Talafaasolopito o le Ekalesia
Mataupu 10: Foai Mai ia te Au le Malosi


“Foai Mai ia te Au le Malosi,” mataupu 10 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 3, Lototele, Faatamalii ma le Tutoatasi, 1893–1955 (2021)

Mataupu 10: “Foai Mai ia te Au le Malosi”

Mataupu 10

Foai Mai ia te A‘u le Malosi

Ata
o se tagata o loo auai i se taaloga o le oso maualuga

I le tautoulu o le 1911, na toe foi ai Alema Richards i le Iunivesite o Polika Iaga ma le sini e alu i Taaloga o le Olimipeka o le 1912 i Stockholm, Suetena. O Alema o se tagata oso maualuga e luasefulu-tasi tausaga le matua mai Parowan, o se tamai nuua i Iuta i saute. A o lei alu i le BYU i le tausaga ua mavae, sa lei iloa e ia se mea e uiga i le Olimipeka. Ona fai atu lea o lona faiaoga ia te ia sa i ai sona avanoa e tauva ai i taaloga.

“Afai o le a e toleni e le aunoa mo se tausaga ma le afa,” na ia fai atu ai, “o le a maua lou avanoa i le au.”1

I le taimi muamua, sa manatu Alema sa na o se talasua a lona faiaoga. O ia o se tagata afeleti masani, ae sa maualuga atu ma sili atu lona mamafa nai lo o isi tagata oso maualuga. Ma sa lei tele sona tomai po o se aoaoga faamasani i le taaloga. Nai lo le kikiina o ona vae pei o se seleulu po o le faataavale faalava o lona tino i luga o le pa oso maualuga, e pei ona faia e le toatele o isi tagata oso maualuga, o le a ia oso ma le le mautonu i le ea, ma faapupuu i luga e pei o se polo a o ia lele.

Ae sa ia tofotofoina upu a lona faiaoga. Sa ia toleni e le aunoa ma sa amata ona lelei i tauvaga afeleti i le lotoifale. E lei leva ae avea o ia ma se siamupini i Iuta atoa.2

Sa amata ona lauiloa mea tau taaloga i tagata talavou i le salafa o le lalolagi, ma o le tele o aoga maualuluga ma kolisi i Iuta na lagolagoina au afeleti mo tama ma teine. Ae, mo le tele o tausaga, sa lei aofia ai taaloga i gaoioiga a le Mutuale [Mutual Improvement Associations]. O le mea moni, o le MIA a Alii Talavou, e masani lava ona taulai atu ana fonotaga i le suesueina o mataupu faalelotu po o aoaoga mai se tusi lesona, ma sa le fiafia ai le toatele o alii talavou.3

I le taimi lea, o vaega Porotesano i le Aai o Sate Leki, na amata ona faaaogaina se faletaalo lauiloa sa faafoeina e le Asosi a Alii Talavou Kerisiano, po o le YMCA, e faatosina atu ai talavou o le Au Paia o Aso e Gata Ai i a latou aoga Sa. I le faateia ai, sa tonu ai i taitai o le Ekalesia e tuuina atu ni avanoa faapena. Sa amata ona latou faia tauvaga o taaloga i le taimi o konafesi faaletausaga o le MIA ma uunaia taitai o siteki ma uarota e tuu atu i le autalavou e faaaoga ia potu faafiafia o falelotu mo “faamalositino māmā i le faletaalo.” I le 1910, o le tausaga na ulufale atu ai Alema i le BYU, na tatala ai e le Ekalesia le Faletaalo o le Tesareta, o se fale faafiafia e fogafale-tolu e tasi le poloka i sasae o le Lotoa o le Malumalu.4

Faatasi ai ma le toatele atu o le auai o le MIA a Tamaitai Talavou nai lo o le MIA a Alii Talavou, sa silafia ai foi e taitai o le Ekalesia sa le o oo atu le polokalama na i ai nei i alii talavou. Na oo mai le silafia i le lotolotoi o taumafaiga e faamatala ma faamanino ia tiute o ausilali a le Ekalesia ma korama o le perisitua. I le 1906, sa faatuina ai se “komiti o le tuufaatasiga fou,” e aofia ai sui mai ausilali a le Ekalesia, na filima’oti ai faapea, o sauniga a le Perisitua Arona sa tatau ona aofia ai faatonuga faaleaoaoga faavae mo alii talavou. O fonotaga a le MIA a Alii Talavou, i le isi itu, o le a atiina ae ai mafaufau ma tino o alii. O lona uiga o le faailoaina atu o le toatele o alii talavou i taaloga afeleti ma gaoioiga i fafo.5

O Eugene Roberts, o le faiaoga a Alema ma le faatonu o aoaoga faaletino i le BYU, o se fautua faaaloalogia mo taaloga i le Ekalesia. E pei o le toatele o isi i ona aso, sa talitonu o ia o le tekinolosi ma le ola ai i le taulaga ua televave tele le agai i luma i le seneturi lona sefuluiva, ua vavaeeseina ai alii talavou mai aafiaga faaleleia o gaoioiga faaletino ma le lalolagi natura. O le faamama’i ai i olaga o paionia o le Au Paia o Aso e Gata Ai, sa ia uunaia ai alii talavou e faataitai i o latou tulaga o le galulue ma le malosi faalelotu.

