2012
Faiako ʻAʻahí, ko ha Ngāue Toputapu
Sune 2012


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Faiako ʻAʻahí—ko ha Ngāue Toputapu

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e fakamatala ko ʻení, pea aleaʻi ia mo e kau fefine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí ʻo ka feʻunga ke fakahoko. Fakaʻaongaʻi e ngaahi fehuʻí ke tokoni atu ki hono fakamālohia e kau fefiné pea ʻai ke hoko ʻa e Fineʻofá ko ha konga longomoʻui ʻo hoʻo moʻuí.

ʻĪmisi
Sila ʻo e Fineʻofá

Tuí, Fāmilí, Fakafiemālié

ʻI heʻetau hoko ko e kau faiako ʻaʻahí, ʻoku tau maʻu ai ha misiona fakalaumālie mahuʻinga ke fakahoko. “He ʻikai lava ʻe he pīsope kuo fakanofo ko e tauhisipi ʻo e uōtí, ke ne tokangaʻi kotoa e fanga sipi ʻa e ʻEikí ʻi he taimi pē taha. ʻOku fakafalala ki ha kau faiako ʻaʻahi ʻoku ueʻi fakalaumālie ke nau tokoni kiate ia.”1 ʻOku mahuʻinga ʻa e fekumi mo hono maʻu e fakahā pe ko hai ʻe vahe ke ne tokangaʻi ʻa e fefine takitahá.

ʻOku kamata ʻa e tataki fakalaumālié ʻi he taimi ʻoku aleaʻi ai ʻi he faʻa lotu ʻe he kau mēmipa ʻo e kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí. Pea ʻi hono fakangofua ʻe he pīsopé, ʻoku vahe leva ʻe he kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá ʻa e ngāué ʻi ha founga ʻoku tokoni ke mahino ai ki he houʻeiki fafiné ko e faiako ʻaʻahí ko ha fatongia fakalaumālie mahuʻinga.2

ʻOku aʻu ʻo ʻiloʻi mo ʻofa moʻoni ʻa e kau faiako ʻaʻahí ʻi he fefine takitaha, tokoni ʻi hono fakamālohia ʻene tuí, mo fai ha tokoni ʻi he taimi ʻoku fie maʻu aí. ʻOku nau fekumi ki ha ueʻi fakalaumālie ke nau ʻilo ai e founga ke nau tokoni ʻi he ngaahi fie maʻu fakalaumālie mo fakaetuʻasino ʻa e fefine takitaha ʻoku nau ʻaʻahi ki aí.3

“ʻOku hoko ʻa e faiako ʻaʻahí ko e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku fakatefito ai ʻetau tokangá ʻi he kakaí kae ʻikai ko e pesetí. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai pē ha taimi ia ʻe ʻosi ai ʻa e faiako ʻaʻahí. ʻOku hangē ia ha tōʻonga moʻuí kae ʻikai ko ha tufakanga.”4

Mei he Folofolá

Mātiu 22:36–40; Sione 13:34–35; ʻAlamā 37:6–7

Mei Hotau Hisitōliá

Naʻe akoʻi ʻe ʻIlisa R. Sinou, ko e palesiteni lahi hono ua ʻo e Fineʻofá, “ʻOku ou lau e lakanga faiako ʻaʻahí ko ha lakanga māʻolunga mo toputapu ia.” Naʻá ne faleʻi ʻa e kau faiako ʻaʻahí “ke fakafonu kimoutolu ʻaki e Laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻo e potó, loto fakatōkilaló pea mo e ʻofá,” ki muʻa pea nau toki ʻaʻahi ki he ngaahi ʻapí koeʻuhí ke nau lava ʻo fakapapauʻi pea mo feau ʻa e ngaahi fie maʻu fakalaumālié pea pehē ki he ngaahi fie maʻu fakaetuʻasinó. Naʻá ne pehē, “Pea te ke ongoʻi leva ai ke ke lea ʻaki ha ngaahi lea fakanonga mo fakafiemālie, pea kapau te ke ʻilo ai ha fefine ʻoku ongoʻi momoko ʻene tuí, peá ke puke mai ia ki ho fatafatá ʻo hangē ko haʻo fuofua ha kiʻi pēpē ʻi ho fatafatá ke fakamāfanaʻi ia.”5

ʻI heʻetau laka atu ʻi he tuí ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he kau fuofua fefine ʻo e Fineʻofá, te tau maʻu leva ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e ueʻi fakalaumālie ke tau ʻiloʻi e founga ke tokoni ai ki he houʻeiki fafine ʻoku tau ʻaʻahi ki aí. Naʻe pehē ʻe Sisitā Sinou, “Tuku ke [tau] fekumi ki he potó kae ʻikai ko e mālohí, pea te [tau] maʻu leva ʻa e mālohi kotoa pē ke fakaʻaongaʻi ai [hotau] potó.”6

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Julie B. Beck, “Fineʻofá: Ko ha Ngāue Toputapu,” Liahona, Nōvema 2009, 114.

  2. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 9.5; 9.5.2.

  3. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, 9.5.1.

  4. Julie B. Beck, Liahona, Nōvema 2009, 114.

  5. ʻIlisa R. Sinou, naʻe hā ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011), 124.

  6. ʻIlisa R. Sinow, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 52.