2009
Ki He Haohaoá
Māʻasi 2009


Ki He Haohaoá

ʻI heʻeku tupu haké, ne u fai maʻu pē ʻa e meʻa hono kotoa ki he haohaoá. Ko ia ʻi heʻeku maʻu hoku tāpuaki fakapēteliaké, hangē ne fakanatula pē ʻa e akonaki ia ne pehē ai: ke u fakahoko ʻa e ngāue kotoa pē ʻe tuku mai ke u faí “ki he lelei taha [te u] lavá, ki he haohaoá.” Ka ne toki kamata ke u ʻiloʻi kimui ai ʻa e siʻisiʻi ʻene mahino kiate au ʻa e haohaoá—pe ngāue ʻa e ʻaloʻofá.

Ne u foki mai ki ʻapi ʻi he 1998 kuo teʻeki ʻosi ʻeku ngāue fakafaifekaú koeʻuhí ko ha ngaahi palopalema fakaemoʻui lelei. Ne u ongoʻi loto halaʻia ʻaupito he ne u ongoʻi kuo teʻeki ai ke u fakakakato ʻeku ngāue fakafaifekaú “ki hono haohaoá.” Ne fakalahiʻaki ki heʻeku ongoʻi taʻelavameʻá ʻa e ʻikai ke fakapapauʻi e mahaki ne u puke aí. Naʻe aʻu mai ki he taimi ko ʻení mo e teʻeki ai pē ʻilo ʻe he kau toketaá pe ko e hā ha faitoʻo.

Neongo ʻeku mahamahakí, ka ne u ʻiloʻi naʻe fie maʻu ke hoko atu ʻeku moʻuí, ko ia ne u lesisita ai ʻi ha ʻunivēsiti ke hoko atu ʻeku akó. Ka ʻi he ʻosi pē ha kuata ʻe ua ne u foki felāngaaki ki ʻapi ke fai hoku tafa fakavavevave. Ne ʻiloʻi heni ʻe he kau toketaá ne u moʻua he mahaki fekauʻaki mo e fehālaaki e ngāue ʻa e ngaahi konga maluʻi ʻo e sinó.

Lolotonga ʻeku fakaakeake mei hoku tafá, ne u kamata ngāue fakataimi ʻi ha falekoloa sokoleti ne u ngāue pē ai ʻi heʻeku kei taʻu hongofulu tupú. Neongo ne u fai e meʻa ne u lavá, ka naʻe ʻikai te u ongoʻi ne u fai ha meʻa ʻaonga, pe fakahoko pē ā “ki hono haohaoá.” Ne kamata ke u fakafehoanaki au ki he niʻihi kehé, kae fakatautefito ki hoku ngaahi kaumeʻa ne maʻu honau mataʻitohi mei he ʻunivēsití, ʻosi ʻenau ngāue fakafaifekaú, pe kamata honau ngaahi fāmilí. Ne u ongoʻi ʻeku tōmuí.

Peá u fetaulaki mo Sitefanī. Naʻá ne hū ange ki he fale koloa sokoletí he ʻaho ʻe taha ʻoku takaiʻi ʻaki hono ʻulú ha sikaafi ʻuliʻuli. ʻI heʻeku fakahinohino ange ki ai e sokoleti naʻá ku saiʻia taha aí, ne u ongoʻi ke u fehuʻi ange pe ʻokú ne fēfē. Naʻá ne malimali mo toʻo e sikāfí, peá ne tuhu ki hono ʻulú ʻa ia kuo ʻosi e fulufuluʻi ʻulú he ngangana mo ne talamai ʻoku lolotonga faitoʻo. Ne kamata he fepōtalanoaʻaki ko iá ha feohi fakakaumeʻa makehe mo fakafiefia.

Naʻe haʻu maʻu pē ʻa Sitefanī ki fale koloa ke ʻai haʻane foʻi sokoleti mo talanoa ki he anga ʻo e moʻuí. Ne u ʻiloʻi ai ko e mēmipa ia ʻo e Siasí pea kuó ne fekuki mo ha ngaahi faingataʻa fakalaumālie mo fakatuʻasino foki. Naʻá ne talamai e ngaahi fili angatuʻu naʻá ne fai mo ʻene feinga mālohi ke fakatomalá. Naʻá ne lolotonga ngāue ke lava ʻo silaʻi ia ki hono husepānití ʻi he temipalé.