“E leai se tasi e mafai ona faitau i o latou faigata faaletino ma tofotofoga faalelotu e aunoa ma le faaosofia i le faamamelo,” na ia tusia ai i se lomiga i le 1911 o le Improvement Era. “O le taulealea sesega, na ola i le taulaga, o lē e lei tolauapi muamua lava i le toafa, e lei vaai foi i le vao, o lē e lei laa i luga o mauga, pe ‘na ola i se olaga faigata’, e le mafai ona tigaalofa moni i tauiviga a lona tamā.”6

Sa uunaia e taitai o le MIA a Alii Talavou ma Eugene le Ekalesia e faaaoga se polokalama e faataitai ai i le gaoioiga fou a Tama Sikauti, lea na aoaoina ai alii talavou e atiina ae tulaga faatonuina maualuluga o le amio solia ma faamalolosia i latou faaletino ma faaleagaga e ala i tolauapiga, savaliga sopo, ma isi gaoioiga e fai i fafo. O se isi tagata faufautua o le Sikauti, o se sui o le fono faatonu a le MIA a Alii Talavou o Lyman Martineau, na uunaia taitai o le autalavou e faalauiloa atu i tama ia gaoioiga faafiafia faaletino. “Afai e lelei le faatulagaina ma le puleaina,” na ia tautino mai ai, “o nei gaoioiga e mafai ona maua ai le fiafia atoatoa ma siitia le liaʻiina, lototele, maelega, faamoemoega faaleagaga ma amioga mama, ma mausa lelei.”7

O Alema Richards lava sa o se faamaoniga lea o nei upu. O lona manao ia maoae i lana taaloga na taitai atu ai o ia e tausia le Upu o le Poto i se taimi na uunaia ai le mataupu faavae ae sa lei matuai faamalosia ona tausia i le Ekalesia. I le aloese mai le ava malosi ma le tapaa, sa ia faatuatuaina ai le folafolaga a le Alii e faapea, o i latou o e mulimuli i le Upu o le Poto o le a “taufetuli ae le vaivai” ma “savavali ae le matapogia.”8

I le tautotogo o le 1912, na tau atu ai e Eugene ia Alema ua saunia o ia mo faataitaiga o le Olimipeka. “O oe o se tasi o le sefululima sili ona lelei i le taaloga o le oso maualuga i le lalolagi,” na ia fai atu ai, “ma o se tasi o le toafitu sili ona lelei i le Iunaite Setete.” Ina ia kava le tau o le faigamalaga a Alema i faataitaiga, sa ia talosaga atu ai i le BYU e tauaao atu i le alii taalo talavou se meaalofa tupe tele. Sa manao o ia e o faatasi ma Alema ae sa lei lava ni tupe mo le malaga.

E oo lava a o lei tuua Iuta, sa lagona e Alema le popole ma le tuuatoatasi. Na sau Eugene e faamavae ia te ia ma ni upu faamalosiau ma le lagolago. A o lei ulu atu Alema i le nofoaafi, sa tuuina atu e Eugene ia te ia se solo musuia e avatu atu ia te ia le malosi ma le faatuatua i taimi faigata.9

I ni nai vaiaso mulimuli ane, na taunuu ai le talafou i Iuta: Ua maua le avanoa o Alema i le au o le Olimipeka. Sa agai atu o ia i Suetena.10


I le ogatotonu o le 1912, e silia ma le fa afe le Au Paia o Aso e Gata Ai na nonofo i Mekisiko i matu na i ai i latou lava i le ogatotonu o se fetauaiga. O le tausaga na muamua atu, na aveese ai e vaega fouvale le peresitene ua leva o Mekisiko, o Porfirio Díaz. Ae na toe tulai mai se isi fouvalega talu mai lena taimi e faasaga ia i latou na manumalo mai le fouvalega muamua.11

Na tautino mai e Junius Romney, le peresitene o le siteki e tolusefulu fa tausaga le matua i Mekisiko i matu, o le a le tuua e le Au Paia o latou fale, e ui lava i le feteenaiga. Talu mai le sulufaiga i Mekisiko i le taimi o osofaiga faasaga i faaautaunonofo i le vaitaimi o le1880, sa masani lava ona alofia e le Au Paia faiga faaupufai a Mekisiko. Ae o le taimi nei e toatele le au fouvale na vaai atu ia i latou o ni tagata osofai mai fafo ma sa osofaia soo ai a latou lafu manu.12

I le faamoemoe e faavaivaia le au fouvale, na taofia ai e le Iunaite Setete le faatauina atu o auupega ma pulufana i Mekisiko. Peitai, o Senate Reed Smoot, sa faatauanauina le peresitene o le I.S. o Viliamu Howard Taft e auina atu ni auupega faaopoopo i le Au Paia i Mekisiko i matu e fesoasoani e puipuia ai o latou nofoaga. Ae na vave lava ona iloa e taitai fouvale ia faamomoli ma poloaiina le Au Paia e lafoai atu a latou laau malolosi.

I le iloa ai sa finagalo le Au Peresitene Sili e taofia soo se lamatiaga mai le pau atu i le Au Paia, sa feutagai ai Junius ma isi taitai o le Ekalesia i le itulagi ma e fouvale ina ia faataga le Au Paia e taofi a latou laau malolosi mo le puipuiga o le tagata lava ia. Sa folafola atu foi e taitai o vaega fouvale latou te le faalavelave i o latou nuu.13

Peitai, i le aso 27 o Iulai, sa aami ai e se taitai fouvale e igoa ia José Inés Salazar ia Junius i lona ofisa tutotonu faatasi ai ma Henry Bowman, o se taitai o le Ekalesia i le lotoifale ma se tagata faipisinisi. Sa ia ta‘u atu ia Junius ma Henry e le mafai ona ia toe taofia le vaega fouvale mai le osofaia o le Au Paia. I le popole tele, sa faamanatu atu ai e Junius i le taitai na ia tuuina atu uma upu ma faamautinoaga tusitusia e faapea, o le a le afaina ai o latou nuu mai vaega fouvale.

