malosi faaleagaga faapea sa fesoasoani le Atua ia te ia ia pasi ana suega ulufale. Ae sa le’i mautū tele lona talitonu i le Ekalesia. I le amataga o lena tausaga, sa ia tusi atu ai i lona tina ma ni fesili e uiga i le Ekalesia ma ona taitai. Sa matuā tigā Ana i le tusi ma o lea sa ia toe vave tusi atu ai, o le mea moni ua leiloa lana molimau.27

I le isi ana tusi na sosoo ai, sa taumafai ai John e faamalamalama atu ia lava. E faapei o nisi o isi Au Paia i lona vaitausaga, sa taumafai o ia e taulima ona masalosaloga sa i ai. Sa aoao atu e le aunoa e taitai o le Ekalesia o loo ola o ia i aso e gata ai, ma o le a laveai e le Alii Lona nuu mai o latou fili. Peitai i le tolu tausaga talu ai, sa ia matauina le Au Paia o faataatia ese le faaipoipoga faaautaunonofo ae ua matuai faatupulaia le fevaevaeai i mea faapolokiki. Ua fesiligia nei la e ia pe mata o le a faamanuiaina le Au Paia i le fausiaina o Siona.

“Ua foliga mai ua faasagatau mea uma i faamoemoega,” na ia ta’u atu ai i lona tina.

I ana tusi i le aiga, sa taumafai ai foi John e faamalamalama atu faapea sa le lava ia te ia le na o le talitonu i se mea. Sa tatau ona ia iloa pe aisea na ia talitonu ai. “E leai se aoga e faapea atu ai “Ou te talitonu i ai” ma lē toe mafaufau ai ea i ai,” na ia tusi atu ai. Ae tusa lava, sa fa’aauau pea ona ia tatalo mo se malamalama sili atu i mea e tusa ai ma le Ekalesia.28

Ona, oo lea i le aso 23 o Iulai, sa ia maua ai se aafiaga mamana faaleagaga. Sa auai atu se tamaitai Metotisi i le saunigalotu a tamaiti a’oga o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma sa talosagaina John e tuuina atu se lauga e le’i mua’i saunia. O se mea e ofo ai, sa ia tu i luga, ma le le mautinoa po o le a sana tala e fai. Sa vave ona tonu ia te ia e lauga e uiga i uiga patino o le Atua, ma le faamoemoe o le a fesoasoani ana upu ia malamalama ai le tamaitai asiasi lea i mea sa talitonu ai le Au Paia. A o tautala o ia, sa le’i faaluafesasi o ia pe fai faafia se fuaitau, e pei ona ia faia i nisi taimi pe a lauga faalauaitele. Nai lo lena, sa ia folafola atu se lauga manino, faatofāla’ia mo le silia ma le tolusefulu minute.

“Sa ou lagonaina na fesoasoani mai le Agaga o le Atua ia te a’u,” na ia tusi atu ai i lona tina. “Sa le’i tele na’uāse mea ou te iloa e uiga i le Atua ma Ona uiga patino.”29

Ina ua maea le saunigalotu, sa faaalu e John le taimi na totoe o le aso ma Leah. A o la talanoa, sa ta’u atu e John e manao ia [Leah] e asiasi i lona tina. Ua tele na’uā mea ua uma ona ia faamatala ia Ana e uiga ia Leah. O nei la ua manao [John] e feiloai patino i la’ua.30


A o faasolosolo mai le tulua o po i le aso 1 o Setema, 1898, sa taotooto Heber J. Grant o loo ala lelei i se potu o le faletalimalo i le Aaai o Niu Ioka. O le taeao po o lena aso sa ia tauaaoina ai se feau faauaealesi taufaamata’u. O le Zion’s Savings Bank [Faletupe o Siona] ma le Trust Company [Kamupany e Faafoeina Tupe a Tagata], o faalapotopotoga o mea tautupe sili ona taua i le Ekalesia, ua i le tulaga o le le manuia. Sa faapena foi i le Faletupe o le Setete o Iuta, lea sa avea ai Heber ma peresitene. Pe ana fai na te le’i auina vave atu tupe i faletupe i le aso na sosoo ai, semanu latou te le mafai ona tatala mo pisinisi. O le a faaleagaina le igoa tauleleia o Heber ma le Ekalesia e tagata o loo nonō mai ai, atonu e oo i le faavavau.

Sa feminoia’i ma feliuliua’i ia Heber mo le tele o itula. I le amataga o lena tausaga, sa folafola atu ai e George Q. Cannon o le a fesoasoani agelu ia te ia. I se taimi sili atu ona lata mai, sa folafola atu ai e Iosefa F. Samita, le fesoasoani lua i le Au Peresitene Sili ia te ia o le a faamanuiaina i talaatu o mea sa faamoemoeina. Ae o le taimi nei sa le mafai e Heber ona talitonu e faa’une atu e se tasi se tupe e lava, e faasaoina ai faletupe.

