2009
Fakaakeake mei he Maʻunimā ʻe he Ngaahi Tōʻonga Moʻui Fakapōpulá: Fakamoʻuí ko e Sitepu ʻe Taha ʻi he Taimi ʻe Taha
Sune 2009


Ko e Mavahe mei he Maʻunimā ʻe he Ngaahi Tōʻonga Moʻui Fakapōpulá Fakamoʻui Fakakongokonga

ʻI he polokalama fakaakeake ʻa e Siasí ki he niʻihi ʻoku moʻua ʻi he faitoʻo kona tapú, ʻoku ako ai ʻa e kau fokoutua aí ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ki he founga ke nau aʻusia ai ʻa e mana ʻo e moʻui fakaakeaké.

ʻI he taʻu ʻe taha kuo hilí, ne u ʻā hake ai ʻi ha fale taulani ʻi ʻIlinoisi kuó u konā he faitoʻo kona tapú mo e kava mālohí, pea naʻe ʻikai te u manatuʻi ha meʻa naʻá ku fai. Ko e meʻa pē naʻá ku manatuʻí ko ʻeku ʻalu ʻi ha meʻa fakangāue, pea ko ʻene tau pē ʻa e vakapuná, ne u liʻaki hoku kaungā-ngāué ka u hangatonu ki he paá, peá u pulia ai pē ʻi ha ʻaho ʻe tolu. Ko e ʻaho faʻēleʻi ʻeku kiʻi taʻahiné—ʻa e ʻaho hono uá—ʻa e ʻaho ko ia naʻe totonu ke u puna ai ʻo foki ki ʻapí. Ko e taʻu pē ʻeni kuo ʻosí.

ʻI he taʻu ʻe taha kuo hilí, naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe Maʻake (kuo liliu e ngaahi hingoá) pe te ne lavaʻi fēfē ʻa hono maʻunimā ia ʻe he faitoʻo kona tapú mo e kava mālohí. Kuó ne ʻosi feinga ke tuku. Kuó ne talanoa mo ʻene pīsopé, ʻalu ki he kau fai faleʻi fakapalofesinalé, ʻalu ki ha ngaahi senitā ki he fakaakeaké, peá ne fakaʻaongaʻi kotoa hono mālohí ke taʻofi, ka naʻe ʻikai lava ʻe ha meʻa ia ʻo fakahoko ha liliu tuʻuloa. Hili pē ha taimi nounou mei he momeniti fakatuʻutāmaki ko ʻeni ne hoko ʻi ʻIlinoisí, naʻá ne ʻilo ki he polokalama fakaakeake sitepu ʻe 12 ʻa e Siasí ʻa ia naʻe fakalele ʻe he Tafaʻaki Tokoni ʻa e Siasí ki he Fāmilí. Naʻá ne maʻu ʻi he polokalamá ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e fakahinohino ʻe liliu ai ʻene moʻuí.

Naʻe hoko e liliú ʻi heʻene ako mo moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he tohi ngāue ʻa e polokalamá mo e ngaahi fakataha fakaakeake naʻe fai fakauiké. ʻOku fakahinohino ʻe he tohi ngāué ʻa e kau lautohí ʻo kau ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e sitepu ʻe 12 ki he fakaakeaké, ʻa ia ʻoku fakamatala ʻa e sitepu takitaha ki ha tefitoʻi moʻoni ʻoku mahuʻinga ki he fakaakeaké ʻo hangē ko e faitotonú, ʻamanaki leleí, pe falala ki he ʻOtuá. ʻI he ngaahi fakataha fakauiké, ʻoku lava ai ke maʻu ʻe kinautolu ʻoku kau ki aí, ha mālohi mei he niʻihi kehé pea nau vahevahe mo kinautolu ʻa e meʻa ʻoku nau aʻusia ʻi heʻenau moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoní.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Maʻake hono faingataʻa ʻa e fononga mei he maʻunimaá ki he fakaakeaké, ka ʻe lava ke maʻu ʻe kinautolu ʻoku kei fekuki mo iá ha ʻamanaki lelei ʻi heʻenau ʻiloʻi e kakai kuo nau ʻosi fou mai aí. ʻI he fakataha kotoa pē, ʻoku hanga ai ʻe ha tokotaha tokoni—ko ha taha ʻeni kuó ne aʻusia tonu ʻa e fakaakeaké—ʻo fakalotolahiʻi ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻene fakamatala ki ha ngaahi meʻa kuó ne ʻilo makatuʻunga ʻi heʻene saí. ʻOku hoko ʻa Maʻake ko e tokotaha tokoni he taimí ni. ʻOkú ne fakamatala ki he ngaahi meʻa naʻe hoko kiate iá (ʻa ia ʻoku fakakau atu he fakamatala ko ʻení ʻi he mataʻitohi fakahihifí) ke tokoni ke mahino ki he niʻihi kehé ʻoku ʻikai ke nau tuēnoa pea ʻe lava pē ke nau ikunaʻi ʻa e tōʻonga ʻokú ne maʻunimā kinautolu.