“O na mea ua na o ni upu lava,” na fai mai ai le taitai, “ma e tafiesea e le matagi ia upu.” Ona ia tau atu lea ia Junius ma Henry o le a lafoai e kolone a latou auupega.

“Matou te le lagonaina le tauamiotonuina i le lafoai o a matou auupega,” o le tala lea a Junius. Sa i ai ni tagata fouvale se lua afe i le eria ma ni fanafanua e lima pe ono e mafai ona latou faaaogaina e faasaga i kolone. Afai e lafoai e le Au Paia a latou auupega, o le a leai se puipuiga mo i latou.14

Sa le‘i maluelue le taitai, o lea sa faamalamalama atu ai e Junius e leai sana pule e faatonu ai le Au Paia e lafoai a latou meatotino maoti. O le faalogoina o lenei mea, sa laa atu ai i fafo Taitai Salazar mai le potu e talanoaina le mataupu ma se tasi o ona taitai, o Colonel Demetrio Ponce.

O le taimi lava na tuua ai na o i laua, sa fai mai Henry, “Uso Romney, ou te lagona e le o se mea atamai le faaita o le taitai.” Sa mafai ona ia iloa atu ua le mautonu Junius, ma na te lei manao e faateteleina le feteenaiga.

“Ua uma ona fai la’u faaiuga,” o le tala lea a Junius. “Pe a toe foi mai Salazar, o le a ou ta‘u atu ou manatu e uiga ia te ia e tusa lava pe o le faatinoga mulimuli lea o lo’u olaga!”

E lei umi ae toe foi atu Taitai Salazar i le potu faatasi ma Kolone Ponce. “E manino lava e lei faamanuiaina le taitai i le faamaninoga o le mea sa ia manao e faailoa atu,” o le tala lea a le kolone, ma mili ona alofilima. “O le mea e manao le taitai ia te oe e fai o le tau lava o le fautuaina atu o na faatinoga ia i latou ma o le a latou faia!”

“O le a ou le faia lava se fautuaga faapena,” o le tala lea a Junius. Sa ia iloa o le a lagona e le Au Paia le faalataina pe afai e fai atu ia i latou e lafoai le mea e tasi e puipuia ai i latou.

“Sei vagana ua auina mai iinei a outou fana ma pulufana ia te au i le 10 i le taeao a taeao,” na lapatai mai ai Taitai Salazar, “o le a matou savavali faasaga atu ia te outou.”

“O lau lui lena?” O le fesili lea a Junius.

“O la‘u lui lena!” o le tala lea a le taitai. “O le a ou alu atu ma aumai fana e tusa lava po o fea ou te alu i ai e aumai.”

Sa faateia Junius i le naunau o le taitai e osofaia nuu e aunoa ma le taofiofi. “O le a outou osofaia o matou fale ma ave faamalosi a matou fana?” o lana tala lea.

“O le a matou mafaufau ia te outou o o matou fili,” o le tala lea a Taitai Salazar, “ma o le a vave ona folafola atu le taua ia te outou.”15


I lena po i Colonia Juárez, o se tasi o nuu tele o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Mekisiko i matu, sa faalogologo ai Camilla Eyring e sefulufitu tausaga a o faamatalaina e lona tama le tulaga matautia o loo faamalumalu mai i lona aiga.

O le au fouvale na latou aveesea auupega a le Au Paia ma tuua ai i latou e aunoa ma se puipuiga, na ia saunoa ai, o lea na tonu ai i taitai o le Ekalesia e o ese mai tina, tamaiti, ma toeaiina ma olomatutua mai nuu. O le a latou malaga i le 150 maila i El Paso, Texas, i matu tonu lava o le tuaoi o le Iunaite Setete. O le a nonofo pea tamaloloa e puipui fale ma lafumanu.16

O Colonia Juárez sa na o le pau lea o le nofoaga na iloa e Camilla. E tolu augatupulaga o lona aiga sa nonofo faakolone i Mekisiko ina ua siitia atu ona tamamatutua iina e sosola ese mai moliaga o le faia o autaunonofo. Talu mai lena taimi, sa fuga mai Colonia Juárez i se nuu o ni aiga toatele o le Au Paia o Aso e Gata Ai, faatasi ai ma togalaau matagofie o apu ma fale piliki mananaia.

O Camilla o le ulumatua o le fanau e toasefulutasi. O lona tama, o le toalua o ni ava e toalua, sa faagaoioia se lafu povi tele lea sa ia fesoasoani ai i nisi taimi e fai le sisi. Sa ia faafaigaluegaina tagatanuu Mekisiko, o o latou aiga na ia alofa i ai. Sa auai o ia i le aoga ma ana uo i le faleaoga tele o le Aoga a Juárez, lea sa ia aoaoina ai le Igilisi ma le Sipaniolo. I aso mafanafana na te ofuina ai se tasi o ona ofu tuai ma o atu ma ana uo i se lua taele na faia e le Vaitafe o Piedras Verdes. I le taimi nei, a o sauni o ia e tuua lona fale, sa le mautonu o ia pe o afea—pe afai—e mafai ona toe foi mai ai o ia.17

