2009
Ko e Meʻa ʻe Lava Ke Fai ʻe ha Toko Taha
Sune 2009


Ko e Meʻa ʻe Lava ʻE HA TOKO TAHA ʻO FAI

ʻOku ʻikai ke fai ʻe he talavou ia ko ʻeni mei Sulinamé ha ngaahi meʻa ʻoku fakaholomamata. Ka ko e lelei lahi moʻoni ʻoku tupu mei he fanga kiʻi meʻa faingofua ʻokú ne faí.

Ko ha tokotaha anga fakalongolongo ʻa ʻAivesi Vei, pea kiʻi taka mā foki. Ka ʻoku ʻikai ke taʻofi ai ia mei heʻene sio ki he ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke faí pea ngāue ki ai.

Kau Tāmeʻaleá

Hangē ko ʻení, naʻe sio ʻa e tamasiʻi taʻu 18 ko ʻeni ko ʻAivesi mei he Kolo Tamingá ʻi he Vahefonua Palamalipo Sulinamé, ki he fie ako ha kakai tokolahi ʻi he taimi naʻá ne tā ai e kīpōtí ʻi he ngaahi fakatahaʻanga mo e ngaahi ʻekitivitī faka-Siasí. Ko ia naʻá ne kamata akoʻi leva ha kalasi taʻetotongi maʻá e fānaú, toʻu tupú, mo e kakai lalahí.

ʻOku akoʻi e ngaahi kalasí ʻi he ngaahi kolo lahi ʻo e Siasí pea ʻoku ʻatā ki ha taha pē ʻe fie kau ki ai. ʻI he ngaahi efiafi lahi ʻoku faiako ai ʻa ʻAivesí, ko e tokosiʻi taha ʻoku ʻi aí ko ha toko ono, ʻa ia ko ha Kāingalotu mo e niʻihi kehe pē naʻa nau fanongo kau ki he kalasí mei he kāingalotu ʻo e koló. ʻOkú ne akoʻi foki mo e ifi fulutá ʻi he taimi ʻe fie ako ki ai ha tahá. ʻOkú ne tataki e kuaea ʻa e koló, pea naʻá ne tataki ha polokalama makehe ʻa e kuaea fakavahefonuá. ʻOkú ne pehē ko ʻene kau ki he ngāue fakamūsiká ko ha founga ia ʻo ʻene fakahā ʻa e fakamālō ki he ongo faifekau hoa mali naʻá na akoʻi ia ke lau e notá mo tāmeʻaleá.

Kau Lau Folofolá

Naʻe maʻu foki ʻe ʻAivesi mo ha founga ke tokoni ai ki ha tokolahi ʻo hono ngaahi kaungāmeʻa naʻe fie feʻinasiʻaki ʻi he meʻa naʻa nau ako ʻi he folofolá. Naʻa nau maʻulotu mo ʻalu ki he seminelí pe ʻinisititiutí, lea ʻi he taimi naʻe vahe ange ai ke nau leá mo kau ki he fevahevaheʻaki ʻi he ngaahi lēsoní. Ka naʻa nau fie maʻu ke nau fevahevaheʻaki, ʻa e toʻu tupu ki he toʻu tupu. Ko ia naʻe kamata ke nau lau fakataha e Tohi ʻa Molomoná ʻi he haafe houa ʻo tuʻo taha he uike, pea kamata ke nau fakaafeʻi ange mo ha niʻihi kehe, tautautefito ki he toʻu tupu naʻe māmālohí. Kuo ʻosi atu ʻeni ha ngaahi māhina lahi ʻenau lau folofola fakatahá, ʻo fetongitongi ʻeni ʻi honau ngaahi ʻapí takitaha.

Ko e fakamatala ʻeni ʻa ʻAivesí, “Naʻe kamata ʻaki pē hoku ongo kaumeʻa ko Leli Losevelo ʻa ia ʻoku ʻi he Kolo Uaniká, mo Safila Sikilā mei hoku koló. Ka ʻoku mau toko valu ʻeni he taimí ni. ʻOku mau lau pē ha vahe, aleaʻi ia, fai ʻemau fakamoʻoní kau ki ai, pea vahevahe ha faʻahinga meʻa naʻa nau ako lolotonga e uiké.”

Kuo fefakalotolahiʻaki foki e kau lau folofolá ni ʻi ha ngaahi founga kehe. Hangē ko ʻení, naʻa nau tukupā ke ʻai ke toe mahuʻingamālie ange ʻa e ngaahi Sāpate ʻaukaí ʻaki ʻenau ʻaukai ki ha taumuʻa. ʻOku fakamatala ʻe ʻAivesi ʻo pehē, “Naʻa mau fakakaukau ʻi he Sāpate ʻaukai kuo ʻosí ki ha kakai pau ʻoku māmālohi pea mau ʻaukai mo lotu ke nau foki mai ʻo mālohi he Siasí.”

Ngaahi Kaungāmeʻa Ngāue Fakafaifekau

ʻOku fie maʻu ʻe he kau faifekau taimi kakató e poupou ʻa e kāingalotú, pea kuo ngāue foki ʻa ʻAivesi ki ai. ʻOkú ne ʻalu mo kinautolu ki heʻenau ngaahi akoʻí ʻi he lahi taha ʻe lavá. ʻOkú ne pehē, “ ʻOku ou saiʻia ʻaupito he ō fakataha mo e kau faifekaú. ʻOkú ne ngaohi au ke u ongoʻi fiemālie mo fiefia.”

