2009
Ko Hono Tokoniʻi e Kau Papi Ului Foʻoú Ke Nau Kei Mālohi Ai Pē
Fēpueli 2009


Ko Hono Tokoniʻi e Kau Papi Ului Foʻoú Ke Nau Kei Mālohi Ai Pē

ʻOku tau kau kotoa pē ʻi he ngāue ko hono pukepuke ʻa e kāingalotú. Ko e founga ia ʻoku hoko ʻi he fakauluí—ʻa e liliú pea mo e toutou foki maʻu pē ki he ʻEikí.

ʻĪmisi
Susan W. Tanner

Tā ʻo Sisitā Tená naʻe fai ʻe he Busath Photography; tā valivalí naʻe fai ʻe Henrik Als; tā fakatātā ʻa Steve Kropp

Ne ma ō he kuohilí mo hoku husepānití ʻi haʻaku ʻaʻahi ki he fakatonga ʻo Palāsilá. Ko e feituʻu ʻeni naʻá ne ngāue fakafaifekau aí. ʻI heʻema aʻu atu ki ha fakataha naʻe fai he efiafi ʻe taha, naʻe fakafeʻiloaki mai he matapaá ha faʻē kei siʻi ʻo ne talamai ko ia ʻe fakatonulea maʻaku he fakatahá. Naʻá ne tafoki ʻo pehē ange ki hoku husepānití, “ʻEletā Tena, ko koe naʻá ke ʻomi e ongoongoleleí ki hoku fāmilí he ngaahi taʻu lahi kuo hilí. Ne u kei siʻi ʻaupito he taimi ko iá, ka naʻá ku tupu hake pē ʻo fanongo naʻe ʻi ai e kaunga ho hingoá ki he kau fuofua papitaiso ʻi homau fāmilí.” Naʻá ne fakamatala leva ki he faivelenga ʻa e mēmipa takitaha ʻo e fāmilí ʻi he Siasí he ngaahi taʻu ki mui aí. He toki feʻiloaki fakafiefia moʻoni ia!

Lolotonga e fakatahá, ne vakai atu hoku husepānití ki he kāingalotú ʻo ne mamata ki hanau niʻihi naʻá ne akoʻi ki ai e ongoongoleleí pea naʻa nau kei faivelenga pē. Naʻe fakahā ʻe hoku husepānití ʻi heʻene fakamoʻoní ʻa ʻene fiefia ke ʻiloʻi ʻoku kei hokohoko ai pē ʻa ʻenau faivelengá. Naʻá ne pehē ʻokú ne manatu ai ki he talanoa ʻi he Tohi ʻa Molomoná ki he fetaulaki ʻa ʻAlamā mo hono ngaahi kaumeʻa, ko e ngaahi foha ʻo Mōsaiá, heʻene fefonongaʻaki holó:

“Ko ʻeni naʻe ʻia ʻAlamā ʻa e ngaahi fohá ni ʻo Mōsaiá ʻi he taimi naʻe ʻuluaki hā mai ʻa e ʻāngeló kiate iá; ko ia naʻe fuʻu fiefia lahi ai ʻa ʻAlamā ke mamata ki hono kāingá; pea ko e meʻa naʻe fakalahi ai ʻo lahi ange ki heʻene fiefiá, ko ʻenau kei tui mo kaungā-ngāue maʻá e ʻEikí” (ʻAlamā 17:2; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe pehē pē ʻa e feʻiloaki ʻa hoku husepānití ʻi Palāsila he pō ko iá mo ha ngaahi kaumeʻa ʻofeina mei he kuo hilí ne nau “kei hoko ko hono ngaahi tokoua [mo e tuofāfine] ʻi he ʻEikí.”

Ko e fakaʻānaua ʻeni ʻa e faifekau ngāue faivelenga kotoa pē: ke kei nofo maʻu ʻa e kau papi ului foʻoú ʻi he Siasí pea “[fakaʻau] ʻo mālohi ʻi he ʻiloʻi ʻo e moʻoní” (ʻAlamā 17:2). Ko e fakaʻānaua ʻeni ʻa e mātuʻa faivelenga kotoa pē: ke kei tauhi tōnunga ʻenau fānaú ki he tuí. Ko e fakaʻamu foki ʻeni ʻa e kau taki ʻo e Siasí maʻá e kāingalotu ʻoku nau tokangaʻí, pea ko e holi ia ʻoku ʻi he loto ʻo ʻetau Tamai Hēvaní maʻa ʻEne fānaú (vakai, Mōsese 1:39).