Sa teuina e tagata taitoatasi o le aiga na o mea e mafai ona aveina i se pusa se tasi latou te faaaogaina faatasi. O mea uma na totoe sa tatau ona latou nanaina mai le au fouvale. Sa teu e Camilla ana pepa o le aoga ma isi mea e taua ia te ia i nofoaga-e-faigata-ona-maua ai i totonu o le fale. I le taimi lea, sa laga i luga e lona tama ia laupapa i le fola o le pito i luma o le fale ma natia ai le selau o fagu siamu, lea na fesoasoani ai Camilla ma ona tei i lo latou tina e tuufagu i le amataga o lena aso. O mea siliva, ie ma ipu a le aiga na tuu i totonu o le taualuga.18

O le taeao na sosoo ai, i le aso 28 o Iulai, na uta ai e le aiga le latou pusa i luga o se taavale toso ma tietie atu i le sefulu maila i le fale nofoaafi aupito lata ane. E toatele isi aiga sa faatalitali i fafo o le fale nofoaafi, sa tutumu o latou lima i afifi, ma atopau. O se vaega o tagata fouvale i luga o solofanua na laina i se nofoaga lata ane, ma a latou fana ma naifi.

Ina ua taunuu atu le nofoaafi, sa faaofiofi e le Au Paia i latou lava i totonu o taavale nofoaafi. Sa auina atu e se kamupani nofoaafi ia taavale nofoaafi uma o loo avanoa e fesoasoani ai i le malaga ese atu. O nisi taavale o ni taavale e leai ni faamalama po o ni taavale povi. Sa tuu Camilla, lona tina, ma nai ona tei i se taavale mo pasese o le vaega lona tolu. O le uumauina o a latou afifi ma mea e faaaoga e momoe ai, sa latou faapupuu faatasi ai i luga o nofoa malo. O se aso vevela o le taumafanafana, ma sa mumu solo faataamilo lago ia i latou. Sa lagona e Camilla le pei o se satini i se atigi apa.19

E lei leva ae tuua e le nofoaafi le fale nofoaafi ae agai atu i matu i Colonia Dublán, o le nofoaga e aupito sili ona toatele ai le Au Paia i le eria, e piki isi pasese. Ina ua ulufale le Au Paia mai Dublán i le nofoaafi, sa faitaulia le pe a ma le afe le pasese. Sa maualuga le faaputuga o ato i taavale.

Sa malaga le nofoaafi i matusasae i le ao atoa ma le po. O nisi o auala o nofoaafi na faaleagaina i le taimi o le fouvalega, na afua ai le tolotolo o le alu a le nofoaafi. Sa popole Camilla nei osofaia e le au fouvale le nofoaafi ma faoa meatotino a le pasese.

Sa taunuu saogalemu le nofoaafi i El Paso na fetaui tonu ma le oso ae o le la. I le nofoaga o nofoaafi, sa feiloai ai tagata o le aai ma le Au Paia i taavale ma loli ma aveina atu i latou i le isi itu o le taulaga i se fale laupapa avanoa na faaavanoa mo le au sulufai. Sa avatu Camilla ma lona aiga i se fanua tele ma le pefua o loo i ai ni tamai nofoaga e mafai ai e aiga ona faatutu se tolauapiga. Sa faapotopoto le aiga o Camilla i se tamai nofoaga se tasi ma tautau ai palanikeke mo le puipuiga. Sa opeopea i le nofoaga se manogi leaga e oso ai le faafaufau. Sa lagoia le nofoaga atoa.

Sa faaauau pea ona taunuu atu tagata mai nuu i le fale laupapa i le aso atoa, ma na o mai le au tusitala ma le au pueata e faatalanoa i latou ma pue ata. Sa o mai foi tagata o le lotoifale i le fanua mai le taulaga. O nisi na ofoina atu le fesoasoani, a o isi sa na ona autilo atu i le nofoaga o le tolauapiga ina ia vaai ai i le Au Paia.

Sa maasiasi Camilla. “O tatou ua na o ni manuki i totonu o se pa,” sa ia mafaufau ai.20


Na tiga mata o Alema Richards a o ia tilotilo atu i le pa maualuga o le taaloga o le oso maualuga. O le aso lona tolu lea o le Olimipeka o le 1912. Sa matua sesega le la i luga o le malae taalo piliki fou enaena a Stockholm , na atili ai se faama’i mata na afaina ai Alema mo le tele o vaiaso. I taimi e le oso ai o ia, sa ia faia se pulou tautau tuai e faapaolo ai ona mata. Ae o lenei ua toe oo mai lona taimi, sa ia laa atu i autafa o le malae ma togi lona pulou i luga o le mutia.21

O le tauvaga oso maualuga na amata i le toeitiiti onosefulu o tagata taaalo mai le tele o atunuu. Sa na o ia ma se tagata taalo oso maualuga mai Siamani e igoa ia Hans Liesche sa totoe. O Hans o le tagata oso maualuga sili ona lelei ua vaai i ai Alema. Sa faigofie lona faatinoina, ma sao mai ai i ana oso maualuga uma i le taumafaiga muamua. O Alema, i le isi itu, sa tauivi ia kilia le pa i le aso atoa. O lenei la ua faatulagaina i le lata i le ono futu, fa inisi le pa, e maualuga atu nai lo se isi lava na oso i le tauvaga a le Olimipeka. E leai se tasi, e oo lava i le au taaalo a Alema, na mafaufauina o le a ia kiliaina le pa.22

