2012
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga ʻi he Kuaea ʻa e Tāpanekale Māmongá
Sune 2012


Ngaahi Meʻa Mahuʻinga ʻi he Kuaea ʻa e Tāpanekale Māmongá

ʻOku maheni ha kakai ʻe lauimiliona ʻi he māmaní mo e fasi ʻa e Kuaea Tāpanekale Māmongá, ʻo tatau ai pē pe ko e hiva ʻa e kuaeá ʻi he konifelenisi lahí pe ʻi he ngaahi polokalama kuo taʻu 83 hangē ko e Music and the Spoken Word ʻoku fakahoko fakauiké. Neongo ia, ko e meʻa ʻoku ʻikai ke fuʻu ʻiloʻí ʻa e ngaahi fakamatala fakaikiiki fakaʻaho kau ki he kulupu hivá ni.

ʻOku toko 360 e kau hiva taʻetotongi ʻa e Kuaea Tāpanekale Māmongá pea ʻoku nau ʻi he taʻu 25 ki he 60. Kuo folau e kuaeá he ngaahi taʻu kuo hilí ki ha ngaahi fonua ʻe 28 pea hiva ʻi he ngaahi siteiti ʻe 37 kau ai ʻa Uāsingatoni, D.C. ʻOku nau faʻa puna fakakulupu ki he feituʻu te nau hiva aí. Pea nau heka leva ʻi ha ngaahi pasi ʻe 11 ʻo fai ai e takaí, pea muimui atu ki ai mo ha pasi ʻe 4 ʻoku ʻi ai e ʻū katoletá mo ha ngaahi fuʻu loli ʻe 4 ʻoku uta ai e meʻangāué. ʻOku nau fononga leva ki ha ngaahi kolo kehekehe, pea ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku meimei houa ʻe 6 ki he 10 hono mamaʻó.

ʻI heʻenau fonongá, ʻoku tui ʻe he mēmipa takitaha ha pine lanu pulū ʻoku tuʻu ai e fakaʻilonga ʻo e kuaeá mo hono hingoá. Kuo ʻosi vaheʻi foki e kau mēmipa ʻo e kuaeá mo e ʻokesitulaá ko ha “kau faifekau hiva”; ʻo nau fakafofongaʻi e Siasí ʻi he feituʻu kotoa pē ʻoku nau fononga ki aí.

Ko e ngāue angamaheni fakauike ʻa e kau mēmipa ʻo e kuaeá ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke nau folau aí, ko e ako hiva tuʻo taha he uike fakataha mo hono hiki ʻo e Music and the Spoken Word, ʻa ia ko ha polokalama ʻoku fakamafola fakavahaʻapuleʻanga ʻi he televīsoné mo e letioó he pongipongi Sāpate kotoa pē.

ʻOku lau pē ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻoku tali ke kau he kuaeá ko ha uiuiʻi ia. ʻI heʻenau kau ki he kuaeá, ʻoku fakahā kiate kinautolu ke fakakaukau ki he taimi ʻoku nau tukupā ai ke fai e ngāué ʻoku tatau pē ia mo e ngāue ʻa e palesiteni he kōlomu ʻo e kaumātuʻá pe palesiteni Fineʻofa ʻo ha uooti. Ko hono tali pē kinautolu ki he kuaeá, te nau lava ʻo hoko ai ko ha mēmipa ʻo aʻu ki ha taʻu ʻe 20 pe kae ʻoua kuo nau taʻu 60.

Ngaahi Moʻoniʻi Meʻa Mālie kau ki he Kuaeá

  • Ko e ngaahi kofu ʻoku tui ʻe he houʻeiki fafine ʻi he kuaeá ʻoku teuteuʻi mo tuitui ia ʻe ha kōmiti ki he valá.

  • ʻOku ʻi ai ha ngaahi hoa mali ʻe meimei 20 ʻi he kuaeá mo e ʻOkesitulā ʻi he Temipale Sikueá.

  • Kuo maʻu ʻe he kuaeá ha fakalāngilangi peletinamu (platinum) ʻe ua mo e lekooti koula ʻe nima.

  • Kuo hiva e kuaeá ʻi ha fakanofo palesiteni ʻe nima ʻa e ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.