Ko e Tauhele ʻo e Maʻunimā ʻe he Ngaahi Tōʻonga Moʻui Fakapōpulá

Ko e taimi kotoa pē hili ʻeku fakavaivai ki he tōʻonga moʻuí ni, ne u faʻa pehē, “ʻE kehe ʻa e taimí ni. ʻEiki, fakamolemole ʻo tokoniʻi au. ʻOku ʻikai te u loto ke hoko ʻeni ko ha konga ʻo ʻeku moʻuí.” Neongo iá, ne kei hokohoko atu pē.

Ko ha mēmipa mālohi ʻa Maʻake he Siasí. Naʻe ʻikai te ne teitei fakakaukau te ne fihia ʻi he tauhele ʻa e ngaahi tōʻonga moʻui ko ʻeni ne maʻunimā ai iá. ʻOku hanga ʻe he ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e Siasí, hangē ko e Lea ʻo e Potó, ʻo maluʻi e kāingalotú mei he ngaahi ʻulugāanga lahi ʻokú ne maʻunimā kinautolú, ka ʻoku fakautuutu ʻene hoko ʻeni ko ha palopalemá ʻi ha māmani ʻoku fakaʻau pē ke lahi ʻene mafola aí, ʻo aʻu pē ki he Kāingalotu ʻo e Siasí. Neongo naʻe fāinga ʻa Maʻake mo e kava mālohí pea mo e faitoʻo kona tapú, ka ʻoku ʻikai fakangatangata pē ʻa e maʻunimā ha tahá ki hono ngāue hala ʻaki ʻo e ngaahi faitoʻo kona tapú. ʻE lava pē ke kau atu ki ai ʻa e vaʻinga kumi monūʻiá, ponokalafí, founga maʻu meʻatokoní, ngaahi tōʻonga fakasekisuale taʻefeʻungá, mo e fuʻu moʻui fakafalala ki ha taha kehé.

ʻE fakamatalaʻi ʻi ha faʻahinga fakataha fakaakeake pē ʻa e ngaahi meʻa kehekehe naʻá ne maʻunimā kinautolú. Hangē ko ʻení, ko Sitiví naʻe maʻunimā ia ʻe hono fakaʻaongaʻi ʻo e faitoʻo mei he toketaá. Naʻe kamata ʻaki pē ʻa e faitoʻo ki ha lavea naʻe hoko ki hono tuʻá, ka ʻi he sai hono laveá, naʻá ne loi pea aʻu pē ki haʻane kaihaʻa ke kei maʻu mai haʻane faitoʻo. Ko e tokoni ʻa Sitivi ʻi he kau pīsopelikí, pea iku ki hono fakahū pilīsone ia ʻi he Sāpate ʻe taha naʻe totonu ke ne tataki ai e houalotu sākalamēnití, ʻokú ne kei tui pē hono sutí. Ko e taimi ʻeni naʻá ne ʻiloʻi ai ʻa ʻene fie maʻu tokoní.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi feituʻu ʻoku fokutuʻu ai ha ngaahi kulupu ‘oku tāfataha pē ki he ngaahi palopalema fekauʻaki mo e ponokalafí. ʻOku pehē ʻe Kēleti, ʻa ia ʻokú ne kau atu maʻu pē ki ha kulupu peheni, ʻi he ʻuluaki taimí naʻe ʻikai te ne ʻilo ʻe ia ko e ʻulungāanga naʻá ne faí ko hano maʻunimā ia ʻe he meʻa ko iá. ʻOkú ne pehē, “Naʻe ʻikai pē ke u mei fakatau ʻe au ha makasini ʻe hā ai e ponokalafí, ka naʻe fuʻu faingofua ʻaupito hono maʻu ʻi he ʻInitanetí.” ʻI he meimei hoko e maumau ki heʻene nofo malí, naʻá ne ʻiloʻi ai kuo pau ke ne liliu.

