2009
Ngaahi Toʻu Tangatá
Fēpueli 2009


Ngaahi Toʻu Tangatá

ʻOku tatau ai pē pe ko hoʻo toki kau foʻou mai ki he Siasí pe kuo lau taʻu e kau mai ho fāmilí, ʻe lava pē ke talaatu ʻe he toʻu tupu ʻo e Siasí ʻi Kuatalupé ʻe toe lahi ange ʻa e mālohi ʻe maʻu ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí.

ʻOku lahi e ngaahi feituʻu ʻoku saiʻia ʻa Koleli “Koko” Kemieti, taʻu 12, ke ʻaʻahi ki aí, pea ko e taha ʻo e ngaahi feituʻu ko iá ko ha vaitō. ʻOku ui ko e la Cascade aux Écrevisses. Ko e feituʻu ia naʻe papitaiso ai ha kāingalotu tokolahi he kamakamata ʻa e Siasí ʻi he motu ko Kuatalupe ʻi he ʻOtu Motu Kalipiané.

ʻOku pehē ʻe Koko ʻoku fakamanatu ange ki ai ʻe he vaitoó ha feituʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻa e Ngaahi Vai ʻo Molomoná, ʻa ia naʻe fakamatalaʻi ko ha “matavai ʻo ha vai maʻa” pea naʻe ofi ki ha “pupunga ʻakau iiki.” Ko e feituʻu ia naʻe papitaiso ai ʻa e kakai ʻe toko 450 naʻe tui ki he ngaahi akonaki ʻa ʻAlamaá. (Vakai, Mōsaia 18.)

Ka ʻi Kuatalupe he taimi ní, ʻoku fakahoko pē ʻa e papitaisó ʻi ha vai faiʻanga papitaiso ʻi he falelotú ʻo hangē ko ia ʻoku fakahoko ʻi he ngaahi feituʻu lahi he Siasí. Ka kia Koko, ʻoku kei hoko pē ʻa la Cascade ia ko ha feituʻu fakaʻofoʻofa ke fai ki ai ha kaimeʻakai, aʻa holo ai, mo mālōlō pē he mokomoko ʻo e malumalú ʻo fakakaukau ki he tukufakaholo ʻo e Siasí ʻi hono fāmilí.

Mei Falanisē, ʻi he ʻOfa

Ko e tukufakaholo ko iá ʻoku kamata ia ʻi ha talanoa naʻe kamata ʻi he taʻu ʻe 20 nai kuo hilí ʻi he kolo ko ʻEngikolima ʻi Falanisē. Naʻe taki atu e ongo faifekau taimi kakató ki ha tangata ko Maikolo Menatini naʻe haʻu mei Kuatalupe, ko ha konga fonua naʻe maʻu ʻe Falanisē, ke ngāue faka-kautau. Naʻe tali ʻe Maikolo ʻa e ongoongoleleí pea naʻe papitaiso mo hilifakinima ia.

ʻI he taʻu pē ko iá, ʻi he kolo tatau pē, naʻe tuku ai ʻe he ongo faifekaú ha kiʻi tohi tufa ʻi ha puha meili. Naʻá ne fakatupu ha fie ʻilo ʻa Kalotini, ko ha faʻē naʻe nofo tokotaha pē ʻo ʻohake ʻene tama taʻu 19 ko Telafiné. Naʻá na fakatou maʻu ha fakamoʻoni pea naʻe papitaiso mo hilifakinima foki mo kinaua.

Naʻe fetaulaki ʻa Maikolo mo Kalotini he lotú, peá na pehē naʻe ʻuhinga pē ke na fetaulaki, peá na mali. (Ko e ongo kui kinaua ʻa Kokó.) ʻI he haʻu ʻa Maʻata, ko e faʻē ʻa Maikoló ki he malí, naʻá ne nofo ʻi ʻEngikolima ʻo ne ʻilo ai pē ki he Siasí peá ne kau ki ai.

