2009
Kuo Tokonaki ʻe he ʻEikí
Sune 2009


Kuo Tokonaki ʻe he ʻEikí

Hili ʻeku malí, ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ne holi lahi taha ki ai hoku lotó ke tokolahi hoku fāmilí. Ne u misi he pō ʻe taha ʻo sio ki ha fānau fefine ʻe toko fā mo ha fānau tangata ʻe toko tolu ʻe kau ki homa fāmilí. ʻI he kamata ke u maʻu e fānau ko ʻení, naʻe tokoniʻi au mo hoku husepānití ʻe he ʻEikí ke ma tokangaʻi kinautolu. Ka ʻi ai ha taimi naʻe hoko ai ha puke pe palopalema, naʻe iku fiefia pē tupu mei he ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi mana naʻe hokó

Ka ne mālōlō hoku husepānití. Makehe mei heʻeku loto-mamahí naʻá ku feitama peá u hohaʻa pe te u tauhi fēfē ʻeku fānaú. Ka ne u ʻiloʻi ʻe kei hokohoko atu pē hono tokoniʻi au ʻe he ʻEikí.

Ko e taha ʻo e ngaahi founga naʻá Ne tokoni aí ko hono fakafiemālieʻi au. Lolotonga ʻeku ʻi he temipalé, naʻá ku ʻiloʻi ʻoku sai pē hoku husepānití, pea naʻe ʻi ai pē ʻuhinga naʻe mavahe ai mei he māmaní, pea te ne tokoniʻi pē kimautolu mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. Ne u maʻu foki ha ongo mālohi ke u toe foki vave pē ki he temipalé. Ne u fie maʻu lahi ke u foki ki ai ʻi ha māhina ʻe tolu mei ai, ka ne u ʻiloʻi ʻe faingataʻa ke maʻu ha taimi mo ha paʻanga ke u toe foki ai. ʻOku ou ʻalu ki he Temipale Peeni Suisalaní ʻa ia naʻe fuʻu mamaʻo ʻaupito mei hoku ʻapí ʻi ʻĪtali.

ʻI heʻeku hū atu mei he fale nofo totongi ofi ki he temipalé, naʻe taʻofi mai au ʻe ha mēmipa ʻo e Siasí. Naʻá ne ʻomai kiate au ha sila mo pehē mai, “Ko e meʻa ʻena maʻau.”

Naʻá ku fakaava e silá ʻo ʻiloʻi ʻoku faʻo ai ha paʻanga. Ne u pehē ange, “He ʻikai te u lava ʻo ʻave ʻeni.”

Naʻá ne pehē mai, “Fakamolemole muʻa ʻo ʻave. Ne u ongoʻi hono ueʻi au ʻe he Laumālié ʻi he temipalé ke ʻoatu ʻeni kiate koe.”

ʻI heʻeku lau e paʻangá, ne u ʻilo ko e lahi pē ia ne u fie maʻu ki heʻeku fakamole ke fakaʻuli mei ʻĪtali ki he temipalé pea toe foki. Ne u toe foki ki he temipalé hili ha māhina ʻe tolu mei ai.

Naʻe tokonaki foki ʻe he ʻEikí maʻaku ʻaki ʻEne tokoni ke maʻu haʻaku ngāue ʻi he ʻōfisi ʻo ha toketā. Ne ʻikai fuoloa kuo maʻu ha faingamālie ke u ako ke maʻu ha tohi fakamoʻoni ke u ngāue ai ʻi he feituʻu ki he ngaahi tokoni fakavavevavé. Ne u kau ki he kalasi ako ko ʻení, ka ne fai ʻa e siví he uike ia ʻe ua hili pē hono fāʻeleʻi ʻeku pēpeé. Ne u ako mo maʻu kakato e kalasí, kae lolotonga e uike ʻe ua naʻe fie maʻu taha ai ke u akó, naʻe fie maʻu ia ke u tokangaʻi ʻeku kiʻi pēpē fefine foʻoú. Ne u ongoʻi ʻene taulōfuʻú. Naʻe ʻikai haku taimi ke u ako ai, naʻe ʻikai te u fakapapauʻi pe te u lava koā he siví.

Ne u mei foʻi ʻo ʻikai ke u toe sivi, ka naʻe toki mahino kiate au kuo tāpuakiʻi au ʻe he ʻEikí ʻaki ʻa e faingamālie ko ʻení. ʻI he taimi ne u lotu aí, naʻe fakapapauʻi mai ʻe he Laumālié kuó u ʻosi fai ʻe au ʻeku tafaʻakí pea ʻe tokoniʻi au ʻe he ʻEikí.

Naʻá ku falala ʻe tokoniʻi au ʻe he ʻEikí, ko ia ne u fai e siví. Ne u ongoʻi fiemālie heʻeku ʻiloʻi naʻe haʻu pē siví he ngaahi meʻa naʻá ku ʻiloʻi lelei tahá. Ne u lava, pea naʻe ʻomi ʻe he ngaahi faingamālie lahi ko ia ʻi heʻeku tohi fakamoʻoní, ʻa e ngaahi meʻa tofu pē ko ia naʻe fie maʻu ʻe hoku fāmilí. Naʻe lava leva ke u fakamoleki ha taimi lahi ange mo ʻeku fānaú pea maʻu mo ha paʻanga lahi ange ke tauhi ʻaki kinautolu.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku fanongo ʻa e Tamai Hēvaní ki heʻeku ngaahi lotú mo tokoniʻi au ʻi he taimi ʻoku ou kole ai kiate Ia mo talangofua ʻi he loto tuí. ʻOku ou ʻiloʻi foki kuó Ne tokoniʻi au ke u tokonaki maʻa ʻeku fānaú pea te u fakataha mo kinautolu pea mo hoku husepānití ʻo taʻengata.

Naʻe ʻomai kiate au ʻe ha mēmipa ʻo e Siasí ha sila, “Ko e meʻa ʻena maʻau.”