Ko e Haʻu ki he Polokalamá

Naʻe ʻikai te u matuʻuaki ʻeku maá ʻi he ʻikai te u lava ʻo fakatatau hoku ʻulungāanga ki heʻeku fakamoʻoní, fakataha pē mo e ʻikai te u lava ʻo siʻaki ʻa e tōʻonga moʻui fakapōpula naʻá ne maʻunimā aú. Naʻe faifai pē peá u loto fiemālie ke ʻahiʻahiʻi ha meʻa kehe.

ʻOku ʻi ai ha kupuʻi lea ʻoku toutou fakahoko ʻe kinautolu ʻoku kau ki he polokalamá ko e feinga fakaakeaké “ʻoku fai ia ʻi he taimi kuo fakaʻau ʻo lahi ange ai ʻa e mamahi ʻoku tupu mei he palopalemá ʻo mahulu ange ia ʻi he mamahi ʻo e founga ke taʻofi ʻakí.” ʻI he aʻu pē ʻa Maʻake ki he tuʻunga ko iá, naʻá ne fai leva ki ha fokotuʻu hano kaumeʻa ʻo ne haʻu ai ki ha fakatahaʻanga ʻa e Siasí ki he fakaakeake mei he ngaahi tōʻonga moʻui fakapōpula ʻokú ne maʻunimā kinautolú. Naʻe ō mai ha kakai ʻe niʻihi ʻiate kinautolu pē. ʻOku fakalotolahiʻi ha niʻihi ʻe honau ngaahi kaumeʻá pe kau taki lakanga fakataulaʻeikí ke kau mai. Ko e niʻihi naʻe fekauʻi fakalao pē mei he fakamaauʻangá ke nau kau mai ki he ngaahi fakataha fakaakeake sitepu ʻe 12.

ʻOku ʻikai fie kau mai e tokolahi ki he fakatahá ko ʻenau ongoʻi mā ʻi heʻenau fekuki mo e meʻá ni. ʻOku ofo ʻa Sūsana heʻene ngāue ko e faifekau tokoni maʻá e Siasí ʻi heʻene sio ki he liliu ʻoku hoko ki he niʻihi ʻoku kau ki aí. “ʻI he ʻuluaki kamata ke nau kau mai ki he ngaahi fakatahá, naʻa nau faʻa punopunou pē. ʻOku nau mā pea nau ongoʻi halaia mo manavasiʻi. ʻI he ʻosi atu pē ha ngaahi uike siʻi, kuo hiki hake honau ʻulú ʻi heʻenau maʻu ha ʻamanaki lelei foʻou. ʻOku mahino kiate kinautolu ʻoku ʻikai ko kinautolu pē ʻoku fekuki mo e faingataʻá ni.”

ʻOku mateuteu e kau faifekau tokoni ʻa e Siasí ke talitali ʻa kinautolu ʻoku kau mai ki he ngaahi fakatahá mo ʻoange ha ʻamanaki lelei mo ha fakalotolahi kiate kinautolu. ʻOku tuku e tokanga ʻa kinautolu ʻoku kaú ki ha sitepu kehe mei he pepa ngāué ʻi he uike takitaha, pea ʻoku fakamatala leva ʻa e tokotaha tokoní ki he meʻa naʻá ne aʻusia fekauʻaki mo e sitepu ko iá. ʻOku fakafeʻiloaki ʻe kinautolu ʻoku fie vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú ʻaki honau hingoa ʻuluakí pē. ʻOku kau maʻu pē ʻi ha fakataha ʻoku fai hono fakamanatu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e ʻikai fakahā honau hingoá mo e ʻikai toe fakahāhāholo ʻenau ngaahi fakamatalá, he ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻeni ki hono faʻufaʻu ʻo ha ʻātakai ʻoku malú.

Ko e konga mahuʻinga ʻo e ngaahi fakatahá ʻa e omi ki ha ʻātakai ʻe lava ke nau toe ongoʻi ai ʻa e Laumālié. Te nau lava ʻo lotu mo fai ʻenau fakamoʻoní, neongo naʻe tupu mei he ngaahi fili naʻa nau faí hano fakamavahe pe tuʻusi kinautolu mei he Siasí. ʻOku hoko ʻa e ʻātakai fakalaumālie ko ʻení ko ha maʻuʻanga ivi lahi kiate kinautolu ʻi heʻenau tokanga taha ki he ngaahi sitepu ʻe 12.