Ne ui ʻa Telafine ki muiange ai ke ngāue fakafaifekau ki Siato, ʻi Uasingatoni. Naʻe foki ʻene ongomātuʻá mo ʻene kuí ki Kuatalupe lolotonga ʻokú ne ngāue fakafaifekaú. ʻI he ʻosi e ngāue fakafaifekau ʻa Telafiné, naʻá ne ʻaʻahi kiate kinaua, pea lolotonga ʻene ʻi Kuatalupé naʻá ne fetaulaki ai mo Koloti Kamiti ʻa ia ne toki foki mai pē mei he Misiona Fololita Siakisonivilá. Naʻá ne hoko ko e tokoni ua ki he mali ua e faʻē ʻa Telafiné ʻi he kau palesitenisī fakakoló. Naʻe faikaumeʻa e ongo tamaiki toki ʻosi ngāue fakafaifekaú ni pea ʻikai fuoloa mei ai naʻá na mali. Ko e ongomātuʻa ia ʻa Kokó ko Koloti mo Telafine. ʻOku hoko ʻa Koloti he taimí ni ko e palesiteni ʻo e Vahefonua Pāsei-Tele Kuatalupé, ʻa ia ko e taʻu ʻeni ʻe 14 mei ai mo ʻene fānau ʻe toko nima, pea ne kau fuoloa pē foki hono fāmilí ʻoʻona ki he Siasí.

Ko ia ʻoku hoko leva ʻa Koko ko e toʻu tangata hono fā ke kau ki he Siasí. ʻOkú ne pehē, “Ne u tupuʻi Siasi.” “Naʻá ku fanongo ai heʻeku moʻuí kotoa, ne u ʻalu ki he Palaimelí pea ʻoku ou ʻalu he taimí ni ki he Kau Finemuí, peá u fanongo ki hono fai ʻe heʻeku ongomātuʻá mo ʻena mātuʻá ʻenau fakamoʻoní. Ne u ʻilo maʻu pē ʻoku moʻoni e ongoongoleleí. ʻI heʻeku lau ʻi he tohi ʻa Mōsaiá ʻo kau ki he ngaahi talaʻofa naʻe fai ʻe he kakai tuí ʻi hono papitaiso kinautolu ʻe ʻAlamaá, ko e meʻa ia ne u mamata ai mo ongoʻi ʻi heʻeku moʻuí kotoa.”

ʻOku manatu ʻa Koko ki he pehē ʻe heʻene kui fefine uá ʻoku hoko atu e fāmilí ʻo ʻikai ngata pē ʻi ha faʻē mo ha tamai mo ʻena fānaú. ʻOku pehē ʻe Koko, “Naʻá ne talamai ʻoku hokohoko atu e fāmilí ʻi ha ngaahi toʻu tangata, mei he taʻengatá ki he taʻengatá.” “Ko e meʻa ia ʻoku ou sio ki ai ʻi hoku fāmilí.”

Fakakongokonga Pē, ʻi he ʻAho ki he ʻAho

ʻI ha tafaʻaki ʻe taha ʻo e motú, ʻi he kolomuʻa ko Pāsei-Telé, ʻoku hoko ai e Siasí ko ha tukufakaholo ʻo ha toʻu tangata hono ua kia Luitikia Tāfolo, taʻu 13, mo hono tokoua taʻu 17 ko Sitelá, ʻa ia naʻá na kau ki he Siasí he taʻu ʻe ua kuo hilí he taimi tatau pē mo hona taʻoketé, tuongaʻane siʻí, mo ʻena ongomātuʻá. ʻOkú na pehē naʻe akoʻi kinaua ʻe he ongoongoleleí ke na fakaʻapaʻapa ki heʻena faʻeé mo ʻena tamaí. Okú na saiʻia ʻaupito ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ʻa ia ʻoku fai pē ʻi honau loki fakafāmilí, ʻoku tuʻu ʻi ʻolunga he kiʻi falekoloa ʻo ʻenau tamaí. ʻOkú ne fakatau atu ha ngaahi nāunau fakaʻapi, suka, sipaisi, lole mo e meʻakai maʻá e fanga monumanú. Ko e taha ʻo e ngaahi feituʻu ʻoku nau saiʻia ke talanoa ai mo iá ko hono ʻōfisi he konga ki mui ʻo e falekoloá, ʻa ia ʻoku fonu e holisí he ngaahi tā ʻo e ngaahi temipale kehekehe ʻo e Siasí.