Ne u vahevahe ange ki ai he ʻaho ʻe taha ʻa e ngaahi faingataʻa ne u moʻua ai aú. Ne u fakahā ange ʻeku loto-siʻi tupu mei he ngaahi tūkunga ne u ʻi aí. Ne u talaange, “ ʻOku ou kei tata pē ʻa e ʻaisikilimi tatau ne u tata ʻi heʻeku ʻi he akoʻanga māʻolungá. “Naʻe ʻikai ke ʻosi ʻeku ngāue fakafaifekaú pe mei he kolisí, pea ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi e meʻa ke fai he taimi ní.”

Ne tali mai ʻe Sitefanī, “He ko e hā ʻokú ke fokotuʻu ai ha taimi pau ke ʻosi ki ai e meʻa kotoa ʻi he moʻuí? Ko e hā ʻoku ʻikai te ke ngāue ai pē ke ke fakalakalaká?”

Ko e fuofua taimi ia ne u fakatokangaʻi ai ko hoku lelei tahá naʻá ku fai ʻaki ʻa e meʻa kotoa, pea naʻe ʻosi feʻunga pē hoku lelei tahá. Naʻe ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻiate au, pea naʻe feʻunga ʻEne ʻaloʻofa, ʻi Heʻene Fakaleleí, mo hoku ngaahi vaivaí. Neongo naʻá ku ongoʻi ne u falala maʻu pē kiate Ia, ka ne toki hanga ʻe hono vahevahe mai ʻe Sitefanī ʻa e ʻilo naʻá ne maʻú ʻo fakahā mai naʻe ʻikai te u fakatokangaʻi ʻi heʻeku moʻuí ha lēsoni mahuʻinga fekauʻaki mo ʻEne ngāué.

ʻOku pehē ʻi heʻEta 12:27, “ʻOku feʻunga ʻa ʻeku ʻofá ki he tangata kotoa pē ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó; he kapau te nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, pea tui kiate au, te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu.” ʻI he lava ke u fakavaivaiʻi au pea tui ki he ʻEikí, ne u toutou mamata ai ko e moʻoni ʻokú Ne liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ke hoko ʻo mālohi. Kuo tokoniʻi au ʻe he tupulaki ʻeku fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoni ko ʻení ke u tali hoku ngaahi faingataʻaʻiá ʻaki ʻa e tui mo e ʻamanaki lelei lahi ange.

Hili ha ngaahi māhina siʻi mei heʻema talanoa ko iá, ne u mavahe mei he kolo ne u tupu hake aí ke kamata ʻeku ngāue foʻou pea ʻikai ke ma toe fetuʻutaki mo hoku kaumeʻá. Ne tā ange ʻeku faʻeé he ʻaho ʻe taha ʻo talaange naʻá ne sio he nusipepá kuo mālōlō ʻa Sitefanī. Ne u foki mai ki hono meʻafakaʻeikí ʻo ʻiloʻi ai naʻá ne sila ki hono husepānití he uike ʻe tolu kimuʻa peá ne mālōloó.

Naʻe fonu hoku lotó ʻi he houngaʻia he tokoni ʻa Sitefanī ʻi heʻeku moʻuí mo ʻene akoʻi kiate au ʻa e lele ʻi ha lova haohaoá. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke u lele vave maʻu pē. Taimi ʻe niʻihi ko e kotoa ia e meʻa te u fai ke u ʻosiki ai e lová. Ko ʻetau fai hotau lelei tahá ke tau laka ki muʻá—tatau ai pē pe ko e hā e vave ʻo “hotau lelei tahá” ʻoku—LELEI pē mo ia. ʻE lava ke hoko ʻo haohaoa ʻetau ngaahi ngāué he ʻoku feʻunga ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí maʻatautolu hono kotoa (vakai, Molonai 10:32).

Tā fakatātaaʻi ʻe Dilleen Marsh