Fekumi Kiate Kinautolu ʻOku Heé

ʻOku ongo kiate au hono toutou fakahā ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ʻofa ki Hono kakaí, neongo ʻenau heé—kae mahalo ʻoku tautautefito ʻeni ki he taimi ʻoku nau hē ai. Fakakaukau ki he ngaahi tala fakatātā ʻa e ʻEikí ʻo kau ki he ngaahi meʻa naʻe molé: ko e sipi, paʻanga, mo ha foha maumau koloa (vakai, Luke 15). ʻOku ʻalu ʻa e tauhi sipí ʻo kumi ʻa e sipi ʻoku heé; ʻoku fekumi fakamātoato e fefiné ʻi hono falé ki he paʻanga ne molé; ʻoku lele atu ʻa e tamaí ki hono foha ne molé “ka ʻi heʻene kei mamaʻo ʻaupitó … pea [fāʻofua] ia, mo [ʻuma] kiate ia (Luke 15:20). ʻOku pehē ʻetau mamata ʻi he talanoa fakatātā ʻo e ʻakau ko e ʻōlivé ki he ʻofa mamahi ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ʻoku heé (vakai, Sēkope 5). Naʻe toutou tangilāulau ʻa e ʻEiki ʻo e ngoué: “ʻOku fakamamahi kiate au ʻo ka mole ʻiate au ʻa e fuʻu ʻakaú ni” (Sēkope 5:7, 11, 13, 32). ʻI hono kotoa e tohi ʻa ʻĪsaiá, ʻoku fakahā ai ʻe he ʻEikí ki ʻIsileli he ʻikai ngalo kinautolu: “Vakai, kuó u tohi tongi koe ʻi hoku ʻaofinimá” (ʻĪsaia 49:16). ʻOku folofola ʻa e ʻEikí ʻi he tohi ʻa ʻIsikelí ʻo pehē, “Te u kumi kiate ia naʻe molé, pea te u toe ʻomi ʻa ia naʻe fakaheeʻi atú, te u nonoʻo ʻa ia naʻe mafesí” (ʻIsikeli 34:16).

ʻI heʻetau kau ʻi he ngāue ko hono pukepuke mo fakamālohia e kāingalotú, ʻoku tau kau fakataha ai mo e ʻEikí ʻi he ngāue ʻofa ke fekumi ki hotau ngaahi tuongaʻane mo e tuofāfine kuo hangē ha sipi heé, ha paʻanga kuo molé, pe foha maumau koloá.

Ko e Hū Atu ki ha Māmani Foʻou

ʻE lava pē ke fakatuʻutāmaki ʻa e halá kiate kinautolu ʻoku foʻou ki he Siasí ʻi heʻenau feinga ke maheni ʻenau moʻuí mo e ngaahi fuʻu liliu lahi kuo hokó. Naʻe fakamatala ha mēmipa foʻou ʻe taha ʻo kau ki he liliu faingataʻa ko ʻení. Naʻá ne pehē: “ʻI he taimi ʻoku kau mai ai ʻa kimautolu fiefanongó ki he Siasí, ʻoku mau ʻohovale ʻi heʻemau toki ʻiloʻi ko haʻamau hū mai ki ha maama ʻoku kehe, ko ha maama ʻoku kehe hono ngaahi tukufakaholó, anga faka-Siasí mo hono ngaahi leá. ʻOku mau toki ʻiloʻi ai ta ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha taha pau ia pe ko ha feituʻu maʻuʻanga fakamatala pē ʻe taha te mau lava ʻo maʻu mei ai ha fakahinohino ʻi heʻemau fononga he maama foʻoú ni.”1

Kuo toutou akonaki ʻaki ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻa hono fie maʻu ʻetau tokoní ʻe hotau kāingalotu foʻoú mo kinautolu kuo hē atú. ʻOku nau fie maʻu ha kaumeʻa, ha fatongia, peá ke fafangaʻi fakalaumālie kinautolu ʻo hangē ko ia ʻoku akoʻi ʻi he tohi ʻa Molonaí: “Pea ka hili hono tali ʻa kinautolu ki he papitaisó, … naʻe lau ʻa kinautolu ki he kakai ʻo e siasi ʻo Kalaisí; pea naʻe tohi honau ngaahi hingoá, koeʻuhí ke manatuʻi mo fafanga ʻa kinautolu ʻaki ʻa e folofola lelei ʻa e ʻOtuá, ke tauhi ʻa kinautolu ʻi he hala totonú” (Molonai 6:4).

