2005
Tapasa a le Alii
Novema 2005


Tapasa a le Alii

O perofeta ma Aposetolo mai lava i le amataga, o o tatou tapasa ia mai le Alii. O Lana taitaiga e ala mai ia i latou e manino.

Uso e ma tuafafine, a o ou nofo iinei na ou lagonaina se naunautaiga tele e faailoa atu lo’u alofa ia te outou, ma ia mautinoa e i latou uma o lagona mai lo’u leo, le alofa o lo latou Tama Faalelagi. Ou te faailoa atu le agaga faafetai, e avea ai ma sui o le Usoga, mo lo outou naunautai e malaga mai i lenei aso ina ia fafagaina i le upu lelei a le Atua.

Ou te fiafia lava e sopo i mauga, ma a ou savali i vaega maotua, e masani ona ou faaaogaina se tapasa, se faafanua, ma faailoga e taitai ai a’u i le mea ou te alu i ai. O nei meafaigaluega ua faamaonia le aoga tele, ma e matuai taua lava, pe a ou oo atu i auala e le masani ai ma āsaga e le iloga se mea e oso i ai.

Ua tumu le olaga i le tele o fetaulaigaala ma āsaga. E tele auala e mulimuli ai, e tele leo o valaau mai “faauta, o iinei” po o le “faauta, o iina.”1 Ua matuai lolovaia o tatou olaga i le tele o ituaiga faasalalauga eseese, o le tele lava ua faamoemoe e taitai atu ai i tatou i le auala lautele ma e toatele tagata ua uia.

Pe a [tatou] mafaufau loloto po o le fea o nei leo e faalogo i ai, po o le fea o nei auala e tele e sa’o, pe ua e fesili ifo ea ia te oe lava, e pei ona sa faia e Iosefa Samita: “O le a le mea e tatau ona fai? O ai o nei [leo ma auala] uma e sa’o; pe ua sese uma i latou? Afai e sa’o se tasi o i latou, o le fea, ma e faapefea ona ou iloaina?”2 O la’u molimau ia te outou e faapea, o loo faaauau pea ona faailoga e Iesu Keriso le ala, ta’imua i le ala, ma faailoga mai tulaga uma o la tatou faigamalaga. O lana ala e sa’o ma lauitiiti ma e tau atu i le “malamalama ma le ola ma le faavavau.”3 E mafai ona ou faasoaina atu se faataitaiga mai tusitusiga paia ia te outou.

O le poloaiga a le Alii, na tuua ai e Liae ma lana fanau Ierusalema, ma amataina se malaga maoae e agai atu i le nuu o le folafolaga. Ina ua mavae ona tolauapi mo se vaitaimi i se vanu i tafatafa o se vaitafe, sa ta’u atu e le Alii ia Liae i se tasi po, ua oo i le taimi e faaauau ai le malaga i le vao. Faatasi ai ma le tele o mea sa i lona mafaufau, na savali atu o ia i fafo o lona faleie i le taeao na sosoo ai, ma sa matua te’i tele, ina ua tau atu i se mea i luga o le eleele, ma na o le aao lava o le Atua e mafai ona tuuina ai iina. O se tapasa, o se Liahona i la latou gagana, ma o ona vae na faia e taitaiina ai i latou i la latou malaga, e mafai ai ona latou mulimuli atu i se ala latou te manuia ai ma tumau i le saogalemu, i vaega e sili ona lafulemu o le ala. Ae e le na o le pau ai lena. Na faaalia foi i luga o le tapasa ni tusitusiga sa manino ma faigofie ona faitau, ma e suia mai lea taimi i lea taimi, na mafai ai ona malamalama lelei le aiga e uiga i ala a le Alii.4

I le taimi o la latou malaga, sa faamaonia ai le matuai taua o lenei Liahona, po o le tapasa, i le fesoasoani atu i le aiga o Liae ina ia manuia ma iu ai lava ina taunuu atu i lo latou faamoemoega. Peitai, e taua ona matau le faamatalaga a Nifae e faapea, sa na o le faatuatua, filiga, ma le usiusitai sa latou avatu i le tapasa na mafai ai ona gaoioi. Na saunoa Nifae e faatatau i lenei fesoasoani ofoofogia na taitaiina i latou i le vao e faapea, “Ma ua faapea ona tatou iloa, e mafai e le Atua ona faataunuuina mea tetele i mea faatauvaa.”5

E le’i galo ia Alema le faamatalaga a Nifae i le 500 tausaga mulimuli ane, ina ua ia faamanatu atu i lona lava atalii e uiga i le taua o le Liahona. Sa ia faamalamalama atu ia Helamana, na saunia e le Alii lenei tapasa, e faaali atu ai i o latou tama le ala e tatau ona latou ui ai i le vao, e ui lava i lea, ona ua faia nei vavega i mea faatauvaa, sa paie o latou tama, ua galo ona faaaoga ma le filiga lo latou faatuatua. O le taunuuga, sa le toe galue lenei tapasa ofoofogia, na le alualu i luma foi i latou i la latou malaga, pe malaga i le ala sa’o, ae na tumau ai pea i le vao, ma sa puapuagatia ona o lo latou faatamala.6