Ngaahi Sitepu ki he Fakaakeaké

ʻOku hanga ʻe hono ngāueʻi ʻo e ngaahi sitepu ʻo e polokalamá ni ʻo ʻai ke faingofua ʻa e ongoongoleleí ʻi ha founga naʻe lava ke u moʻui ʻaki ai ʻa e fakamoʻoni ko ia ne u maʻu ʻi he taimi kotoa peé.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Maʻake ko e ngaahi sitepu ko ia ʻo e polokalama fakaakeake mei he tōʻonga moʻui fakapōpula naʻá ne maʻunimā iá, ko ha founga fakahokohoko pē ia ʻo hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOku toʻo ʻa e sitepu ʻe 12 mei he fuofua founga ʻe Hongofulu Mā Ua ʻo e Fakaakeake mei he Kava Mālohí, ke hoko ko e “faʻunga ʻo e tokāteliné mo e tui fakalotu ʻo e Siasí.” 1 ʻI he polokalama fakaakeake mei he maʻunimā ʻe he ngaahi tōʻonga moʻui fakapōpulá, ko e sitepu ʻe 12 ko ha ngaahi sitepu ia ke maʻu ai ʻa e mālohi ʻo e Fakaleleí.

ʻOku fakamatalaʻi ʻi he pepa ngāué, Addiction Recovery Program: A Guide to Addiction Recovery and Healing (nāunau fika 36764), ʻa e sitepu ʻe 12 mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku fekauʻaki mo kinautolú. ʻOku ʻi ai e konga ako folofola ʻi he sitepu takitaha mo ha ngaahi fehuʻi ke fakalaulauloto ki ai pea mo ha feituʻu ke tohi ai. ʻOku pehē ʻe he tokotahá ʻokú ne maʻu ha ʻamanaki lelei mei he founga mahinongofua ʻoku ʻomi ʻe he sitepu ʻe 12. ʻI he ake hake ʻa Kilifooti mei haʻane mohe fuoloa taʻe te ne toe ʻiloʻi ha meʻa tupu mei he fuʻu lahi haʻane ngāue ʻaki e faitoʻo kona tapú, kuo motuhia ʻene moʻui nofo-malí pea mole mo e ngāué. Naʻá ne fifili pe te ne toe lava fēfē ʻo foki ki heʻene tuʻunga moʻui kimuʻá. ʻOkú ne pehē, “Te u lava pē—kapau te u muimui ki he ongoongoleleí ʻi he fanga kiʻi sitepu iiki kotoa ko ʻeni ʻe 12.”

ʻOku pehē ʻe ha tokolahi ko e faingataʻa tahá ʻa e sitepu faá mo e nimá, ʻa ia ʻoku nofo taha ia ʻi he fakamatala fakatāutahá mo e vete ʻo e ngaahi meʻa naʻá te faí. Ka ʻoku fakafalala pē ia ʻi he fakafoʻituituí. Naʻe ngāue mālohi taha pē ʻa Pola ʻi he sitepu valú,—ʻa e fakamolemolé mo toe fakaleleiʻi ʻa e vā fetuʻutakí—he naʻá ne fefaʻuhi mo e faʻa kaí mo e fuʻu fakafalala ki he niʻihi kehé ʻi honau vā fetuʻutakí, lolotonga ia ʻene feinga ke fakamolemoleʻi ʻene tamaí mei heʻene ngaohikovia iá. Ko ʻene fakamatala ʻeni he taimi ní, “ʻOku ʻikai te u lava ʻo fakamatalaʻi atu ʻa e hounga kiate au ʻa e mana ko ʻeni ʻi heʻeku moʻuí: ke u ʻofa mo faʻa fakamolemolé.”

Ko e ʻAmanaki Lelei ʻi he Fakaleleí

Ko e liliu kuo hoko kiate aú ko e ʻikai te u ongoʻi loto-mamahi ʻi he taimi kotoa peé. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke faingofua. Mahalo ʻoku ʻafioʻi pē ʻe he ʻEikí ʻoku teʻeki ai feʻunga ke toʻo kotoa ia meiate au he taimí ni, ka ʻokú Ne fakamālohia au ke u lava ʻo kātakiʻi ia ʻi he faʻa kātaki mo e loto-fiefia, pea ʻoku lava ke u fakalakalaka. ʻOkú ne fakamaʻamaʻa feʻunga pē ia ke u lava ʻo ako ʻa e lahi taha te u lavá.

