2009
Ko ʻEku Fuofua Feinga Taú
Māʻasi 2009


Ko ʻEku Fuofua Feinga Taú

Ne u hū ki he Kau Tau Talifaki Faka-Tuʻi ʻa Kānatá ʻi hoku taʻu 17. Ne ʻave au ki ha feituʻu faiʻanga ako tau, pea ko e fuofua taimi ʻi heʻeku moʻuí ke u fakakaukauʻi pē ʻe au e taumuʻa ʻeku moʻuí. Ne u mahamahalo pē ʻe ʻahiʻahiʻi au ke ʻoua naʻá ku kei mālohi he Siasí pea ʻe ʻahiʻahiʻi mo ʻeku fakamoʻoní.

ʻI heʻeku aʻu ki he ʻapitangá, naʻe ʻave au ʻe ha sātini ko ha faiako ʻo taki mamata ʻi ha ngaahi fale mo ha ngaahi fale lotu kehekehe. Naʻe ueʻi au ke u fehuʻi ange pe naʻe tuʻu ʻi fē ʻa e kolo ʻo e Siasí. Ne kiʻi longo e sātiní ʻi ha kiʻi momeniti. Naʻá ne talamai leva naʻe ʻikai ke ʻi he ʻapitangá ʻa e Siasí, ka ʻe lava ke mau ō mo ia mo hono uaifí kapau te u fie ʻalu ki he lotú. Ko e toki papi ului ia ki he Siasí pea naʻá ne fiefia ke ʻave ha taha pē ʻe fie ʻalu ki he lotú. Ne u fiefia ʻi he lava ke u ʻalú neongo ne teʻeki ai ke u fakapapauʻi pe te u maʻulotu he Sāpate ko iá. Ko hono ʻuhingá he ne u tokotaha pē ai ʻo tauʻatāina ke fai ʻeku fili pē ʻaʻakú. Ka naʻe ʻi ai e meʻa ʻi hoku lotó naʻá ne talamai ʻoku fie maʻu ke u ʻalu ki he lotú.

Ko e taha ʻa e pō Tokonaki ko iá ʻa e taimi faingataʻa taha ʻi heʻeku moʻuí. Talu mei ai mo ʻeku ui ia ko e taimi ne u aʻusia ai e “ʻakau ʻo e moʻuí.” Naʻe kamata ʻaki pē ʻa e loto hoku ngaahi kaungāmeʻá ke mau nofo holo pē ʻi falekai. Ne u ʻiloʻi te nau inu kava mālohi, peá u talaange naʻá ku fie maʻu ke u mohe he te u ʻā hengihengia ʻo ʻalu ki he lotú. Naʻa nau kata he fili naʻá ku fai pea nau ō kinautolu.

ʻI heʻenau mavahe atú, ne u tokoto hifo ʻi hoku mohengá. Ne u lava pē ʻo sio mei ai ʻi he matapā sioʻatá ki hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻi he falefakatolo ʻo e falekaí, ʻoku nau inu mo kakata. Ne u manatuʻi ʻenau fakamataliliʻi au ʻi he ʻikai ke u ʻalu mo kinautolú. Ne u ongoʻi ʻa e ongo naʻe maʻu ʻe Līhai ʻi heʻene mamata atu ki he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá, ʻa ia ne kataʻi ia ʻe he kakai ʻi aí (vakai, 1 Nīfai 8:26–27). Ne u tafoki hake ʻo hanga ki hoku tesí ʻo fakatokangaʻi ʻeku ngaahi tohi folofolá. Ne u fakaava fiefia hake ia ʻo kamata lau. Ko ʻeku vaʻa ukameá kinautolu, pea naʻá ku ʻiloʻi te nau maluʻi au ʻo hangē pē ko hono maluʻi ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e fāmili ʻo Līhaí.

ʻOku ʻikai te u manatuʻi e meʻa ne u lau he pō ko iá, ka ʻoku ou manatuʻi ʻa e Laumālie ne u ongoʻí. Ne u toe ongoʻi pē ia heʻeku ʻalu ki he lotú he pongipongi hono hokó. ʻI heʻeku ʻalu ki he lotú he Sāpate kotoa lolotonga ʻeku ʻi he ʻapitanga sōtiá, ne u fakatupu ai ha fakamoʻoni ʻoku tolongá ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Talu mei he taimi naʻá ku ʻi he ʻapitanga akoʻangá aí mo ʻeku maʻu ʻa e faingamālie ke vahevahe ʻeku fakamoʻoní mo ha niʻihi kehe ʻi heʻeku hoko ko ha faifekau taimi kakato ʻi he Misiona Kalefōnia Sakalamenitoó.

Ko e taha ʻo e taimi faingataʻa taha ʻi heʻeku moʻuí ʻa e ʻuluaki pō Tokonaki ʻi he ngāue fakakautaú. Naʻe pau ke u fai ha fili te ne uesia hoku kahaʻú.

Tā fakatātaaʻi ʻe Steve Kropp