A o sauni Alema e oso, sa fetotoa’i lona mafaufau. Ua i ai o ia iina, e fai ma sui o lona atunuu i le tauvaga afeleti aupito sili i le lalolagi. Ae sa ia lagona le vaivai, e peiseai o loo faalagolago atoa atu le lalolagi i ona tauau. Sa mafaufau o ia i Iuta, lona aiga, ma lona nuu. Sa ia mafaufau i le BYU ma le Au Paia. Sa punou lona ulu, ma sa ia ole lemu atu i le Atua e foai atu ia te ia le malosi. “Afai e sa‘o e tatau ona ou manumalo,” sa ia tatalo ai, “o le a ou faia le mea sili e faia ai se faataitaiga lelei i aso uma o lo’u olaga.”23

Sa ea i luga lona ulu, na ia lagonaina le tafiesea o ona vaivaiga. Sa ia lia’i i tua ona tauau, savali atu i le laina amata, ma punou i le tulaga. Ona ia oso atu lea i luma ma le malosi ma oso i luga o le ea, ma tuu ona tulivae i lalo ifo o lona auvae. Sa faataalise atu i luma ma lele atu i luga o le pa ma ni nai inisi e ova atu ai ma le pa.

I le itu i autafa, sa faafuasei ona foliga popole Hans Liesche a o ia sauniuni mo lana oso. Sa tamoe faataamilo Alema ina ia faatumauina ai le lelei o ona vae. Afai e kilia e Hans le pa, e pei ona mautinoa e Alema o le a ia faia, o le a maualuga atu le siiina o le pa, ma o le a toe oso foi Alema.

Ina ua oso Hans i lana puna muamua, sa pau o ia i luga o le pa ma pa’ū ifo ai i le eleele. I le le fiafia, sa ia toe foi atu ai i le malae ma faia se puna lona lua. Sa toe pa’ū ese foi le pa mai ona pine.

Na iloa e Alema ua amata ona faaletonu lana tama na la tauva. Ao sauni atu Hans mo lana taumafaiga mulimuli, sa pa mai se fana latalata ane, ma faailo mai ai le amataga o se tuuga. Sa faatalitali Hans mo tagata tamomoe e sopoia le laina o le tini ona sauni lea e puna. Ae na te lei faia, e ui i lea, sa amata ona tata se faaili, ma sa musu o ia e amata. Mulimuli ane, ina ua mavae le iva minute, sa uunaia o ia e se tagata aloaia e faatopetope. Faatasi ai ma le leai o se isi mea na totoe nai lo o le puna, sa oso i luma Hans ma togi atu o ia lava i le ea.

Sa toe le mafai foi ona ia kiliaina le pa.24

Sa faatumulia Alema i le olioli. Ua uma le tauvaga. Sa ia manumalo i le pine auro ma faatu ai se matati’a o le Olimipeka. Sa sau Hans ma faamalo atu ma le loto atoa ia te ia. Sa le‘i pine ae auai atu isi e faamalo atu. “Ua e tuuina Iuta i luga o le faafanua,” o le tala lea a se tasi alii.

O James Sullivan, o se tagata aloaia i le au o le Olimipeka a Amerika, sa faapitoa le faagaeetia i le to’a o Alema i lalo o le mamafatu ma lona soifuaga lelei. “Maimau pe ana i ai ni o matou uso ola mama se selau e pei o oe i le matou au,” o lana tala lea.25

I totonu o ni nai aso, na viia ai e nusipepa i le Iunaite Setete le manumalo o Alema, ma faafetaia ai ona o se vaega o lona faamanuiaina o lana tapuaiga. “Ua latou ta‘ua le tagata na manumalo i le oso maoae ‘o le sauai Mamona,’ ma ua tatau ia te ia le faalaniga,” na tusia ai e se tasi o tusitala. “O ia o se tagata afeleti na mafua ona o ia lava, ma o lona manumalo i le lalolagi ua lauiloa e oo mai i le mavae ai o tausaga o taumafaiga ma se naunautaiga na maua mai i alii o e na faavaeina le ekalesia a Mamona ma faia ia fuga mai le toafa.”26

O le taimi lea, na taufaalili atu ai se tasi o uo a Alema ia te ia e uiga i le tatalo a o lei faia lana puna manumalo. “Ou te moomoo maimau pe ana e le ata,” na tali lemu atu ai Alema. “Sa ou tatalo i le Alii e foai mai ia te au le malosi e alu ai i luga o lena pa, ma sa ou mafaia.”27


I le aso 15 o Aokuso, 1912, sa vaaaia ai e le auso o Jovita ma Lupe Monroy le faleoloa a le latou aiga i San Marcos, Hidalgo, Mekisiko. O le taulaga laitiiti na faatuina i le fatu o le atunuu, e mamao ese mai le vevesi i le itu i matu. O lena aso, na ulufale atu ai ni alii Amerika talavou laei lelei se toalua i le faleoloa, faatau se apainu, ma fesili atu ma le faaaloalo i tuafafine pe la te silafia le mea sa nofo ai Señor Jesús Sánchez.

Sa iloa lelei e tuafafine le toeaina, ma sa la faasino atu i tagata asiasi lona fale. Talu ai o Señor Sánchez e le o se Katoliko, o lea sa faaeteete ai nisi tagata i le taulaga ia te ia. Ae sa faauo o ia ma Rafael, le tuagane matua o Jovita ma Lupe.

Mulimuli ane, ina ua maua e tamaitai se avanoa e talanoa ai ma Señor Sánchez, sa la fesili atu ia te ia po o ai na alii talavou.

