2009
ʻOkú Ke ʻOsi ʻIloʻi
Sune 2009


ʻOkú Ke ʻOsi ʻIloʻi

Kuo teʻeki ai haʻaku ongoʻi veiveiua ki hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Ka ʻoku ou fifili he taimí ni pe ʻoku feʻunga nai ia.

Hangē ko Nīfaí, naʻe fāʻeleʻi au ʻe ha mātuʻa naʻá na akonekina au ʻi he ongoongoleleí. Naʻe ako folofola mo lotu fakafāmili fakaʻaho hoku fāmilí. Naʻá ku fanongo kae fakamoʻoni ʻeku ongo mātuʻá ʻo kau kia Siosefa Sāmita, Tohi ʻa Molomoná, mo e tefitoʻi moʻoni takitaha ʻo e ongoongoleleí. Tupu mei he ngaahi meʻa ko ʻeni ne u aʻusiá, naʻe ʻikai ha taimi ne u ongoʻi veiveiua ai ki hono moʻoni ʻo e Siasí.

Ka neongo hono akoʻi au ʻi he ongoongoleleí mo ʻeku ako mei he ngaahi tā sīpinga lelei ʻa ʻeku mātuʻá, naʻe ʻi ai pē taimi ia ne u ʻiloʻi ai naʻe ʻikai haʻaku fakamoʻoni mālohi fēfē ki hono moʻoni ʻo e Siasí neongo naʻe ʻikai haʻaku ongoʻi veiveiua ki hono moʻoní. Pea neongo ne u fakaʻānaua maʻu pē ʻi heʻeku moʻuí ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, ka naʻá ku ʻiloʻi naʻe fie maʻu ke u ʻiloʻi fakapapau ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí.

Kimuʻa siʻi pea hoko hoku taʻu 18, ne u kamata ʻalu ki ha kalasi teuteu ngāue fakafaifekau ʻa e uōtí. Ne u kamata tauhi foki mo haʻaku tohinoa.

ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe fai ai ʻi he kalasi teuteu ngāue fakafaifekaú ha lēsoni he ʻikai toe ngalo ʻiate au. Ko e tefitó “Ko e Tohi ʻa Molomoná—Ko e Uho ia ʻo e Ngāue Fakafaifekaú.” Naʻe huluʻi ʻe he faiakó ha vitiō ʻo ha kau talavou mo ha kau finemui he funga māmaní naʻa nau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná, pehē foki ki ha meʻa naʻe aʻusia ʻe ha talavou naʻe ʻikai te ne fakapapauʻi pe ʻe ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ka naʻá ne toki fakapapauʻi ʻi haʻane fehuʻi ki he ʻOtuá.

Hili iá naʻe kole mai e faiakó ke fai ʻemau fakamoʻoní. Naʻe ʻikai faʻa taʻofi e Laumālié. Ne u ʻiloʻi kuo faitāpuekina ʻeku moʻuí ʻe he Tohi ʻa Molomoná. Neongo ia, ne u ʻiloʻi foki kuo teʻeki ai ha taimi te u lotu ai ʻo fehuʻi ki he ʻOtuá ʻa hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná pe ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá.

Hili mei ai ha ngaahi ʻaho lahi, ne u lau e Tohi ʻa Molomoná peá u fakakaukau ke ʻahiʻahiʻi angé ʻa e talaʻofa ʻa Molonaí (vakai, Molonai 10:3–5). Ne u tūʻulutui ʻo ʻohake hoku lotó ki he ʻOtuá. Naʻe ʻikai te u ʻilo pe ʻe tali fēfē mai pe ko e fē taimi ʻe maʻu ai e talí, ka naʻá ku falala te Ne fakahā mai ʻa e ngaahi meʻá ni kiate au ʻi Heʻene taimi pē ʻAʻana.

ʻI heʻeku tuʻu haké, ne u maʻu ha ongo mālohi ke u tohi ʻi heʻeku tohinoá. Naʻá ku fakaava hake ʻeku tohinoá ʻo lau e meʻa ne u tohi fakamuimui aí, ʻa ia naʻe hiki ia ʻi he Sāpate kimuʻá hili ʻeku kalasi teuteu ngāue fakafaifekaú. ʻI heʻeku lau e ngaahi lea ne u hikí, ʻa ia ko e ngaahi meʻa ia ne u ongoʻí, ne u ongoʻi ha loto nonga ʻokú ne kāpui kotoa hoku sinó. Ne u ongoʻi fakapapau ʻi hoku lotó ʻa e ngaahi leá ni, “ʻOkú ke ʻosi ʻiloʻi; ʻokú ke ʻosi ʻiloʻi.”

Ne u toe tūʻulutui ʻo fakamālō ki he Tamai Hēvaní ʻi hono tali mai ʻeku lotú. Ne u maʻu ha tali ʻo fakapapauʻi mai ʻa e meʻa ko ia ne u tui ki ai ʻi hono kotoa ʻeku moʻuí.

ʻOku ou lava ʻeni ʻo fakamoʻoniʻi ʻi he loto-taʻeveiveiua naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he Tamaí mo e ʻAló pea ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻeku ʻiloʻi ko ia kuó u ʻiloʻí, naʻe lava leva ke u ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi he Misiona Piula Peluú. Ne u mamata ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú ki hono tali ʻe he ʻEikí e ngaahi lotu ʻa kinautolu ko ia ʻoku fekumi loto fakatōkilalo ki he moʻoní. Pea te u houngaʻia maʻu pē ai.

Tā fakatātaaʻi ʻe Dan Burr

Tohinoa