2009
Ngaahi Fehuʻi mo e Talí
Fēpueli 2009


Ngaahi Fehuʻi mo e Talí

“ʻOku ou manavasiʻi naʻa ʻomai kiate au ʻe ha taha ha kava mālohi pe faitoʻo kona tapu. ʻOku ʻikai te u saiʻia ke tali ʻikai ki he kakaí pe ʻai ke nau ʻita mai kiate au. ʻE lava fēfē ke u fakapapauʻi he ʻikai te u tukulolo?”

Fakapapauʻi pē ki muʻa—he taimí ni—te ke tali ʻikai ange. Kapau te ke ʻio, ʻe faingataʻa ange ke ke tali ʻikai ʻi he kahaʻú. ʻE fakaʻapaʻapaʻi koe ʻe he tokolahi ʻo e kakaí ʻi hoʻo tauhi ki hoʻo tuʻunga moʻuí. Pea ʻe siʻi ange haʻanau toe kole atu he kahaʻú ke ke kau mo kinautolu.

ʻOua te ke tokanga koe ki he ʻita atu ʻa e kakaí. Ko e fili pē ia ʻanautolu kapau te nau ʻita atu, ka ko e fili ia ʻaʻau ke ke kei maʻu ʻa e Laumālié pea ʻoua naʻa fai ha meʻa te ke fakameʻapangoʻia ai.

Mahalo ʻe faingofua ange haʻo ʻikai kapau ʻokú mo ʻi ai mo hao kaungāmeʻa. ʻE tokoni e poupou ʻo hao kaungāmeʻa ke ke lava ʻo tali ʻikai ki ha falukunga kakai.

Feinga foki ke ke fakaʻehiʻehi mei ha hoko ha meʻa peheni. Fili ha kaungāmeʻa ʻoku mou tatau pea nau fakaʻapaʻapaʻi hoʻo ngaahi tuʻunga moʻuí. Hangē ko ʻení, kapau te ke ʻalu ki ha paati, ʻai ke ke ʻiloʻi pe ko hai ʻe ʻi aí. ʻOua te ke ʻalu kapau ʻoku ʻikai te ke ongoʻi fiemālie pe ueʻi koe ke ke nofo.

Tauhi Hoʻo Palōmesí

ʻI he ʻosi pē hoku papitaisó, naʻe ʻikai te u toe ʻalu au ki ha paati ʻoku ʻi ai ha kava mālohi mo e sikaleti. ʻI he ʻaho ʻe taha ne pehē mai hoku ngaahi kaungāmeʻá, “Haʻu ke tau ō. He ʻikai ke hoko ha meʻa ia.” Ne u tali ʻikai ange he naʻá ku ʻosi palōmesi he ʻikai te u inu kava mālohi, ifi tapaka, pe maʻu faitoʻo kona tapu. Naʻe mahino kiate kinautolu he naʻa nau ʻosi ʻiloʻi naʻá ku kau ki he Siasí, pea ʻoku nau ʻiloʻi hono mahuʻinga ʻo ʻete fai ha palōmesí.

ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau fai ki he loto ʻo hotau kaungāmeʻá ka ki he finangalo ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. Kapau te tau fakahoko e ngaahi palōmesi naʻa tau fai kiate Ia ʻi hotau papitaisó, ʻe tapuekina kitautolu.

Lōsana C., taʻu 19, Lima, Pelū

Fai ʻa e Tukupaá

Ne u fuʻu manavasiʻi naʻa loto mamahi hoku kaungāmeʻá. Ka ne u fakakaukauloto pē kapau te u ʻio ange, ko hai leva te u fakalolomamahiʻí? Ko e meʻa lelei tahá pē ko ʻeku fai e filí ʻi ha taimi fuoloa ki muʻa pea hoko mai ʻa e meʻa ko iá. Ne u fai ha tukupā he ʻikai te u tali e faitoʻo konatapú mo e kava mālohí. Hili haʻaku toutou ʻikai ange, naʻa nau fakaʻapaʻapaʻi ange au ʻi he fili ne u faí. Fuoloa siʻi pe mei ai, ka ʻeke mai ʻe ha taha pe ʻoku ou fie inu kava mālohi, ʻe pehē ange ʻe ha taha ia ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻá, “ʻIkai, ʻoku ʻikai inu ʻa Kolata ia.” Naʻe faingofua ange leva kiate au hono ʻiloʻi ko ia ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻá he ʻikai te u inú.