“O i laua o faifeautalai,” sa ia tali atu ai. Pe tusa o le tolusefulu tausaga talu ai, na ia auai ai i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ae e lei mauaa le misiona a le Ekalesia i Mekisiko tutotonu, e ui lava i lona amataga malosi, ma na tapunia i le itiiti ifo ma le sefulu tausaga talu ona uma lona papatisoga. Talu mai lena taimi ua toe tatalaina le misiona, ma ua silia ma le afe onoselau le Au Paia Mekisiko ua nonofo nei i le eria. Sa femagala’i faifeautalai i nuu maotua e saili tagata ua leva o le Ekalesia e pei o ia.28

“Pe a toe o mai faifeautalai,” na tau atu ai e tuafafine ia Señor Sánchez, “aumai i laua i lo matou fale ina ia mafai ona matou fesili atu ia i laua ni fesili.”

I ni nai masina mulimuli ane, na sau ai Señor Sánchez i le faleoloa ma faafeiloai atu Jovita ma Lupe i ni faifeautalai se toalua, o Walter Ernest Young ma Seth Sirrine. I le avea ai ma Katoliko, sa tele ni fesili a tuafafine e uiga i le ala e ese ai talitonuga o faifeautalai mai ia i latou. Sa faapitoa ona la fia iloa pe aisea na le talitonu ai faifeautalai i le papatisoga o tamaiti pepe. Sa tuu atu e Señor Sánchez i tuafafine e faaaogaa lana Tusi Paia ina ia mafai ona la faitau atili e uiga i mataupu faavae na aoao mai e faifeautalai. Mulimuli ane, soo se taimi avanoa lava o Jovita ma Lupe, la te suesueina ona itulau.29

Ia Mati 1913, na ma‘i ai Señor Sánchez. Sa fesoasoani le auso tamaitai o le au Monroy i lona aiga e tausia o ia. Ina ua faasolo ina faaletonu lona soifua maloloina, sa auina atu e Jovita ma Lupe ia faifeautalai e tuuina atu ia te ia se faamanuiaga, ae sa la galulue i se isi taulaga ma sa le mafai ona o mai vave. E oo ane i le taimi na la taunuu mai ai, ua maliu Señor Sánchez. Sa faia e faifeautalai se sauniga o le falelauasiga mo ia ma laugaina se savali e uiga i le toetu. Pe tusa ma le sefululua tagata na auai i le sauniga, e aofia ai le tina o Jovita ma Lupe ua maliu lana tane, o Jesusita Mera de Monroy, o le sa valaauliaina faifeautalai e fai se taumafataga o le afiafi faatasi ma le aiga i lena afiafi.

Sa lei fiafia Jesusita ona sa faaauau pea ona talanoa lana fanau teine ma faifeautalai, aemaise lava ina ua le toe auai atu Jovita ma Lupe i le Misasā. I le po, na te ole atu ai i le Atua e taofi faifeautalai mai le o mai i San Marcos ina ia la le taitai seseina lana fanau teine. Ae i le taumafataga o le afiafi, sa ia taulimaina ma le agalelei faifeautalai. Ae latou te lei aai, sa talosaga atu se tasi o faifeautalai pe mafai ona ia faia le lotu. Sa ioe i ai Jesusita, ma sa ootia o ia i lana tatalo. Ina ua uma le taumafataga, sa usuina e faifeautalai le viiga “Lo‘u Tama e,” lea na atili ootia ai o ia.30

I le lua masina mulimuli ane, na ave ai e Lupe lona tuagane matua ma lona uso, o Rafael ma Natalia, i se konafesi a le Au Paia e lata i le Aai o Mekisiko, lea na sili atu le faatulagaina ai o le Ekalesia. Pe tusa ma le selau tagata na auai i le konafesi.

Sa faalogo uso ma tuafafine i lauga e uiga i le filemu ma le usoga, o le Agaga Paia, liliuese, ma le Toefuataiga. Sa latou feiloai foi i le peresitene o le misiona, o Rey L. Pratt, o le sa ola ae i nofoaga o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Mekisiko i matu. Sa faagaeetia le au Monroy i le konafesi. A o lei toe foi atu i San Marcos, sa fai se miti a Rafael o loo ia talai atu mea uma sa ia aoaoina i le fonotaga.

I ni nai vaiaso talu ona maea le konafesi, sa asiasi atu ai Peresitene Pratt ma Elder Young i le au Monroys i San Marcos. Sa latou faaaluina se aso ma le aiga, malolo i lo latou fale ma faalogologo atu i tamaitai o tata musika. I le afiafi, sa talai atu Elder Young e uiga i le papatisoga, ma sa saunoa Peresitene Pratt e uiga i uluai mataupu faavae ma sauniga o le talalelei.

O le aso na sosoo ai, 11 Iuni, 1913, na malilie ai Jovita, Lupe, ma Rafael ina ia papatisoina. Ina ia aloese mai le tosina atu o le gauai o tuaoi masalosalo, sa taitai atu ai e le auso ma le tuagane ia Peresitene Pratt ma Elder Young i se togavao tuufua i autafa o se vaitafe lata ane. O iina na latou maua ai se vaega loloto i le vaitafe lea e mafai ona latou faatinoina ai le sauniga.

Ina ua maea papatisoga, sa faamauina e Peresitene Pratt ma Elder Young ia latou papatisoga i autafa o le faatausiusiuga o le vai. Sa pueina e Peresitene Pratt ata o le vaega faatasi ma Elder Young, ma sa toe foi tagata uma i le taulaga mo le taumafataga o le afiafi.