Ko e fakamatala ʻeni ʻa Sitelá, “ʻOkú ne maʻu ai ha faingamālie ke fai ha kiʻi ngāue fakafaifekau ʻi he taimi ʻoku haʻu ai e kakaí ʻi haʻanau meʻa fakangāue pea nau fie ʻilo pe ko e hā e ngaahi fale ko iá.” “Ka ʻoku ou tui ʻokú ne toe fakamanatu foki ki ai ʻa ʻene ngaahi palōmesi mo e ngaahi taumuʻa taʻengatá ʻi he ʻaho kotoa pē; he ʻoku pehē pē foki kiate kimautolu. ʻOku totonu ke tau teuteu ke hū ʻi he temipalé, pea ʻokú ne fakamanatu maʻu pē ia kiate kimautolu.”

ʻOku hanga atu ʻa e fāmili Tāfoló ki ha kahaʻu lelei. ʻOku pehē ʻe Sitela, “ʻE kei tupu pē ʻa e Siasí ʻi Kuatalupe, pea ʻe moʻui ia.” “Ko e meʻá pē ke fai hotau fatongiá, fakakongokonga pē ʻi he ʻaho ki he ʻaho, ʻo falala ki he ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē pea vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo ha niʻihi ʻi he taimi ʻe lava aí.”

Ko e Seminelí mo Kolaiate

ʻOku ʻalu ʻa ʻEle Monitelitoni, taʻu 15, ki he seminelí he pongipongi kotoa pē ʻoku fai ai e akó, neongo ʻoku teʻeki ai ke ne kau ki he Siasí. ʻOkú ne pehē, “ʻOku hangē ia ne u tupu hake pē he Siasí he ngaahi founga lahi koeʻuhí ko ʻeku tupu hake ʻo nofo takai pē he Siasí, pea ne u maheni mo e ongoongoleleí.”

ʻOkú ne pehē ʻoku manako he ʻalu ki he seminelí he “ʻoku lelei kiate kitautolu toʻu tupú ke tau ako fakataha e folofolá, neongo kuo pau ke tau tomuʻa ʻā kitautolu teʻeki hopo e laʻaá ʻo ʻalu ke aʻu ki ai.” ʻOku kamata e seminelí he 6:00 pongipongi, ko ia ʻokú ne ʻā hake ʻi he 5:00. “ʻOku pehē ʻe he niʻihi ia hoku kaungāmeʻá ʻoku ou vale, ka ʻi heʻeku fakamatalaʻi ange ʻa e meʻa ʻoku tau faí, ʻoku nau pehē ʻoku sai. Ko e tahá, ʻoku ou ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻeku ʻi aí. Ko ha ongo fakaʻofoʻofa ia ʻoku ou manatuʻi ʻi he ʻaho kotoa ko iá.”

Ko e taha ʻo e ngaahi talanoa he Tohi Tapú ʻokú ne manako taha aí ko Tēvita mo Kolaiate. ʻOkú ne pehē ʻokú ne maʻu ai ha loto-toʻa ke ne ʻiloʻi ʻe tokoniʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kakai īkí ke nau lavaʻi e ngaahi palopalema lalahí, he ʻokú ne fehangahangai mo ha faingataʻa ʻoku faʻa hangē ka lahi tatau pē ia mo Kolaiaté. ʻOku māvae ʻene ongomātuʻá, pea neongo ʻoku mālohi e faʻē ʻa ʻElé he Siasí mo ne fakaʻamu ke ne hoko ko ha mēmipa, ka ʻoku kei pehē pē ʻe heʻene tamaí ke ne tatali. Ko ia ʻokú ne kei tatali pē, ko e fakaʻapaʻapa ki heʻene tamaí, ʻo ne moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻi he faʻa kātaki, mo lotu ʻe liliu hono lotó ʻi ha ʻaho.

