2010
Fehangahangai mo e Faingataʻá ʻi he Loto Toʻa
Sānuali 2010


Fehangahangai mo e Faingataʻá ʻi he Loto Toʻa

ʻĪmisi
Young Men General Presidency

Kuó ke hohaʻa nai ʻi ha taimi fekauʻaki mo hoʻo feʻunga mo ha faʻahinga fatongia? Fakakaukau pe ko e hā ʻa e ongo ne maʻu ʻe Sosiua ʻi heʻene hoko ko e fetongi ʻo e palōfita maʻongoʻonga ko Mōsesé. Naʻe tō kia Sosiua ʻa e fatongia mamafa ke ne taki ʻa e kakai ʻo ʻIsilelí ki he fonua ʻo e talaʻofá. Manatuʻi naʻe maʻu ʻa e fonua ia ʻo e talaʻofá ʻe he ngaahi puleʻanga Kēnaní, ko honau tokolahi ko ha kau tangata tau naʻe fakailifia. ʻOkú ke lava ʻo fakakaukau atu mahalo naʻe kiʻi ongoʻi taʻepauʻia ʻa Sosiua pe te ne lava ʻo fakahoko ha faʻahinga ngāue lahi pehē, pea mahalo pē naʻe ilifia?

ʻI he ngaahi veesi ʻe fā ʻi he uluaki vahe ʻo e tohi ʻa Sosiuá, ʻoku fekauʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Sosiua ke ne mālohi mo loto toʻa—ʻo tuʻo tolu! (vakai, veesi 6–9). Pea toki talaʻofa leva ʻa e ʻEikí kia Sosiua te ne lavaʻi hono ʻomi ʻo e kakai ʻIsilelí ki he fonua honau tofiʻá, pea ʻe hoko mai kiate ia ha ivi mo ha lototoʻa koeʻuhí ko ʻene talangofua ki he ngaahi fonó kotoa pea—mahuʻinga tahá—ʻe ʻiate ia ʻa e ʻEikí ʻi ha potu pē ʻe fononga ki ai.

Ko e kaveinga ʻo e Mutualé ki he 2010 ko e tuʻo tolu ʻaki ia ʻo e ui ʻa e ʻEikí kia Sosiua ke “mālohi mo loto toʻa” (Sosiua 1:9). Ko e ui tatau pē ke loto toʻá ʻoku fai atu kiate kimoutolu. Pea ʻoku ʻamoutolu foki mo e ngaahi talaʻofa tatau. Fakataha mo e tokoni ʻa e Fakamoʻuí, te mou lava mo kimoutolu ʻo ikuna ʻi homou ngaahi uiuiʻí pea ʻi hoʻomou moʻuí. Te mou maʻu ʻa e ivi ke matuʻuaki ha faʻahinga fakatauele pē ʻi haʻo talangofua ki he ngaahi fekaú mo tauhi ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻoku hā ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú. Ko e taimi te mou fakaʻapaʻapaʻi ai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo fakafoʻou he uike kotoa pē hoʻomou ngaahi fuakava naʻe fai ʻi he papitaisó, te mou lava ai ke maʻu ʻa e Laumālie ʻo e Fakamoʻuí—maʻu ai pē.

Naʻe lahi ha ngaahi meʻa taʻe-ʻiloa naʻe fehangahangai mo Sosiua. Naʻe ʻikai ke ne ʻilo pe ʻe anga fēfē haʻane malava ke ʻomi ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí ki he fonua ʻo e talaʻofá, ka naʻá ne falala ki he ʻEikí. ʻOku mou fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa ʻi hoʻomou moʻuí. Mahalo te ke hoko ko e taha ʻo ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi homou ʻapiakó pe ʻi homou fāmilí. Mahalo te ke ongoʻi tuēnoa pe loto foʻi pe manavasiʻi. Mahalo te ke ongoʻi taʻe-pauʻia fekauʻaki mo ho kahaʻú ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá. Ka ke mou loto toʻa moʻoni. ʻOku ʻiate kimoutolu ʻa e ʻEikí. Te ke lava ʻo falala kiate Ia. Te Ne tokoniʻi koe ke ke ikuna.

ʻOku maʻu ʻa e fakamanatu lelei ko ʻení ʻi he Lea Fakatātā 3:5: “Falala ki [he ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa; pea ʻoua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú.” ʻI heʻetau ngāue ʻi hotau uiuiʻí, ʻoku tau tukupā ai ke tau falala ki he ʻEikí. ʻOku mau tapou atu ke mou fai ʻa e meʻa tatau. ʻOku mau ʻofa atu kiate kimoutolu. ʻOku mau falala atu kiate kimoutolu. Ko e konga kimoutolu ʻo ha toʻu tangata kuo fili ʻo ha kau talavou mālohi mo loto toʻa.