2005
O Faamanuiaga o le Konafesi Aoao
Novema 2005


O Faamanuiaga o le Konafesi Aoao

Ia fuafua nei e avea le konafesi aoao ma se vaega e faamuamua i lou olaga. Ia fuafua e faalogo i ai ma le toto’a ma mulimuli i aoaoga o loo tuuina atu ai.

O se tiutetauave paia le lauga atu i lenei sauniga aoao a le au perisitua. Ou te sagisagi fiafia lava e auai faatasi ma o’u atalii i nei sauniga a le au perisitua. E maoae ni mea ou te manatuaina i lo matou nonofo faatasi ma i latou i le fale autu o le siteki ma matou faalogologo i aoaoga a le Au Pulega Aoao. O nei sauniga na faia ai se suiga i lo’u olaga a o o’u talavou ma o loo faaauau ai pea ona faia se suiga i lo’u olaga i le taimi nei. Ua ou iloa ua avea ma se aafiaga i o’u atalii faapea ma le fia miliona o e o loo umia le Perisitua Arona i le lalolagi atoa.

Ou te talanoa atu ia te outou o loo umia le Perisitua Arona i lenei afiafi. O loo tatou ola i se vaitaimi maoae ma le matagofie. Ua uma ona toefuataiina mai le atoatoaga o le talalelei ma ua faasalalauina i le lalolagi. O loo i ai i le lalolagi ia ki o le perisitua, ma ua avanoa sauniga faaola mo i latou o e agavaa mo le mauaina. O loo i ai le fia miliona o tagata lelei i le lalolagi o loo tauivi e fai le mea sa’o i o latou olaga ma o latou aiga ma nuu.

O lenei taimi matagofie lea o loo tatou ola ai ua faatumulia foi i faigata. O loo outou ola i ni taimi o lu’itau, o loo tele ai faaosoosoga ma mea matautia o loo faatalitali mai ia te outou. Ua uma ona outou oo i nisi o na faaosoosoga ma mea matautia. Atonu ua outou vaai foi i ni tagata na faaleagaina o latou olaga ona o le lolo atu i nisi o mea leaga ia ua taatele i le lalolagi.

E mafai faapefea e oe, o se ua umia le Perisitua Arona, ona saogalemu i nei taimi faigata ina ia e mafai ai ona faia ma le atoatoa lau vaega i lenei galuega tele, ma mauaina le fiafia moni i lenei olaga ma le olaga a sau?

E le o se mea e maofa ai pe a tatou fetaia’i ma le tele o mea faati’apolo ma faaosoosoga, ae le tuua lava na o i tatou e le Alii tatou te sailia lo tatou lava ala. Ua matuai lava ma totoe ia taiala o loo avanoa mo i tatou taitoatasi pe afai o le a tatou faalogo. Ua uma ona e mauaina le meaalofa o le Agaga Paia e taitaiina ma musuia ai oe. O loo ia te oe ia tusitusiga paia, o matua, taitai o le Ekalesia ma faiaoga. O loo ia te oe foi ia upu a perofeta, tagatavaai ma tali faaaliga o loo soifua i o tatou aso. O le mea moni lava, e matuai tele naua ia tapasa ma faasinoala o i ai, ma o le a e le faia ai ni mea sese ogaoga i lou olaga sei iloga ua e le amanaiaina ma e le manatu i taiala ua ia te oe.

O le afiafi nei ou te fia taulai atu ai i se tasi o nei punaoa o le taitaiga—o perofeta soifua, tagatavaai, ma tali faaaliga lea na tatou lagolagoina i lenei aso. O le mea moni lava, ou te fia taulai atu i se tasi o auala autu lea tatou te maua mai ai faatonuga mai ia i latou—o konafesi aoao.

O konafesi sa avea ma se vaega o le Ekalesia talu mai le amataga o lenei tisipenisione. O le konafesi muamua lava sa faia lea ina ua faatoa lua masina talu ona faavaeina le Ekalesia. Tatou te potopoto faalua i le tausaga ina ia aoaoina e le Au Pulega Aoao ma taitai aoao o le Ekalesia. O taualumaga o nei konafesi o loo maua atu lea i auala eseese e le gata ina lolomiina ae faapea foi i le faaeletonika.

