2009
ʻAʻeva ʻi he Tuí, Kae ʻIkai ʻi he Mamatá
Māʻasi 2009


ʻAʻeva ʻi he Tuí, Ka e ʻIkai ʻi he Mamatá

Ko e taʻu ʻeni ʻe 15 ʻa e kui ʻa Tākai Lamilasi ti Veikasi, ka ʻokú ne sio lelei ʻaupito pē ʻi ha ngaahi founga lahi. ʻOku pehē ʻe he fineʻeiki taʻu 70 ko ʻení, “ʻOku fakafiefia ʻaupito ʻa e sio ʻaki e mata fakatuʻasinó.” “Ka ʻe lava pē ke ne felei ʻetau vakai fakalaumālié.”

Naʻe kui ʻa Sisitā Tākai, ko e hingoa ʻeni ʻoku ʻilo ʻaki iá, ʻi ha tafa naʻe fai ki hono ongo matá.

ʻOkú ne pehē, “ʻI he kamataʻangá, ne u fifili pe te u lava fēfē ke fai e meʻa kotoa pē.” “Ka ʻoku ou lava lelei pē. ʻOku ou haeane, ʻoku ou tuitui, ʻoku ou ngaohi kai. ʻOku ʻikai hū ange ha taha lolotonga ʻeku ngaohi kaí,” peá ne kata. “ʻOku ou fakaʻaongaʻi e ngaahi fuʻu hele lalahi.”

Neongo ʻoku hohaʻa ʻa Sisitā Tākai ke ne kei maʻu ʻa ʻene tauʻatāina fakaesinó, ka naʻá ne fakapapauʻi te ne kei fakafalala pē kiate ia ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié, ʻo ne moʻui ʻaki ʻa e maama ʻo ʻene fakamoʻoni fakatāutaha kia Kalaisí kae ʻikai fakafalala ki ha taha kehe ke maʻu mei ai ʻene ʻilo ki he moʻoní.

Ko e Maama ʻo e Ongoongoleleí

Kimuʻa pea kau ʻa Sisitā Tākai ko ha mēmipa ʻo e Uooti Mailafololesí, ʻi he Siteiki Vina teli Mā Silei ʻAkupalasí, ki he Siasí ʻi he 1962, ko ʻene toki mali foʻou atu ia peá ne fifili pe ko e fē ʻa e siasi totonú.

Naʻá ne misi ʻi ha pō ʻe taha ki ha kakai mei he ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e māmaní, naʻa nau tui ha teunga hinehina naʻe hā makehe. ʻI he ʻaho pē hono hokó, naʻá ne fakatokangaʻi ʻoku tautau he uaea taufō ʻa e ʻapi naʻá ne ngāue ai ʻo tokoni ki hono fakamaʻá, ʻa e teunga tatau pē.

Naʻe talaange ʻe he tokotaha naʻá ne ngāue ki aí ʻoku fekauʻaki e teungá mo e ngaahi temipale ʻo e Siasi Māmongá. Ne ʻikai fuoloa kuo feʻiloaki ʻa Sisitā Tākai mo e kau faifekau kuo nau haʻu mei he ngaahi feituʻu kehekehe ʻo māmani ke vahevahe mo ia ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí.

Ko ha Hala Naʻe Maama ʻAki ʻa e Folofolá

ʻOku ʻofa ʻa Sisitā Tākai ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea naʻá ne faivelenga ʻi hono lau e folofolá ʻo aʻu ki he taimi naʻá ne toki kui aí.

Ko ʻene manatu ʻeni ki aí, “I he taimi naʻá ku kui aí, ne u lotu ke u kei lava pē ʻo manatuʻi ʻEne folofolá. Naʻe mahuʻinga kiate ia ke ne kei manatuʻi ʻEne folofolá ko ha fakaʻilonga ʻo e mamata fakalaumālié.

Pea neongo ko e taimi ní kuo pau ke ako ʻe Sisitā Tākai ʻa e folofolá ʻi ha ngaahi founga kehe, ʻokú ne tui “ko e folofolá ko e tūhulu ia ki hoku vaʻé, mo e maama ki hoku halá” (Saame 119:105). Ko ha sīpinga moʻui ia ʻo e talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí: “Ko au ko e maama ʻo māmani; ko ia ʻoku muimui ʻiate aú, ʻe ʻikai ʻalu ia ʻi he poʻulí, ka ʻe ʻiate ia ʻa e maama ʻo e moʻuí” Sione 8:12.

Fakatatau ki he fakamatala ʻa hono husepāniti ko Uaní, naʻe tali ʻe he ʻEikí ʻene kolé. Naʻá ne malimali mo pehē, “ʻOku puke lelei pē ʻe hono ʻatamaí e meʻa kotoa. ʻE lava pē ke ne talanoa ʻi ha ngaahi houa lahi.”

Ko e tali ʻeni ʻa Sisitā Tākai ki aí, “Kapau te ke kole, te ke maʻu.” “ʻOku lelei ʻaupito e vakai ʻa hoku laumālié.”