ʻOku akoʻi ʻe he ongoongoleleí, ʻoku fou mai ʻa e ʻaloʻofá ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, ʻEta 12:27). Ko e ʻaloʻofá ko ha mālohi ia ʻoku tupu mei ai ʻa e malava ke hoko ʻa e fakaakeaké. Ko ha “founga tokoni fakalangi pe mālohi” ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ha ngaahi ngāue lelei he ʻikai ke tau malava ʻiate kitautolu pē.2

Naʻe fakahoko ʻe Sūsana ʻa e polokalama ko ʻení kimuʻa peá ne toki hoko ko ha faifekau tokoni ʻa e Siasí, pea ʻokú ne pehē, “Naʻá ku ʻiloʻi ʻe lava ʻe he ʻOtuá ʻo fakahā mai kiate au ʻa e meʻa ke faí, ka naʻe ʻikai te u teitei ʻiloʻi naʻá Ne maʻu ʻa e mālohi ke tokoniʻi au ke fai iá. ʻOku mahino ʻeni kiate au ʻoku fou mai ʻa e ʻaloʻofá ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.”

ʻOku fou ʻi he ʻaloʻofá ʻa hono toe maʻu ʻe he niʻihi ʻoku kau ki he polokalamá, ʻa e ʻamanaki lelei ko ia ne mole meiate kinautolú. Naʻe tupu hake ʻa ʻEtuate ʻi he Siasí, pea ʻoku kau ki he polokalamá, kae tupu mei he ʻikai te ne ongoʻi malu ʻi heʻene kei siʻí, naʻá ne ongoʻi ai naʻe ʻikai ko ha taha lelei ia ʻo hangē ko e kakai kehé. ʻOkú ne pehē, “Naʻe ʻikai mahino ʻa e Fakaleleí kiate au, pea naʻe ʻikai te u ʻofa kiate au pē, ko ia naʻe ʻikai toe mahuʻinga ha meʻa ia.” ʻI hono taʻu uofulu tupú, naʻe kamata ke ne inu kava mālohi mo fakaʻaongaʻi e faitoʻo kona tapú ʻi heʻene feinga ke ʻoua naʻá ne toe ongoʻi e faʻahinga ongo fakamamahi ko ʻení—pea naʻe hokohoko pehē atu ai pē ʻi ha taʻu ʻe 20.

ʻI hono fakahū tuʻo ua ia ʻi haʻane fakaʻuli konā, naʻe fekau leva ke kau ki ha polokalama ke tokoniʻi ai ia. Naʻá ne ako mei he polokalama ʻa e Siasí ke ne lava pē ʻo fakamolemoleʻi pē ia peá ne toe ongoʻi ʻoku ʻi ai pē hono mahuʻinga. Naʻá ne maʻulotu ʻi he Sāpate kotoa pē, ako ʻa e sitepu ʻe 12, pea fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ngāue ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí ki heʻene moʻuí. Naʻá ne loto fiemālie leva ke fakatafoki ʻene moʻuí ki he Tamai Hēvaní, pea ʻi heʻene fakahoko iá, naʻá ne ako ai ke ne ʻofa kiate ia pē mo fakaʻatā ke ngāue ʻa e Fakaleleí ʻi heʻene moʻuí. Ko ʻene fakamatalá ʻeni, “Naʻe ʻikai te u lava ʻo ikunaʻi kotoa e ngaahi meʻá ni ʻiate au pē. ʻOku lava ke fakahoko ʻe he Fakamoʻuí maʻaku ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku ʻikai te u lava ʻo fai pē maʻakú.”

ʻOku ʻikai ko kinautolu pē ʻoku fekuki mo hono maʻunimā ʻe he ngaahi meʻá ni, ʻe lava ke nau aʻusia ha fuʻu liliu lahi: ʻoku ʻiloʻi ʻe kinautolu ʻoku ʻofa ʻi he faʻahingá ni ʻe lava foki ke nau aʻusia ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí ʻi honau ngaahi mamahi ʻonautolú, ʻi heʻenau fakaʻaongaʻi ko ia ʻa e sitepu ʻe 12 ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku fokotuʻu ʻe he polokalama fakaakeake ʻi he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ha ngaahi kulupu tokoni ki he fāmilí mo e ngaahi kaumeʻá, ʻa ia kuo nau ʻiloʻi ʻe lava ke fakamoʻui kinautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻi he mamahi, ʻita mo e ongoʻi halaia ʻoku faʻa ongoʻi ʻe he niʻihi ʻoku nau ʻofa aí.