Sa ia tatalo mo se fesoasoani, ma augani atu i le Atua a o tagi masūsū. Mulimuli ane, pe tusa o le tolu i le vaveao, sa moe ai, a o la lava e le o mautinoa pe faapefea ona ia foiaina lenei faafitauli.31

Sa matua’i tuai ona ala o ia ae le masani ai. Talu ai o le Aso Toonai, o le a tapuni ia faletupe i le aoauli, o lea sa manaomia ai ona ia faanatinati. A o tootuli i le tatalo, sa ia ole atu i le Alii e sue se tasi e naunau e fa’a’une mai ia te ia se $200,000. Fai mai a ia, sa ia naunau e faia soo se osigataulaga, e aofia ai le tuuina atu i le e faaune maia se komisi e telē atu nai lo le mea e masani ai.32

I le maea ai o le tatalo, sa lagona e Heber le fiafia, mautinoa o le a fesoasoani le Alii ia te ia. Sa tonu ia te ia e asiasi ia John Claflin, o se faauluuluga o se kamupani o fefaataua’iga tele, ae sa lei i ai John i lona ofisa. Ina ua le lava le taimi, sa pu’eina e Heber se nofoaafi e alu i le itumalo o mea tautupe a le aai, ma le faamoemoe e asiasi i se isi faletupe. I luga o le ala, sa oo ina nopia’i o ia i se nusipepa ma sa misi ai le nofoaga e oso ese ai. Ina ua ulufafo ma le nofoaafi, sa soona savali ma le le iloa po o fea e agai i ai. Ina ua oo atu i le ofisa o se tasi o ana uo, sa ia laa atu i totonu. O iina na te’i ai ua fetaui ma John Clafflin, le tagata tonu sa ia manao e vaai i ai.

O le iloa ai o le faafitauli o Heber, na malie ai John e faaune atu i le Ekalesia le $250,000 i le tuutuuga na te mauaina se komisi e 20 pasene.33 E ui i le maualuga o le tau, ae sa mafai e Heber ona iloa na tali mai le Alii i ana tatalo.34 Sa ia auina atu loa le tupe i le Aai o Sate Leki.

Sa taunuu tonu lava le tupe i le taimi e lavea’ia ai faletupe na tautevateva.35


“Aua le amana’iaina i latou tou te tauva seia maea ona outou pepese,” sa ta’u atu ai e Evan Stephens i tagata o le Aufaipese a le Tapeneko. “Tau lava ina to’afimalie.”

O le aoauli o le aso 8 o Setema. Sa faamae’a e le aufaipese le latou toe faataitaiga mo le Eisteddfod. Ua toe o ni nai itula, ona tutu lea o le aufaipese i le tulaga e faatino a latou pese e tolu sa latou faataita’ia pe toetoe o aso uma i lena taumafanafana. O la lava foi e lei mautinoa e Evan e mafai ona latou manumalo, ae o le a faamalieina o ia pe afai latou te faia le mea aupito sili latou te mafaia.36

O le aufaipese, faatasi ai ma le Au Peresitene Sili, na taunuu i Sikako i le lima aso a o lumanai le faaaliga. Ina ia ausia tulaga manaomia o le tauvaga, sa faaitiitia ai e Evans i le luaselau limasefulu tagata pepese na o. Ina ua fanau se pepe a le latou usu faapitoa o Neli Pugsley i ni nai vaiaso a o lei faia le konaseti, ma sa lei manatu e mafai ona pese i le faaaliga, o lea sa faia ai fuafuaga mo lona uso e vaaia le pepe a o pese ia Neli.37

O le faatupeina o le malaga i le taimi o le pau tele o le tamaoaiga, sa faamaonia le faigata e pei foi o le saunia o le aufaipese e pepese. Sa muai taumafai taitai o le Ekalesia e sue tupe mai le aufai pisinisi i le Aai o Sate Leki. Ina ua le manuia lena, na filifili le aufaipese e fai ni konaseti, ma le faamoemoe o le faatauina o pepa o le a aofia ai tau. E lua ni konaseti na latou faia i Iuta ma le isi fa i aai tetele i le va o le Aai o Sate Leki ma Sikako.38

Sa manuia konaseti i le itu tautupe, ae sa latou galulue malosi i leo o le au pepese. Sa faaauau pea ona sauniuni le aufaipese i Sikako, ma tosina mai ai le faitau selau o tagata matamata ia latou faataitaiga i le Fale i Iuta, o se faleapitaga tele mo le faaaliga na faalauiloa ai oloa ma measina mai le teritori.39

I le mae’a ai o la latou faataitaiga mulimuli, sa faapotopoto ia Evan ma le aupepese i le fogafale i lalo o le faleapitaga o konaseti. A o latou faatalitali mo lo latou taimi e pepese ai, sa faia e John Nuttall, o le failautusi a le aufaipese se tatalo, ma faamanatu atu ai i tagata pepese taitasi o ia o loo suitulaga i le Ekalesia ma ona tagata i le faaaliga.