E fiafia tele lo’u tina i konafesi aoao. E masani ona ki faaleotele lana leitio po o le TV ma sa matuai faigata ai ona sue se vaipanoa o le fale e le mafai ona lagonaina ai. Sa manao i lana fanau e faalogo i lauga ma o nisi taimi e fesili mai ai ia i matou po o a mea na matou manatuaina. O nisi taimi ou te alu ai i fafo ma te taaalo ma se tasi o o’u uso i le taimi o se sauniga o le Aso Toonai. Ma te aveina se leitio aua ma te iloa o le a fesiligia i ma’ua e lo matou tina i se taimi mulimuli ane. Ma te taaalo ona ma faalogologo lea ma le toto’a ina ia mafai ona ma lipoti atu ia Tina. Ou te talitonu e le’i faavaleaina lo’u tina pe a ma manatuaina uma le mea e tasi mai se sauniga atoa.

E le o le auala lena e faalogologo ai i le konafesi. Ua ou salamo talu mai na taimi. Ua ou ola ae ma ua ou fiafia i konafesi aoao, ou te mautinoa o se vaega o lo’u fiafia i ai, ona e fiafia lo’u tina i upu a perofeta soifua. Ou te manatua lo’u faalogologo i sauniga o se konafesi faapitoa na o au lava i se fale mautotogi a o o’u i ai i le kolisi. Na molimau mai ai e le Agaga Paia i lo’u agaga e faapea o Harold B. Lee, le Peresitene o le Ekalesia i lena taimi, o se perofeta moni lava a le Atua. Na tupu lenei mea ae ou te lei alu i le misiona ma sa ou matuai naunau ai lava e molimau atu i se perofeta soifua na ou iloaina e au lava ia. Sa ou maua foi lena lava molimau e tasi e uiga i isi perofeta talu mai lena taimi.

A o o’u i ai i le misiona, sa lei i ai se satelite a le Ekalesia ma o le atunuu sa ou auauna atu i ai e lei maua ai ni faasalalauga o le konafesi aoao. E lafo atu e lo’u tina ia lipine o sauniga ma sa ou faalogologo ai. Sa tupu lo’u fiafia i siufofoga ma afioga a perofeta ma aposetolo.

Talu ai nei lava sa ou faitau ai i le tusi talaaga a le tama o le tina o lo’u tama o, Nathaniel Hodges, o le sa valaauina i se misiona i Egelani i le 1883. Sa ia faamatalaina lona oo mai i le Aai o Sate Leki ina ia vaetofia o ia mo lana misiona ma auai i le konafesi a o i ai iina. I le faalogo atu i lana faamatalaga o lena konafesi: “Alu i sauniga i le Tapeneko i le aso atoa. Sa matagofie aoaoga sa tuuina mai ai. O saunoaga a Iosefa F. Samita ma George Q. Cannon ma Peresitene Ioane Teila sa matuai matautia lava le mamana. Sa ou faalogo i nisi ua leva ona aumau ai o faapea mai latou te lei auai lava i se Konafesi faapea ua sili ona mamana ma Faaleagaga.“1

Ou te manatu e i ai foi lagona faapea o tagata o le Ekalesia e uiga i konafesi aoao taitasi. E foliga mai e sili atu ona mamana ma faaleagaga nai lo le isi lea na muamua atu.

Ina ia mafai ona suia e savali o le konafesi aoao o tatou olaga, e moomia ona tatou naunau e mulimuli i fautuaga na faalogo ai. Na faamalamalama mai e le Alii i se faaaliga na tuuina atu i le perofeta o Iosefa Samita “pe a outou potopoto faatasi ia outou aoao atu ma fefaamalamalamaa’i le tasi i le tasi, ina ia outou iloa ai … le ala e tausi ai vaega o la’u tulafono ma poloaiga”2 Ae o le “iloa o le ala e tausi ai” ua le lava lea. Na fetalai mai le Alii i le isi fuaiupu, “Tou te fusia outou lava ia faia mea uma i le paia atoatoa i o’u luma.”3 O lenei naunau e faatino e tusa ai ma mea na tatou aoaoina e tatalaina ai faitotoa mo faamanuiaga ofoofogia.