ʻI hono ʻiloʻi ʻe Tēpola ʻoku maʻunimā ʻe he faitoʻo kona tapú hono fohá, naʻá ne ongoʻi halaia heʻene fakakaukau atu ki ha founga naʻá ne mei hoko ai ko ha faʻē lelei ange. Naʻá ne toki ʻilo ʻe lava pē ke ne fakaʻaongaʻi e ngaahi sitepu ko ʻení kiate ia. ʻOkú ne pehē, “Ko e meʻa ne u ako ʻi he polokalamá, neongo pe ʻoku fēfē hoku fohá, ka te u kei fiefia pē pea ʻi ai mo e Tamai Hēvaní ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ou kei hā tatau pē ki tuʻa, ka kuo liliu kakato ʻeku moʻuí ʻi loto.”

Naʻe maʻunimā e husepāniti ʻo Sēnoní ʻe he ponokalafí, pea ne kau atu ʻa Sēnoni ki he kulupu tokoni maʻá e ngaahi malí. ʻI heʻene kau ki aí, naʻá ne fakatokangaʻi ai foki mo ha liliu ʻiate ia. ʻI he kamataʻangá naʻá ne nofo taha pē ʻi heʻene mamahí ʻi hono maʻu ʻe he ponokalafí ʻa hono husepānití. Ka ʻi he kamata ke ne ako mo fakaʻaongaʻi e ngaahi sitepú, naʻe hoko ai ha mana ʻo ne liliu. ʻOkú ne pehē, “Ne kamata ke holo ʻo siʻisiʻi ange ʻeku talanoa kau ki hoku husepānití kae lahi ange ʻo kau ki he meʻa kuó u ako mei he sitepu takitaha. Naʻe kamata ke u mamata ki he founga ngāue ʻa e ʻEikí ʻi heʻeku moʻuí.”

Ko e Taumuʻa Aofangatukú

ʻI he kuo hilí ne u lava ʻo taʻotaʻofi au ʻi ha ngaahi vahaʻataimi lahi. Naʻá ku foki ʻo ngāue lelei ʻi he Siasí mo fua ha ngaahi fatongia, pea naʻe talamai ʻe he tokotaha kotoa pē ko e tokotaha lelei au. Ka ne ʻikai te u ongoʻi fiemālie ʻi hoku lotó. Pea ko hono ʻuhinga ia ʻoku hoko ai ʻete taʻotaʻofi kitá ko ha konga ʻo e fakaakeaké. Ko e fakaakeake moʻoní ʻa e ʻikai ke fai iá pea mo e ʻikai ke te fie maʻu ke fai ia koeʻuhí ko e liliu hoto ʻulungāangá.

Tuʻunga ʻi he Fakaleleí naʻe ʻiloʻi ʻe Maʻake ʻe ʻikai ngata pē ʻi he lava ʻe he fakafoʻituituí, ʻo taʻofi ʻenau ʻulungāanga ʻaki e ngaahi meʻa ʻokú ne maʻunimā kinautolú, ka ʻoku toe faitoʻo foki mo e ngaahi meʻa ʻokú ne fakatupu hono maʻunimā kinautolú. Pea ʻi hono tokoniʻi kinautolu ʻe heʻenau kau taki lakanga fakataulaʻeikí, te nau lava ʻo fakatomala pea fakafoki mai e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ki heʻenau moʻuí. ʻOku fakamahinoʻi mai ʻe Taki Likeminani mei he Tafaʻaki Tokoni ʻa e Siasí ki he Fāmilí, ʻa e taumuʻa ʻo e polokalamá: “Ko ʻemau taumuʻa aofangatuku maʻanautolu ʻi he polokalamá, ke nau lava ʻo fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava ʻo e temipalé—kae ʻikai ko ha mavahe pē mei he kava mālohí mo e ngaahi meʻa ko iá.” Ko e ngaahi ola fakafiefia tahá ʻa e mālohi he Siasí, papitaisó pe ko e toe papitaisó, hiki hake ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ngaahi ouau ʻo e temipalé, mo hono toe fakafoki ʻo e ngaahi tāpuakí.