O se aso fiafia tele.31

  1. Alma Richards, Statement, Oct. 14, 1954, Alma Richards Papers, BYU; Alma Richards, “Alma W. Richards, Olympic Champion,” Salt Lake Herald-Republican, Aug. 25, 1912, sporting section, [1]; Eugene L. Roberts, “Something about Utah’s Great Athlete,” Salt Lake Evening Telegram, July 13, 1912, 16. Ua faasa‘oina upusii mo le faafaigofie o le faitauina; o le uluai punaoa o loo i ai le “Sa ou folafola atu ia te ia afai o le a ia toleni e le aunoa mo se tausaga ma le afa o le a ia maua le avanoa e auai ai i le ’au.” Autu: Suetena

  2. Alma Richards, Statement, Oct. 14, 1954, Alma Richards Papers, BYU; Alma Richards, “Alma W. Richards, Olympic Champion,” Salt Lake Herald-Republican, Aug. 25, 1912, sporting section, [1]; Eugene L. Roberts, “Something about Utah’s Great Athlete,” Salt Lake Evening Telegram, July 13, 1912, 16; Gerlach, Alma Richards, 32–38.

  3. Szymanski, “Theory of the Evolution of Modern Sport,” 1–32; Young Men’s Mutual Improvement Association, Board Minutes, Jan. 30, 1907; Feb. 20, 1907; Mar. 20, 1907; Apr. 17 and 24, 1907; May 1, 1907.

  4. Mead, “Denominationalism,” 305; Young Men’s Mutual Improvement Association, Board Minutes, Dec. 18, 1907; Feb. 26, 1908; Mar. 10 and 30, 1910; Sept. 7 and 21, 1910; Kimball, Sports in Zion, 58–63, 66–68, 101. Na mulimuli ane siitia atu Deseret Gymnasium i le poloka i matu o le Lotoa o le Malumalu.

  5. Young Men’s Mutual Improvement Association, Board Minutes, Jan. 30, 1907; July 29, 1907; Dec. 2, 1908. Autu: Faalapotopotoga a Alii Talavou; Faalapotopotoga a Tamaitai Talavou; Fesootaiga

  6. Eugene L. Roberts, “The Boy Pioneers of Utah,” Improvement Era, Oct. 1911, 14:1084–92; Lears, No Place of Grace, 66–83; Putney, Muscular Christianity, 1–10.

  7. Young Men’s Mutual Improvement Association, Board Minutes, Nov. 29, 1911; Eugene L. Roberts, “The Boy Pioneers of Utah,” Improvement Era, Oct. 1911, 14:1090–92; Lyman R. Martineau, “Athletics,” Improvement Era, Sept. 1911, 14:1014–16; Lyman R. Martineau, “M. I. A. Scouts,” Improvement Era, Mar. 1912, 15:354–61; see also Kimball, Sports in Zion, 125–45. Ua faasa‘oina upusii mo le faafaigofie o le faitauina; faaopoopo i ai le “ma le” mulimuli.

  8. Alexander, Mormonism in Transition, 273–76; “Alma Richards—His Record and Testimony,” Improvement Era, Nov. 1942, 45:731; “‘Mormon Giant’ Writes to E. L. Roberts,” Provo (UT) Herald, Iulai 26, 1912, 1; Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:18–21; Kimball, Taaloga i Siona, 115–16. Autu: O le Upu o le Poto

  9. Alma Richards, Statement, Oct. 14, 1954, Alma Richards Papers, BYU; Eugene L. Roberts, “Something about Utah‘s Great Athlete,” Salt Lake Evening Telegram, July 13, 1912, 16. Ua faasa‘oina upusii mo le faafaigofie o le faitauina; “Na tau mai e Mr. Roberts ia te au i le Tautotogo o le 1912 e faapea o au o se tasi o le 15 sili ona lelei” i le uluai na suia i le “O oe o se tasi o le sefululima sili ona lelei.”

  10. “B.Y.U. Athlete Member of American Team,” Provo (UT) Herald, Iuni 12, 1912, 1; “Beaver Boy on American Team,” Salt Lake Tribune, June 11, 1912, 9; “Utah Boy on Olympic Team,” Evening Standard (Ogden, UT), June 11, 1912, 6.

  11. Tullis, Mamona i Mekisiko, 87–91; Garner, Porfirio Díaz, 218–20; Gonzales, Taua i Mekisiko, 73–111.

  12. Au Peresitene Sili ia Reed Smoot, Fep. 27, 1912; Au Peresitene Sili ia Junius Romney, Mat. 13, 1912, First Presidency Letterpress Copybooks, voluma 49; Junius Romney to First Presidency, Feb. 6, 1912, First Presidency, Joseph F. Smith Stake Correspondence, CHL; Hardy ma Seymour, “Importation of Arms and the 1912 Mormon ‘Exodus’ from Mexico,” 297, 299–300.

  13. Hardy ma Seymour, “Importation of Arms and the 1912 Mormon ‘Exodus’ from Mexico,” 298–306; Romney, “Junius Romney and the 1912 Mormon Esoto,” 231–42; Stover, “Esoto o le 1912,” 45–69; Au Peresitene Sili ia Junius Romney, Mat. 13, 1912, First Presidency Letterpress Copybooks, voluma 49.

  14. Romney, Affidavit, 28–29. Ua faasa‘oina upusii mo le faafaigofie o le faitauina; “matou te lei lagonaina le tauamiotonuina” i le uluai tusiga na suia i le “matou te le lagonaina le tauamiotonuina.”

  15. Romney, Affidavit, 28–31; Romney, Special Tributes, 12–14. Autu: Mekisiko; Kolone i Mekisiko

  16. Junius Romney to Joseph F. Smith, Uagram, Aug. 7, 1912, First Presidency, Joseph F. Smith Stake Correspondence, CHL; Kimball, Oral History Interview, 22; Kimball, Talaaga, 10; Miner and Kimball, Camilla, 1, 28, 30; Kamupani a Mexico Northwestern Railway, Auala i le tamaoaiga,[2].