I le tausaga talu ai i le sauniga a le au perisitua o le konafesi na saunoa ai Peresitene Hinckley e uiga i le matautia o ponokarafi. Ou te manatu ou te lei faalogo muamua lava i se lapataiga tuusa’o faaperofeta ua tuuina atu i le au perisitua. O outou uso talavou o e sa faalogo ma usiusitai i ana upu ua uma ona faamanuiaina ma o le a faamanuiaina atili outou nai lo le mea e mafai ona e malamalama nei i ai. O le a selesele e lou aiga i le lumanai faamanuiaga silisili ona o lou usiusitai. Mafaufau i le auala o le a aafia ai le lalolagi pe afai e lafoa’i uma e perisitua taitoatasi ia ponokarafi mai o latou olaga, i le tali atu i le fautuaga a le perofeta.

O taimi uma lava tatou te usiusitai ai i upu a perofeta ma aposetolo, tatou te seleseleina ai faamanuiaga silisili. Ua tatou mauaina faamanuiaga e sili atu nai lo le mea e mafai ona tatou malamalama i ai i le taimi lena ma o le a faaauau pea ona tatou mauaina ia faamanuiaga talu ona mavae se taimi umi na tatou faia ai le uluai faaiuga ina ia usiusitai.

I le aso na faavaeina ai le Ekalesia na maua ai e Iosefa Samita se faaaliga lea na aofia ai se mataupu faavae taua mo tagata uma o le Ekalesia. I se fetalaiga i le Ekalesia e uiga ia Iosefa Samita na fetalai atu ai le Alii, “Ia outou gauai i ana upu uma ma poloaiga o le a tuuina atu e ia ia te outou … aua o lana upu o le a outou talia, e pei lava o loo alu atu mai ia te au.”4

Ia faafofoga mai la i faamanuiaga ua folafolaina ia i latou o e usiusitai: “Aua o le faia o nei mea o le a le manumalo ai faitotoa o seoli ia te outou; ioe, ae tafieseina e le Alii le Atua le malosi o le pogisa mai o outou luma, ma luluina le lagi mo lo outou lelei.”5

O ni folafolaga mamana na e mafai ona tausia i tatou i le saogalemu i nei aso faigata. Tatou te moomiaina ma o le a tuuina mai e le Alii ia i tatou taitoatasi pe afai tatou te naunau e mulimuli i perofeta, tagatavaai, ma tali faaaliga.

Ia fuafua nei e avea le konafesi aoao ma se vaega e faamuamua i lou olaga. Ia fuafua e faalogo i ai ma le toto’a ma mulimuli i aoaoga o loo tuuina atu ai. Ia sili atu ma le tasi ona faalogo i ai pe faitau i ai i lauga ina ia malamalama lelei ai ma mulimuli ai i fautuaga. O le faia o nei mea, o le a le manumalo ai faitotoa o seoli ia te oe, o le a tafieseina le malosi o le pogisa mai ou luma ma o le a luluina le lagi mo lo outou lelei.

Ou te iloa e alofa lo tatou Tama Faalelagi ia i tatou ma o loo i ai sana fuafuaga atoatoa mo Lana fanau. Ou te iloa o Iesu o le Keriso ma o loo soifua o Ia. Ou te molimau atu o le talalelei a Iesu Keriso ua toefuataiina i le lalolagi. O loo ia i tatou ia perofeta, tagatavaai, ma tali faaaliga moni i le lalolagi i aso nei o e o loo i ai “upu o le ola e faavavau.”6 Ou te molimau atu ai i nei mea i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Journal of Nathaniel Morris Hodges, vol. 1, Ape. 8, 1883, Archives of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, typescript, 1–2.

  2. MFF 43:8.

  3. MFF 43:9.

  4. MFF 21:4–5.

  5. MFF 21:6 .

  6. Ioane 6:68.