ʻOku pehē ʻe ʻEle, “Kapau ʻe lava ke u fai ha pōpoaki ki he toʻu tupu ʻo e Siasí, te u talaange ke nau ʻalu ki he seminelí ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo e uiké, pea ki he lotú ʻi he Sāpate kotoa pē, he ko e lahi ange hoʻo fai ʻení, ko e lahi ange ia hoʻo sio ki hono leleí mo ʻene ngaohi koe ke ke mālohí.” Neongo ʻoku ʻikai lava ke maʻu ʻe ʻEle ʻa e tukufakaholo ʻo ʻene hoko ko e toʻu tangata tolu ʻi he Siasí—ʻoku teʻeki ai ke hoko ʻeni—ka ʻokú ne ʻiloʻi te ne lava ʻo ngāue he ʻahó ni ke langa hake ʻa e tukufakaholo ko iá ki ha ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou ʻilo ʻoku fie maʻu ke u kamata he taimí ni, pea kapau te u faivelenga maʻu ai pē, ʻe hoko ha ngaahi meʻa lelei.”

Fakafoʻou e Iví ʻi he Pongipongí

ʻOku ʻilonga ʻi ha kalasi semineli pongipongi ʻi ʻApaimesí ʻa e holi tatau pē ke faʻufaʻu ha ivi mālohi ʻoku toe lahi angé. ʻOku lova kumi folofola ʻa kinautolu ʻi he kalasí. ʻOku nau haʻu fie haʻu ke tā ha ngaahi fakatātā he palakipoé. Ko e taimi kotoa pē ʻoku fehuʻi ai e faiakó, ʻoku vave e hiki hake ʻa e ngaahi nimá ke talí.

ʻOku pehē ʻe Tuleivisi Tivalei, taʻu 14, “ʻOku tokoniʻi kimautolu ʻe he Seminelí ke mau ʻiloʻi lelei ange ʻa e ʻOtuá.” “ʻOku toe tokoni foki ki hono teuteuʻi kimautolu ke mau lava ʻo fai ʻa e ngāue fakafaifekaú pea ke mau teuteu he taimí ni ke ngāue fakafaifekau taimi kakato he kahaʻú. ʻOkú ke poto ʻi hoʻo ako e folofola ʻa e ʻOtuá, pea ʻokú ke aʻu ki he akó ʻokú ke ʻāʻā lelei, pea fonu ho ʻatamaí ʻi he ngaahi fakakaukau leleí. ʻOkú ne ʻoatu ha ivi foʻou kiate koe.”

Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻo e fakafoʻoú (regenerate) “ko e toe fanauʻi foʻou fakalaumālie pe ului.” ʻE lava foki ke toe ʻuhinga ia ki he “fakafoki ki ha tuʻunga lelei, māʻolunga pe taau ange.” ʻOku pehē ʻe Tuleivisi ʻoku toe fakafoʻou foki ia ʻi heʻene ngāue he lakanga fakataulaʻeikí. “ʻOkú ne faitāpuekina au mo hoku fāmilí, he ʻoku lava ke u tokoni ai kiate kinautolu ʻoku mau feohí, kau ai hoku fāmilí. ʻOkú ne fakafonu hoku lotó ʻaki ʻa e fiefia.”

ʻOku pehē ʻe Lesilī ʻAmusouka, taʻu 15, “Kapau te tau falala ki he Tamai Hēvaní, ʻe lava ke tāpuakiʻi kitautolu.” “ʻOku tau ʻilo ʻokú Ne teuteu maʻu pē ha hala maʻatautolu. Kapau he ʻikai ke tau loto fakaveiveiua, kapau te tau tui pea tauhi e ngaahi fekaú, te Ne fakafiefiaʻi hotau ngaahi laumālié.” ʻI hono fakalea ʻe tahá, te Ne tokoni mai ke tau fakafoʻou ʻa kitautolu, mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata.

ʻŪ taá naʻe fai ʻe Richard M. Romney

ʻOlungá, taupotu ki ʻolungá: ʻOku fiefia ʻa e fānau semineli ko Luitikia, Tuleivisi, ʻEle, mo Lesilií (peesi hanga maí) ʻi hono ako fakataha ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻiloʻi ʻe Koko (peesi ki muʻá) hono fakamālohia ʻe he ongoongoleleí ʻa hono fāmilí.