Hangē ʻoku maʻu ʻe he kau faifekaú ʻa e ongo tatau heʻenau fakataha mo iá. ʻOku ʻomi ʻe ʻAivesi ha faʻahinga ivi ʻokú ne fakafiefiaʻi e tokotaha kotoa pē, pea ʻoku nau ʻiloʻi foki ʻokú ne vēkeveke ke vahevahe mo e niʻihi kehé ʻene fakamoʻoni ki he moʻoní. ʻOku vavé ni pē e hoko e taʻu 19 ʻo ʻAivesí, pea ʻoku ʻikai faʻa tatali ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.

ʻOku pehē ʻe ʻAivesi, “Talu pē mei heʻeku ʻi he Palaimelí mo ʻeku toutou lau ʻa e 1 Nīfai 3:7, peá u hivaʻi ha foʻi hiva fekauʻaki mo e meʻa tatau pē: ‘Te u ʻalu; Te u fai e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí,’ ko ia ʻoku ʻikai toe fehuʻia pe te u tali ʻa e uiuiʻí pe ʻikai.”1

Kakai ʻOku Nau Lau Honau Ngaahi Tāpuakí

Naʻe ʻuluaki ʻilo pē ʻa ʻAivesi ki he Siasí he taimi naʻe kau ai ʻene faʻeé. Naʻá ne taʻu fitu he taimi ko iá pea naʻe papitaiso mo hilifakinima ia hili ha taʻu mei ai. Naʻá ne mālohi ai pē he Siasí, neongo ʻene foua ha ngaahi taimi faingataʻa hangē ko e vete ʻa ʻene ongo mātuʻá mo ʻene sio ʻi hono fakatau atu e ʻapi honau fāmilí ke totongi ʻaki ha ngaahi moʻua. Kuó ne kātakiʻi hono lumaʻi ia ʻe he kakaí heʻene lue ki he lotú he Sāpaté ʻoku tui suti mo hēkesí. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou ʻiloʻi hono ʻuhinga ʻoku ou tui ai e teunga ko iá ki he lotú, ko ia ʻoku ʻikai te u fuʻu tokanga ki heʻenau laú.” Naʻe ʻikai te ne tali ʻa hono feingaʻi ia ʻe he niʻihi kehé ke ifi tapaka pe inu kava mālohí. “Naʻe ʻikai faingataʻa ke u ʻikai ange. ʻOku moʻui lelei hoku sinó mo mālohi hoku laumālié heʻeku talangofua ki he Lea ʻo e Potó. Te nau lava nai ke ʻomai kiate au ha meʻa lelei ange ai?”

Naʻe hoko ʻa ʻAivesi ko ha taha ke lau hono ngaahi tāpuakí he ngaahi meʻa kotoa ko ʻeni naʻe hokó. ʻOkú ne poupouʻi foki mo e niʻihi kehé ke nau lau honau ngaahi tāpuakí.

ʻOkú ne pehē, “ʻI hoʻo ako ki he ongoongoleleí mo e founga ke ke talangofua ai ki he ngaahi fekaú, ʻe mahino lahi ange ai kiate koe hono fie maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ke tāpuakiʻi kotoa kitautolu. ʻOku ʻikai ke maʻu e fiefiá ia ʻi heʻetau ʻasi fōtunga leleí; ʻoku maʻu ia mei he ʻi ai ʻetau ngaahi tuʻunga moʻuí pea moʻui ʻaki iá. Ko e fiefiá ʻa ʻetau loto houngaʻia ki he ʻOtuá mo e niʻihi kehé ʻi he ngaahi meʻa lelei kotoa ʻoku tau maʻu ʻi he moʻuí.”

Ko e meʻa ʻe taha ʻoku pehē ʻe ʻAivesi ʻoku totonu ke fakahokó ko haʻatau maʻu ʻa e faʻahinga ʻulungāanga ko ʻení. Ko ia ʻokú ne fakahoko ai ʻeni mo fakalotolahiʻi ʻa e niʻihi kehé ke fai ʻa e meʻa tatau.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, “Loto-toʻa ʻa Nīfaí,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 64–65.

ʻŪ taá naʻe fai ʻe Richard M. Romney

ʻĪmisi
map of South America

ʻAMELIKA TONGA

ʻŌseni ʻAtalanitikí

Venesuela

Kaiana

SULINAME

PALAMALIPO

Kaiana ʻo Falaniseé

Palāsila

Mountain High Maps © 1993 Digital Wisdom, Inc.

ʻOku vahevahe ʻe ʻAivesi ʻa ʻene māmá mo e niʻihi kehé ʻo hangē ko e foʻi fetuʻu ʻi he fuka ʻo Sulinamé. ʻOkú ne akoʻi e tā kīpōtí ki he Kāingalotú mo kinautolu ʻoku fie ako ki ai ʻi he koló. ʻOkú ne fakataha maʻu pē foki mo hono ngaahi kaungāmeʻá ke ako e Tohi ʻa Molomoná.

ʻI he fiefia ʻa ʻAivesi he ngāue fakafaifekaú, ʻokú na talanoa ai mo ʻene faʻeé ki he taimi naʻe papitaiso aí mo teuteu ki haʻane ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakato. ʻOkú ne manako he feohi mo e kāingalotú ʻi he ngaahi fakatahaʻangá mo ʻaʻahi ki he vahefonua fakahisitōlia ko ia ʻi Palamalipó, ko e kolomuʻa ʻo Sulinamé.