  17. Miner and Kimball,Camilla, 1–3, 15–17, 21, 25, 28; Hatch, Colonia Juárez, 44–45, 159–60, 243–51; Romney, Mormon Colonies in Mexico, 93–94, 142–43.

  18. Kimball, Oral History Interview, 22; Kimball, Talaaga, 10; Miner and Kimball, Camilla, 6, 12–13, 28; Eyring, Talaaga, 23.

  19. Kimball, Talaaga, 10; Kimball, Oral History Interview, 22; Miner and Kimball, Camilla, 28–30; Brown, “1910 Taua i Mekisiko,” 28–29.

  20. Kimball, Talaaga, 10–11; Kimball, Oral History Interview, 22–23; Miner and Kimball, Camilla, 30–31; Kimball, Writings of Camilla Eyring Kimball, 38; “Tuufaatasiga o Tala ma Mea na Tutupu i le Soifuaga o Anson Bowen Call,” 13.

  21. “‘Mormon Giant’ Writes to E. L. Roberts,” Provo (UT) Herald, Iulai 26, 1912, 1; Alma Richards, Statement, Oct. 14, 1954, Alma Richards Papers, BYU; “Memories of the Last Olympic Games,” Literary Digest, July 3, 1920, 66:98; “Horine Can‘t Jump,” Salt Lake Evening Uagram, Aug. 19, 1912, 10; Bergvall, Fifth Olympiad, 178–87, 392–93; Gerlach, Alma Richards, 56, 140.

  22. “‘Mormon Giant’ Writes to E. L. Roberts,” Provo (UT) Herald, Iulai 26, 1912, 1; Alma Richards, Statement, Oct. 14, 1954, Alma Richards Papers, BYU; “Memories of the Last Olympic Games,” Literary Digest, July 3, 1920, 66:98; Sullivan, “O Le Mea Na Tupu i Stockholm,” 30; “Horine Can‘t Jump,” Salt Lake Evening Uagram, Aug. 19, 1912, 10; Paul Ray, “Utah’s Big Athlete Talks of Olympiad,” Salt Lake Tribune, Aug. 20, 1912, 9; Bergvall, Fifth Olympiad, 392–94.

  23. Alma Richards, Statement, Oct. 14, 1954, Alma Richards Papers, BYU; “Memories of the Last Olympic Games,” Literary Digest, July 3, 1920, 66:98. Ua faasa’oina le upusii mo le manino; “sa” ma le “te” i le uluai tusiga ua suia i le “se” ma le “o le a.”

  24. Alma Richards, Statement, Oct. 14, 1954, Alma Richards Papers, BYU; “Memories of the Last Olympic Games,” Literary Digest, July 3, 1920, 66:98; Sullivan, “O Le Mea Na Tupu i Stockholm,” 30; Bergvall, Lima Olympiad,394.

  25. Bergvall, Fifth Olympiad, 393; Alma Richards, Statement, Oct. 14, 1954, Alma Richards Papers, BYU; “‘Mormon Giant’ Writes to E. L. Roberts,” Provo (UT) Herald, Iulai 26, 1912, 1; Paul Ray, “Utah‘s Big Athlete Talks of Olympiad,” Salt Lake Tribune, Aug. 20, 1912, 9.

  26. “Puny Lads Become‘s Best Jumper,” Pittsburgh Press, July 12, 1912, 23; “Puny Lads Become’s Best Jumper,” Wichita (KS) Beacon, Iulai 12, 1912, 4; “Something about the Unknown Who Won the Olympic High Jump,” Sacramento Star, Iulai 13, 1912, 9.

  27. Paul Ray, “Utah‘s Big Athlete Talks of Olympiad,” Salt Lake Tribune, Aug. 20, 1912, 9; “’Mormon Giant’ Writes to E. L. Roberts,” Provo (UT) Herald, Iulai 26, 1912, 1; “Memories of the Last Olympic Games,” Literary Digest, July 3, 1920, 66:98.

  28. Monroy, History of the San Marcos Branch, 7–[7b]; Tullis, Martyrs in Mexico, 91; Tullis, “ Toe tatalaina o le Misiona a Mekisiko i le1901,” 441–53. Ua faasa’oina le upusii mo le manino; “sa latou” i le uluai tusiga ua suia i le “o i latou.”

  29. Monroy, History of the San Marcos Branch, 7–[7b]; Villalobos, Faatalanoaga o le Talafaasolopito o Oral, 2; Tullis, Martyrs in Mexico, 20–21. O upusii ua faaliliuina ua faasa‘oina mo le faafaigofie o le faitauina; “na o mai” i le amataga na suia i le “o mai,” “o lo latou fale” na suia i “lo matou fale,” ma “sa mafai ona latou” suia i le “matou te mafaia.”

  30. Monroy, History of the San Marcos Branch, 8–[9b]; Villalobos, Faatalanoaga o le Talafaasolopito o Leo, 2–3; Tullis, Martyrs in Mexico, 22–25; Walter Young, Talafaamaumau, Mat. 30, 1913.

  31. Monroy, History of the San Marcos Branch, [9b]–[10b]; Villalobos, Faatalanoaga o le Talafaasolopito o Oral, 3; Tullis, Martyrs in Mexico, 25–32; Walter Young, Diary, May 24, 1913, ma Iuni 10–11, 1913; Anotusi o W. Ernest Young, 98–99.