Sa faaauau le saunoaga a Alema, “Ioe, lo’u atalii e, aua nei tatou faapaie ona o le faigofie o le ala; aua sa faapea o tatou tama; aua sa faapea ona saunia ai mo i latou, pe afai ua vaai i latou, na mafai ona latou ola; e faapea foi ma i tatou. Ua saunia le ala, afai tatou te vaavaai, e mafai ona tatou ola ai e faavavau. O lenei foi, lo’u atalii e, ia e tausi i nei mea paia, ia e vaai atu i le Atua ma ola ai.”7

Ua saunia e le Alii ia taitaiga ma faatonuga mo tagata taitoatasi faapea ma aiga i aso nei, e pei foi ona Ia faia ia Liae. O lenei lava konafesi aoao o se Liahona i ona po nei, o se taimi ma se nofoaga e maua ai taitaiga ma faatonuga musuia tatou te manuia ai, ma fesoasoani tatou te mulimuli ai i le ala a le Atua, e ala atu i vaega e sili ona faamanuiaina o le olaga. Ia mafaufau ua tatou potopoto e faalogo i fautuaga mai perofeta ma Aposetolo, o e na tatalo faatauanau ma saunia ma le toto’a ina ia silafia mea ua finagalo le Alii latou te faailoa mai. Sa tatou tatalo mo i latou ma i tatou foi, ina ia mafai ona aoao mai e le Fesoasoani ia le mafaufau ma le finagalo o le Atua. E moni lava, e leai se isi taimi po o se nofoaga e sili atu ona lelei mo le Alii, e aoaoina ai Lona nuu nai lo lenei konafesi.

O aoaoga o lenei konafesi o tapasa ia a le Alii. I se aso o i luma, e pei ona faia e Liae, atonu o le a e savali atu i luma o lou faitotoa ma maua ai se Liahona, Ensign, po o isi lomiga a le Ekalesia i totonu o lau pusameli, ma o le a i ai taualumaga o lenei konafesi. E pei foi o le Liahona o anamua, o lenei tusitusiga fou o le a manino ma faigofie ona faitauina, ma o le a maua ai e oe ma lou aiga le malamalama e uiga i ala a le Alii.

E pei ona faamanatu mai e Nifae ma Alema ia i tatou, ua saunia e le Alii ia taitaiga mo la tatou malaga, e tusa ai ma le faatuatua, filiga, ma le usiusitai tatou te tuuina atu i le taitaiga. Atonu o le a Ia le faaalia mai ni auala fou pe afai tatou te le mulimuli atu ma le faamaoni ia te Ia i na auala ua uma ona Ia saunia. O le manuia mai le Atua, e oo mai ia i latou o e mulimuli ma le filiga i fautuaga musuia, ma faia o se “vaega o le ala latou te ola ma talanoa ai” seia oo foi ina toe faaalia mai se tusitusiga fou, e fesoasoani ia latou alualu ai i luma i la latou malaga e agai atu i le nuu o le folafolaga.

O’u uso e ma tuafafine, o perofeta ma Aposetolo mai lava i le amataga, o o tatou tapasa ia mai le Alii. O Lana taitaiga e ala mai ia i latou e manino; o le auala ua faataatia mo i tatou e mautinoa. O Lana ala, e pei o Lana amo, e mama ia. Peitai, aua nei faaseseina i le faigofie o Lana ala, ma manatu ai o se mea faatauvaa po o se mea e le aoga, ae ia tausi lelei i nei mea paia ma vaai atu ia te Ia, ina ia mafai ona e avea faapei o Ia, ma mafuta faatasi ai ma Ia—e faavavau.

Ou te tulai atu i le aso nei, o se molimau, o le a faataunuuina uma lava ia folafolaga a lo tatou Tama; sa Ia auina mai Lona Atalii e Toatasi na Fanaua i le lalolagi e faailoa mai ma ta’ita’i le auala; sa faaali mai le Tama ma le Alo ia Iosefa Samita i le taeao o se aso matagofie ma le manino i le amataga o le tautotogo o le 1820, ma toefuatai mulimuli ane ai mea uma e manaomia ina ia taunuu manuia ai le malaga a le tagata i le lalolagi; ma o se perofeta i aso nei, o Peresitene Gordon B. Hinckley, na te faasinoina le ala mo i latou o e o le a vaai ma ola i le faavavau. Ou te tatalo ina ia faapea ona tatou faatinoina lo tatou faatuatua ma ia usiusitai ma le maelega i faatonuga ma faasinoala a Liahona o aso e gata ai, ou te tatalo atu ai, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:5.

  2. Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:10.

  3. “Maeu le Poto ma le Alofa,” Viiga, nu. 109.

  4. Tagai 1 Nifae 16:9–16.

  5. 1 Nifae 16:29.

  6. Tagai Alema 37:38–41.

  7. Alema 37:46–47.