ʻOku Fakahā Ai e Ngaahi Ngāue ʻa e ʻOtuá

ʻOku ʻomi ki heʻeku fakakaukaú ʻe he ngaahi meʻa naʻe hoko kia Sisitā Tākai ʻi heʻene feinga ke kei maʻu ʻene falala kiate ia ʻi he meʻa fakatuʻasinó mo fakalaumālié ʻi he taimi naʻá ne kui aí ʻa e tangata kui ʻi he Tohi ʻa Sioné naʻe fehuʻi e kau ākongá ʻo fekauʻaki mo iá, “Lāpai, ko hai naʻe fai angahalá, ʻa e tangatá ni, pe ko ʻene mātuʻá, naʻe fanauʻi kui ai iá?

Naʻe tali ʻe he Fakamoʻuí, “Naʻe ʻikai fai angahala ʻa e tangatá ni, pe ko ʻene mātuʻá: ka ko e meʻa ke fakahā ʻiate ia ʻa e ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá” (Sione 9:2–3).

Kuo fakahā e ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he moʻui ʻa Sisitā Tākaí. Neongo ʻoku ʻikai te ne lava ʻo sio, ka kuó ne mamata ʻi ha ngaahi mana lahi pea lava ke ne fakamoʻoniʻi “ʻoku [tau] ʻaʻeva ʻi he tuí, kae ʻikai ʻi he mamata” (2 Kolinitō 5:7).

Naʻe ʻaʻahi kiate ia e ongo faiako fakaʻapi ʻa e fāmilí ʻi ha Sāpate ʻe taha. Naʻe fekuki e fāmilí mo e taʻe ʻi ai ha ngāué he taimi ko iá, pea ko e pō ko iá ko e vaeuaʻi ipu laise pē, meʻi lolo ngaohi kai ke haka ai, mo e ongo kiʻi foʻi temata naʻe toé. Ka naʻe hounga kiate ia ʻa e faivelenga ʻa e ongo faiako fakaʻapí ni ʻo ne fakaafeʻi kinaua pe te na fie nofo ke nau maʻu meʻatokoni efiafi.

ʻOku pehē ʻe Sisitā Tākai ʻi heʻene manatu ki aí, “Ne ʻeke mai ʻe heʻeku taʻahiné pe te u lava fēfē ʻo fai ʻeni. Naʻá ne talaange ki heʻene taʻahiné ke teuteu e tēpilé. Hili iá naʻá ne hū ki peito ʻo lotu, “ʻEiki, naʻá ke fafangaʻi ʻa e toko 5,000. Ko e toko fitu pē ʻoku ou kole ke fafangaʻí.”

ʻOkú ne fakamoʻoniʻi mai, “Naʻe fafanga ʻe he laise ko iá ha kakai ʻe toko fitu.”

Fakafetaʻi ko ʻEne Maama Lahí

ʻOku ʻiloʻi ʻe Sisitā Tākai neongo kuo poʻuli hono mata fakatuʻasinó, ka ʻoku ʻi ai mo ha maama lahi ange ia ke ne mamata ʻaki.

Naʻe akonaki ʻa ʻĪsaia ʻo pehē “ʻe ʻikai toe hoko ʻa e laʻaá ko hoʻo maama ʻi he ʻahó; pe ko e ulo ʻo e māhiná ko e maama kiate koe: ka ʻe hoko ʻa [e ʻEikí] ko e maama taʻengata kiate koe (ʻĪsaia 60:19).

ʻOku pehē ʻe Sisitā Tākai, “Naʻe folofola ʻa Sīsū kau ki ha kakai naʻe lava ke nau sio ka naʻa nau kui. ʻOku hoko tatau pē ʻi he ʻahó ni.” “ʻOku hoko takatakai ʻiate kitautolu ha ngaahi mana, ka ʻoku ʻikai mamata ki ai ha tokolahi.”

ʻOku hounga kia Sisitā Tākai ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ʻokú ne maʻú peá ne feinga ke muimui ʻi he naʻinaʻi ʻa Paulá ke “fakahā ʻa e [fakafetaʻi] kiate ia naʻá ne ui mai ʻa kimoutolu mei poʻulí ki he heʻene maama lahí” (1 Pita 2:9).

ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou fiemālie pē. Kuo foaki kiate au ʻe he Tamai Hēvaní ha hoa fakaʻofoʻofa. Naʻá ma ō ki he temipalé ʻo silaʻi ai kimaua.” “ʻOku fonu ʻeku moʻuí ʻi he ngaahi maná. ʻOku lava lelei pē ke u mamata fakalaumālie.”

Toʻohemá: faitā ʻa e © Comstock.com; toʻomataʻú: faitā ʻa Adam C. Olson

Ko Hono Fakamoʻui ʻe Sīsū ʻa e Tangata Kuí, tā ʻe Carl Heinrich Bloch, ʻi he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia Fakafonua ʻi Feletilikisipooki ʻi Hileloti, Tenimaʻaké.