2009
Ne u Maʻu ʻa e Nonga mo e ʻAmanaki Lelei ʻi he Ongoongoleleí
Māʻasi 2009


Ne u Maʻu ʻa e Nonga mo e ʻAmanaki Lelei ʻi he Ongoongoleleí

Naʻe fāʻeleʻi au ʻi ha kiʻi kolo ko Pinitula ʻi Simipāpuē, ʻi ʻAfilika, ko e siʻi taha ʻi ha fānau ʻe toko ono. Hili pē ha ngaahi taʻu siʻi hono fāʻeleʻi aú, naʻe vete ʻeku ongomātuʻá, pea ne ʻohake tokotaha pē kimautolu—ko e fānau fefine ʻe toko fā mo e fānau tangata ʻe toko ua—ʻe heʻeku faʻē angalelei mo ʻofá.

Naʻa mau moʻui faingataʻaʻia. Naʻe pau ke u lue lalo he kilomita ʻe fā pe nima (maile ʻe 3) ki he akó, pea naʻá ku ʻalu taʻesū pe taʻekai. Naʻe ʻikai pē teitei ʻosi haku teemi he akó he taʻu takitaha he naʻe ʻikai lava ʻo totongi. Naʻe faingataʻa ke maʻu ha paʻanga ke totongi taimi totonu ʻeku akó. Ko e taimi kotoa pē ne maʻu ai haʻamau paʻanga, ne u feinga ke fakatotoloʻi pe naʻe māu fēfē ia, ka naʻe ʻikai pe ke ʻiloʻi. Ko e mana ke fakakaukau atu ki hono ʻohake lelei kimautolú. Naʻe hoko ia tupu pē mei he ʻofa mo e finangalo ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.

Naʻe manako ʻeku faʻeé he ʻalu ki he lotú, pea koeʻuhi ko au naʻe siʻisiʻi tahá, ne u ʻalu ai mo ia. ʻI he 1998, ʻi hoku taʻu 13, naʻe haʻu ai ki homau feituʻú ha ongo faifekau ʻa e Siasí ʻo ʻaʻahi ki ha kāingalotu māmālohi. Naʻe ʻalu hake e ongo faifekaú ʻoku fai ʻema soka mo hoku kaumeʻá. Naʻa mau talanoa, pea ʻeke mai ʻe he ongo faifekaú pē ʻe lava ke na ʻaʻahi mai kiate kimaua he uike hoko maí. Naʻá na akoʻi kimaua, peá ma tali ʻa e fakaafe papitaisó.

ʻI he 2002, hili ia ha taʻu ʻe fā mei ai, naʻe mālōlō ʻeku tamaí mo e taha ʻo hoku ngaahi tuofāfiné ʻi he ongo uike hohoko pē. Ne u hokohoko atu pē ko ha faifekau fakavahefonua ʻo aʻu ki hono maʻu hoku uiuiʻi ngāue fakafaifekau taimi kakató ʻi Siulai ʻo e 2004 ke u ngāue ʻi he Misiona ʻAfilika Saute Tēpení. Ne hili pē ha ngaahi māhina siʻi mei heʻeku kamata ngāue fakafaifekaú mo e maʻu ʻa e telefoni mei hoku tokouá ʻo fakahā ki heʻeku palesiteni fakamisioná kuo mālōlō ʻeku faʻeé pea kuo ʻosi tanu ia. Te ke lava ʻo fakakaukau atu ki he ongo naʻá ku maʻú ʻi he mole ʻa ha faʻē hangē ko iá? ʻOsi pē mei ai ha māhina ʻe fā kuo mālōlō mo hoku tuofefine ʻe taha.

Ne u akoʻi e kakaí ʻi heʻeku hoko ko ha faifekaú ʻo fekauʻaki mo e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻe ʻikai te u teitei hohaʻa ʻi he ngaahi mole kuo hokó koeʻuhi pē ko ʻeku fakamoʻoní. Naʻe nonga pē hoku ʻatamaí mo e ʻamanaki lelei te u toe sio ki heʻeku ongo mātuʻá mo hoku ongo tuofāfiné ʻi he taimi totonu. ʻI heʻeku foki ki ʻapi ʻi Siulai 2006 hili ʻeku ngāue fakafaifekaú, ne u ʻalu ki he Temipale Sohanesipeeki Saute ʻAfiliká ʻo papitaiso fakafofonga maʻá e kau mēmipa tangata ʻo hoku fāmilí kuo mālōloó, pea fakahoko mo e papitaiso maʻa hoku ongo tuofāfine kuo mālōloó.

Naʻe kei ʻi ha tuʻunga faingataʻa pē ʻa Simipāpuē, ka naʻe ʻi ai ʻeku fakamoʻoni mālohi ki he lelei ko ia ʻe lava ke maʻu ʻi he muimui ki he kau takí mo e ngaahi polokalama ʻa e Siasí. Neongo homau ngaahi faingataʻaʻiá, ka naʻe lava ke mau maʻu ʻa e nonga mo e ʻamanaki lelei ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. Fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi Heʻene tokangaʻi mo fakahinohino ʻa Hono Siasí mo ʻEne fānaú. ʻOku ou fakamālō kiate Ia koeʻuhi ko e temipalé, ʻa ia ʻokú ne ʻomi ʻa e nonga mo e ʻamanaki lelei kiate kitautolu te tau toe feʻiloaki mo hotau ngaahi fāmilí.

Naʻe folofola e ʻEikí, “Kuó u tala ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu, koeʻuhí ke mou maʻu ʻa e fiemālie ʻiate au. Te mou maʻu ʻa e mamahí ʻi māmani; ka mou loto toʻa; kuó u ikuʻi ʻa māmani” (Sione 16:33).

Neongo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí, tau kei ʻamanaki pē muʻa ʻe lelei, ʻo ʻoua naʻa tau teitei taʻetui pea ʻoua naʻa tau teitei fakafehuʻia e finangalo ʻo e ʻEikí.

Ne u ʻi he malaʻe ngāue fakafaifekaú ʻi ha ngaahi māhina siʻi pē mo e telefoni ange hoku tokouá mo e ongoongo fakamamahí. Ka koeʻuhi ko ʻeku fakamoʻoní, naʻe ʻikai te u teitei hohaʻa.