ʻEletā Kolata, taʻu 20, Misiona ʻAitahō Pokateló

Maʻu e Lototoʻa ke Tuʻu Maʻu

Naʻe ʻomi ʻe ha taha ha faitoʻo konatapu kiate au he konga ki muʻa pē o e taʻu ní. Naʻe ʻikai te u fie maʻu ke lotomamahi ʻa e tokotaha ko ʻení, ka ne u maʻu pē ha lototoʻa ke talaange naʻe ʻikai ke u fie maʻu ia. ʻOku ʻikai te u lava ʻo fakamatalaʻi atu ʻeku houngaʻia ʻi heʻeku mateakiʻi e meʻa ʻoku ou tui ki aí. Hili mei ai ha ngaahi uike, naʻe talamai ʻe he tama naʻá ne ʻomi kiate au ʻa e faitoʻo konatapú ʻa ʻene toʻaʻia heʻeku taukaveʻi e meʻa ne u tui ki aí. Naʻá ne talamai kuo teʻeki ke fetaulaki mo ha taha naʻe lava ke ne fai ʻeni, pea naʻe fie maʻu ha loto toʻa ke lava ʻo fai ia. Naʻá ne pehē he ʻikai teitei ngalo ʻa e meʻa naʻe hokó.

Te ke lava ʻo hoko ko ha maama ki he niʻihi kehé mo ha ivi takiekina ki he leleí ʻi hoʻo faʻifaʻitakiʻangá (vakai, Mātiu 5:16).

Mele T., taʻu 16, ʻAlesona, USA

Tuʻu Mālohi mo Taʻeueʻia

ʻE fakaʻapaʻapaʻi koe ʻe ho toʻú ʻi hoʻo tali ʻikaí mo tauhi ki hoʻo tuʻunga moʻuí. Feohi mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻoku mou tuʻunga moʻui tataú. Te nau poupouʻi koe ʻi hoʻo tuʻu mālohi mo taʻeueʻiá.

Linitī S., taʻu 15, ʻIutā, USA

Loto-toʻa

Ne hoko foki e meʻa tatau kiate au. Naʻá ku lotu ki heʻetau Tamai Hēvaní. Naʻá ku lau e folofolá mo fakalaulauloto ki ai peá u feinga ke fakamālohia ʻeku fakamoʻoní. Pea ko ʻeku fehangahangai pē mo ha meʻa pehē, ne u pehē ange, “Kataki, ʻoku ʻikai ke u inu. Ko e mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.” Ne u feinga ke mahino ki he kakai kehé ʻeku tuʻunga moʻuí. Ne u manavasiʻi ʻi he kamataʻangá, ka ko ʻeni kuó u anga ki ai, pea ʻoku hokohoko atu ʻeku tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. Ne u lavaʻi e ʻahiʻahí ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí, pea naʻe tapuekina foki au ʻaki ʻa e falala, tui, moʻui lelei, mo ha ngaahi tuʻunga moʻui māʻolunga. Kātaki ʻo maʻu ha loto-falala mo e loto toʻa ke ke tali ʻikai ange ki ho kaungāmeʻá. ʻE lava ke ke ulo ʻo hangē ha maama ngingilá ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke toe fakafehuʻia ai ho tuʻunga moʻuí.

Lī, M., taʻu 17, Soulu, Kōlea

He Taimí Ni

Kapau te ke fili he taimí ni ke ʻoua ʻaupito pē naʻá ke tali ʻa e faitoʻo kona tapú pe kava mālohí, ʻe faingofua ange leva ke ʻoua naʻá ke ʻahiʻahiʻi ia. He ʻikai fie maʻu ia ke ke toe fakakaukauʻi haʻo tali ʻe fai. ʻE faʻa fakaʻapaʻapaʻi ʻe he kakaí ʻa hoʻo filí pea te ke ngāue fakafaifekau ai pē ʻaki haʻo fakamatalaʻi ange kiate kinautolu ʻa e Lea ʻo e Potó.

Senitela H., taʻu 14, ʻAlapama, USA