Lolotonga e folau tatau pē ki Palāsilá, ne u ʻaʻahi ai ki ha kau finemui ʻi honau ngaahi ʻapí, ʻi heʻeku fie maʻu ke “manatuʻi mo fafanga” ʻa kinautolú. Ne mātuʻaki loto-toʻa ʻaupito ha niʻihi ʻi heʻenau fakamoʻoní, ka ne ʻi ai ha niʻihi naʻe ʻikai ke nau kei mālohi ʻi he Siasí. Ne u kole kiate kinautolu ʻi he ngaahi tūkunga takitaha ko ʻení pe te nau lava ʻo lau e kaveinga ʻa e Kau Finemuí. Naʻa nau lava kotoa! Ne u fehuʻi leva ki he tokotaha kotoa pe ko e fē he ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga ʻo e Kau Finemuí ʻoku mahuʻinga taha kiate iá pea mo hono ʻuhingá. Ne u ongoʻi e Laumālie ʻi he tali mai ʻa e taʻahine takitaha, peá u ʻiloʻi ʻoku kei moʻui pē ha kiʻi tui siʻisiʻi ʻi he niʻihi naʻe ʻikai kei maʻulotú. Ne u ʻiloʻi kapau ʻe ʻi ai ha taha te ne manatuʻi mo ʻofeina ʻiate kinautolu takitaha pea tanumaki ʻa e kiʻi tui siʻisiʻi ko iá, ʻe lava pē ke ulo lahi ʻenau māmá.

Fatongia Fakatāutahá

ʻOku ʻuhinga e fafanga ʻaki e folofola lelei ʻa e ʻOtuá ke tau tokanga ki he tupulaki fakalaumālie mo e lelei ʻa e niʻihi kehé, ʻo hangē pē ko ʻetau fafanga hotau sino fakamatelié. Neongo ʻoku totonu ke tokoni e ngaahi mātuʻá, kau takí, mo e kaungāmeʻá ʻi he ngāue ko ʻení, ka ʻoku ʻi ai foki e fatongia fakatāutaha ʻo e kau ului foʻoú, toʻu tupu ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fehuʻí, mo e kāingalotu ʻoku fēinga ke mālohí ke nau tokoniʻi ʻa kinautolu pē. ʻOku lelei taha pē hono fakahoko ʻení ʻi hono ako fakatāutaha ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku ou manatuʻi lelei pē ʻa e faʻahitaʻu māfana ne u ʻosi ai mei he akoʻanga māʻolungá Ko ha taimi faingataʻa fakalaumālie ʻeni kiate au, ko ha taimi ne u kei fekumi ai ki he ongoongoleleí ʻo hangē pē ko e kau ului foʻou tokolahi. Ko ʻeku founga ke fakaleleiʻiʻaki e ngaahi palopalema ko ʻení ko hono lau mo ako fakamātoato ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻo faʻa fai ia ʻi ha vahaʻataimi lōloa. ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi taimi ko ia ne u fonu ai he Laumālié. Ne hoko e vahaʻa taimi ko ʻení ko ha fakavaʻe mahuʻinga ia ki hono tanumaki mo fakatupulaki ʻeku fakamoʻoní.

ʻIkai ngata pē ʻi hono manatuʻi mo fafangaʻi ʻa kinautolu ʻoku mole pe heé, ka ʻoku fie maʻu ke tau ʻoange ha faingamālie ke nau fua ai ha fatongia. Naʻe naʻinaʻi ʻa e Fakamoʻuí ki he ʻAposetolo ko Pitá, “ʻO ka ke ka toe liliu, ke ke tokoni ki ho kāingá” (Luke 22:32). ʻOku ʻoange ʻe he ngaahi fatongia faka-Siasí ʻa e faingamālie ke fakamālohia ai ʻe he kāingalotú ʻa e niʻihi kehé pea nau tupulaki ai pē foki mo kinautolu.