ʻOku pehē ʻe Sitivi, ʻa ia naʻe fakahū pilīsone mo hono suti lotú, “ʻOku ou maʻa he ʻahó ni mo ʻikai kei konā koeʻuhí pē ko ʻeku Tamai Hēvaní mo e sitepu ʻe 12.” ʻOku mahuʻingamālie makehe kiate ia ʻene mālohi ʻi he Siasí. “Ko ha tamai au. Ko e ʻetivaisa au ʻo e kōlomu ʻo e kau taulaʻeikí. ʻOku ou hoko foki ko ha tokotaha tokoni ʻi he polokalamá he ʻoku ou loto ke tokoni ki ha polokalama naʻa nau tokoniʻi taʻetotongi au.”

Ko e Hokohoko Fakaʻaho Atu ʻo e Fakaakeaké

ʻOku ou fekumi fakaʻaho ki heʻeku Tamai Hēvaní ʻi he lotú mo e folofolá. ʻOku ou lau he pongipongí ʻa e ngaahi tohi kau ki he fakaakeaké, peá u hiki leva e ngaahi meʻa ʻoku ou ongoʻí mo ʻeku ngaahi fakakaukaú. ʻOku ou ui ha tokotaha tokoni ʻi he polokalamá ke tokoni ʻi hono fakamaʻalaʻala e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fuʻu mahinó. ʻOku ou ʻalu ki he ngaahi fakatahá. ʻOku ou feinga ke tokoni. Pea kuo teʻeki ke u toe foki ʻo fai ʻa e meʻa ne u fai ʻi he kuohilí.

Naʻe hanga ʻe he ngaahi ngāue fakaʻaho ko iá ʻo tauhi ke lelei e tuʻunga fakalaumālie ʻo Maʻaké. Naʻe ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehe naʻe kau ki he polokalamá ʻa e moʻoni tatau: ʻoku fie maʻu ʻa e ngāue taʻetūkua ia kae kei pukepuke ʻa e mālohi fakalaumālié. ʻOku ʻikai haohaoa kakato ha taha ia mei haʻane toe foki ʻo fai e meʻa tatau, ka ʻi hono moʻui fakaʻaho ʻaki ʻo e ongoongoleleí ʻe kinautolu ʻoku fekuki mo hono maʻunimā ʻe he ngaahi meʻa ní, ʻoku nau haʻu ai kia Kalaisi pea maʻu ʻa e mālohi mo e ʻamanaki lelei.

ʻOku pehē ʻe Maʻake, “ʻOku ou ako fakakongokonga pē, ko e akonaki ki he akonaki. ʻOku liliu hoku ʻulungāangá, pea ko e fuofua taimi ʻeni mei heʻene kamatá ʻe lava ke u pehē ai ʻoku ʻi ai ʻeku ʻamanaki lelei. ʻOku ou tui moʻoni he ʻikai ʻaupito te u teitei foki ʻo toe fai ia”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. James E. Faust, “Ko e Mālohi ke Liliú,” Liahona, Nōvema 2007, 124.

  2. Vakai, Bible Dictionary, “Grace,” 697; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻAloʻofá,” 232.

ʻOku lava ʻa e fakaakeaké ʻi he ʻaloʻofá, ʻa ia ko ha mālohi ʻoku fakafou mai ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku toe maʻu ʻe kinautolu ʻoku kau ʻi he polokalama fakaakeaké ʻenau ʻamanaki kuo mōliá ʻo fou ʻi he ʻaloʻofá.

KO E HĀʻELE HAKÉ, TĀ ʻE DAVID EDWARD LINN, ʻI HE ANGALELEI ʻA E MUSIUME HISITŌLIA ʻO E SIASÍ.

Ko Kalaisi ʻi Ketisemani, tā ʻe Heinrich Hofmann, ʻi he angalelei ʻa e C. Harrison Conroy Co.; faitā ʻa e Busath Photography

Ngaahi tā naʻe fai ʻe Craig Dimond mo David Stoker, fakatātaaʻi ʻe ha kau mōtolo; Ko e Hāʻele Haké, tā ʻe David Edward Linn, ʻi he angalelei ʻa e HISITŌLIA ʻO E SIASÍ.