“Fai ia matou mafai pe tau lava ina ia atagia ai le lelei o Lau galuega ma Ou tagata” na ia tatalo ai, “i la matou taumafaiga e avea ma o latou sui iinei i luma o le lalolagi---se lalolagi ua tele ina manatu matou te valelea ma lē tausaafia.”40

Ina ua oo mai le taimi o le aufaipese, sa tu Evan i lona tulaga i le tulaga o le taitaipese. Sa tumu le faleapitaga pe tusa ma le sefulu afe tagata, sa toetoe e leai ni tagata o le Ekalesia na i ai. I aso ua mavae, sa mafai ona faamoemoeina e se Au Paia o Aso e Gata Ai le faamaasiasia i luma o se aofia faapea, ae sa lagonaina e Evans e leai se fili mai ia i latou.

O le taimi lava na faatulaga ai e le aupepese i latou lava i luga o le tulaga, sa gūgū le fale. Ona usuina ai lea e le aufaipese o upu tatala o le fātuga a Hansell “Ua Tatau Lava Le Tamai Mamoe””:

Ua tatau lava le Tamai Mamoe na fasia,

Ma ua togiolaina i tatou i le Atua e ala i lona toto,

Ia maua le mana, ma oa, ma le poto, ma le malosi,

Ma le mamalu, ma viiga, ma faamanuiaga.

Sa malolosi o latou leo, ma sa manatu Evan sa maoa’e o latou leo. Ina ua mae’a le pese a le aufaipese, sa pa a’e le patipati a le aofia. Ona lagiina lea e le aufaipese o nisi pese se lua, ma e ui ina sa mafai e Evan ona lagona atu le vaivai i nisi o o latou leo, ae sa latou faamae’aina lelei, ma latou ulufafo atu ai mai le tulaga.41

“Sa matou faia le mea aupito sili sa matou mafaia,” sa ta’u atu ai e Evan i le Au Peresitene mulimuli ane. “Ua faamalieina a’u.”

Mulimuliane, ina ua faalau mai taunuuga, sa tulua le Aufaipese a le Tapeneko, sa na o se afa maka na va ai ma le manumalo. Fai mai se tasi o faamasino, sa tatau lava ona malo le Au Paia i le tauvaga. Ae na talitonu Peresitene Cannon na ausia e le aufaipese se mea e sili atu. “I le avea ai o se taumafaiga faafaifeautalai, e foliga mai na manuia,” na ia manatu ai, “aua o le a avatu ai i le faitauafe o tagata le avanoa e aoao ai sina upumoni e uiga ia i tatou.”42

Sa foliga na faamalieina Evan i mea uma na ausia e le au pepese. O talafou e uiga i le “Aufaipese a Mamona” na manumalo i se faailoga i le Faaaliga a le Lalolagi, na alia’e mai i nusipepa i le salafa o le kelope. Semanu e leai se isi taui sili atu na te manao atu ai.43


O le aso na sosoo ma le konaseti, sa saunoa ai Peresitene Uitilafi e uiga i le Au Paia i le taimi o se taumafataga aloaia i le faaaliga. “O mai ma vaai ia i matou,” na ia saunoa ai, sa malosi lona leo. “Afai tou te lei oo atu i le Aai o Sate Leki, e talileleia outou uma. Sa ia valaaulia foi faifeau o isi faatuatuaga e lauga i le aai. “Afai e leai se avanoa i falesa,” na ia saunoa ai, “o le a matou avatu ia te outou la matou tapeneko.”44

Sa toe taliu ane le perofeta i Iuta i le sefulu aso mulimuli ane, ma le fiafia i le agalelei sa mauaina e le Au Paia i Sikako. Na pau le mea na pona’ia ai le aafiaga o le Ekalesia i le faaaliga, na tulai mai ina ua teena e i latou na faatulagaina le Palemene o Talitonuga Faalelotu ia taumafaiga a B. H. Roberts e saunoa e uiga i le Ekalesia i la latou potopotoga. O a latou faatinoga o se faamanatu faanoanoa o loo i ai pea le faasausili faasaga i le Ekalesia, ae sa talitonu taitai o le Ekalesia ua amata e tagata i le salafa o le atunuu ona vaai atu i le Au Paia i se malamalama fou.45 O le taliga fiafia o le Aualofa ma le Aufaipese a le Tapeneko na latou mauaina i le faaaliga, na aumaia ai le faamoemoe faapea ua oo ina muta ia sauaga o le onosefulu tausaga ua tuanai.46

I se fonotaga laitiiti i le Malumalu o Sate Leki i le aso 5 o Oketopa, o le afiafi na sosoo ma le konafesi aoao a le Ekalesia, sa taumamafa faatasi ai le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le faamanatuga.

“Ua ou matuai mautinoa lava,” na saunoa ai George Q. Cannon, “ua tafa mai ata ua sili atu ona ta’uleleia ma faigofie i o tatou luga.”47