ʻI he kei taʻu hongofulu tupu ʻeku fānaú pea ʻi ai e taimi ne ʻikai te nau faʻa fie ʻalu ai ki he Mutualé pe ngaahi fakatahaʻanga kehé, naʻá ku lea kiate kinautolu ʻo kau ki honau fatongiá. Ne u talaange ʻoku ʻikai ko ʻetau ʻalu maʻu pē ki ha fakatahaʻangá koeʻuhi ko e meʻa ʻe lava ke tau maʻu mei aí, ka ko e meʻa ʻe lava ke tau foaki atú. Ne u faʻa pehē ange, “ʻOkú ke fie maʻu e Siasí, pea ʻoku fie maʻu koe ʻe he Siasí.” ʻOku fie maʻu ke ongoʻi ʻe he kau ului foʻoú mo e kāingalotu māmālohí ʻoku fie maʻua kinautolu.

Ko ha Ngāue maʻá e Tokotaha Kotoa Pē

ʻOku tau kau kotoa ʻi he ngāue ke pukepuke ʻa e kāingalotu foʻoú. Ko e founga ia ʻoku hokohoko fai fakauluí—ʻa e liliú pea mo e toutou foki maʻu pē ki he ʻEikí. ʻOku ui ia ʻe ʻAlamā ko ha fuʻu liliu lahi (vakai, ʻAlamā 5:14). Ko e ngāue ʻoku tau faí ko e fakaului ʻo tatau ai pē, pe ʻoku tau ngāue mo ha kau fiefanongo, toʻu tupu, kāingalotu māmālohi, pea aʻu pē ki he kāingalotu mālohí. ʻOku totonu ke tau kau kotoa ʻi he tokoni ki he ngāue ʻa e ʻEikí, ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa ʻEne fānaú (vakai, Mōsese 1:39).

Naʻe hiki ʻe hoku husepānití ʻi heʻene tohinoa he ngāue fakafaifekaú: “Ko e uluí ʻa e mana maʻongoʻonga tahá. ʻOku toe fakaofo ange ia ʻi he fakamoʻui ʻo e mahakí pe fokotuʻu hake ʻo e maté. He ko e tokotaha ʻoku fakamoʻuí ʻe toe puke pē pea iku ʻo ne mate, ka ʻe tolonga ʻa e mana ʻo e fakauluí ʻo taʻengata pea ʻe aʻu ia ki he taʻengatá maʻá e tokotaha kuo uluí pea pehē foki ki hono hakó. ʻOku fakamoʻui mo huhuʻi ha ngaahi toʻu tangata kakato mei he maté ʻi he mana ʻo e fakauluí.”

Tau kau fakataha mo e ʻEikí ʻi hono kumi ʻa ia naʻe molé, ʻi hono toe fakafoki mai ʻa ia naʻe fakaheeʻi atú, pea nonoʻo ʻa ia naʻe mafesí. Pea te tau fiefia ʻi he ʻaho lahi ʻo e ʻEikí, ʻo hangē ko e fiefia ʻa hoku husepānití, ʻi he ʻiloʻi ʻoku kei hoko pē ʻa kinautolu ne nau ʻofa ʻi he ongoongoleleí ko hotau ngaahi tuongaʻane mo e tokoua ʻi he ʻEikí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Hā ʻi he lea ʻa Gordon B. Hinckley, “Kumi ʻa e Fanga Lamí, Fafanga ʻa e Fanga Sipí,” Liahona, Siulai 1999, 122; Ensign, May 1999, 108.

ʻOku fie maʻu ʻetau tokoní ʻe he kāingalotu foʻoú mo kinautolu ʻoku heé. ʻOku nau fie maʻu ha kaumeʻa, ha fatongia, pea mo fafangaʻi fakalaumālie.

Taá naʻe fai ʻe Steve Bunderson; Naʻa Nau Fakafoki Mai Au, tā ʻe Steve Kropp