2012
Ngaahi Fehuʻi mo e Talí
Sune 2012


Ngaahi Fehuʻi & Talí

“ʻOku ou ongoʻi lōmekina ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻeku fakakaukau atu ki he ngaahi meʻa kotoa ʻoku fie maʻu ke u fai ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Te u kamata naí ʻi fē?”

ʻE lava ke lōmekina ʻa e moʻuí ʻi heʻete feinga ke fai ha ngaahi meʻa lahi ʻi he taimi pē ʻe tahá. Hangē ko ʻení, kapau te ke feinga ke ʻalu ki he seminelí, akó, ngāué, temipalé, mo e Mutualé kotoa ʻi he ʻaho pē ʻe taha, te ke ongoʻi lōmekina. Ka ʻo kapau te ke fakahokohoko ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻo e ongoongoleleí mo palani ha taimi kiate kinautolu, te ke lava ʻo fakalakalaka. Ko e ngaahi ʻekitivitī hangē ko e seminelí, lotú, mo e Fatongia ki he ʻOtuá pe Fakalakalaka Fakatāutahá ko ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga te ke lava ke fai ʻi hoʻo ʻi he toʻu tupú. Ko e moʻoni, te nau fie maʻu ha taimi lahi, ka ʻe faitāpuekina koe ʻi he feilaulau taki taha ʻokú ke fakahoko ke talangofuá.

Ke ako ki he founga ke tuku taimi ki he ngaahi ʻekitivití ni, fekumi ki ha ueʻi fakalaumālie ʻi he lotu pea ʻi hoʻo fakaukauʻi ʻa e anga hono fakaʻaongaʻi ho taimí. Ko e ʻaho Sāpaté ko ha ʻaho lelei ia ke palani ai ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻi he ongoongoleleí kae pehē foki ki he ngaahi ʻekitivitī mahuʻinga ki he uiké. ʻE ala tokoni foki kapau te ke aleaʻi ʻa e fehuʻí ni mo hoʻo mātuʻá mo e kau taki ʻo e Siasí.

ʻI hoʻo fakakaukau atu ki he ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke ke faí, manatuʻi ko e ngaahi kalasi ʻi he Siasí, ngaahi polokalamá, mo e ngaahi ʻekitivitií ʻoku ueʻi fakalaumālie—te nau faitokonia koe ke fakamālohia hoʻo fakamoʻoní, tauhi e ngaahi fekaú, pea teuteu atu ke ngāue fakafaifekau pea mali ʻi he temipalé.

ʻI hoʻo feinga ke faivelenga ʻi he ongoongoleleí, ʻe hanga ʻe he ʻEiki ʻo “teuteu ha hala” (1 Nīfai 3:7) ke tokoniʻi koe ʻi hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ʻo tatau ai pē pe ʻoku ke ongoʻi lōmekina. ʻE hanga ʻe hono tauhi ko ia ʻo e ngaahi fekaú ʻo fakaafeʻi mai ʻa e Laumālié ki hoʻo moʻuí. Pea ʻi he ongoʻi ko ia ʻa e Laumālié te ke ʻiloʻi ai ʻoku ke fononga ʻi ha hala fakalaumālie ʻoku totonú.

Fai ʻa e Ngaahi meʻa Iiki mo Faingofuá

ʻOku ʻikai fie maʻu ʻe he ʻEikí ia ke tau haohaoa ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, ka ʻokú Ne fie maʻu ke tau fai ʻa e lahi taha ʻo e meʻa ʻoku tau malava ke faí. Kapau ʻoku ʻuhingá ke tau kamata mei he ngaahi tefitoʻi meʻa īkí hangē ko e ako fakaʻaho ʻo e folofolá mo e lotú, te Ne hōifua mai ki heʻetau feingá. ʻI heʻetau loto fiemālie ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí mo fai ʻa e ngaahi meʻa iiki mo faingofua ʻoku fie maʻu meiate kitautolú, ʻa e fanga kiʻi meʻa hā ngali lōmekina ʻokú Ne kole mai ke tau faí, he ʻikai pe toe fuʻu ngali lōmekina ia.

Hanitā D., taʻu 17, Tenesī, USA

Moʻui ʻaki mo Ho Familí ʻa e Ongoongoleleí

ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke tau moʻui ʻaki e ongoongoleleí fakataha mo hotau fāmilí. ʻE lava ke tau kamata moʻui ʻaki ia ʻo fakafou ʻi he lotu fakafāmilí, ako fakafāmili ʻo e folofolá, efiafi fakafāmili ʻi ʻapí pea mo hono fakahoko ʻo e hisitōlia fakafāmilí. ʻOku tokoni lahi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ke toe fakamahino lahi ange ʻa e meʻa ʻe lava ke fai ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí.

Seli O., taʻu 19, Tavao, Filipaini

Fekumi ki he Tokoni ʻa e ʻEikí

Lau ʻa e folofolá mo lotu fakaʻaho. Fekumi maʻu pē ke maʻu e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE tokoni atu ʻa e Tamai Hēvaní ke ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Fekumi maʻu pē ki Heʻene tokoní. Kolea ʻa ʻEne fakahinohinó kae lava ke ke fai ʻa ia ʻokú Ne finangalo ke ke faí. Te ke ongoʻi ʻa e takaua ʻo e Laumālié ʻi he fili totonu kotoa pē ʻokú ke faí. ʻE hoko ia ke ke maʻu ai ha loto holi ke lahi e ngaahi fili totonu ʻokú ke faí.

Tesi S., taʻu 15, Lio Kālani to Sula, Palāsila

Fai Ho Lelei Tahá

Kuó u ako ʻo ʻilo ko e taimi ʻokú te feinga ai ke fai ʻa e meʻa kotoa peé, ʻe lava ke ke ongoʻi mafasia. Kapau te ke feinga ke fai pē ho lelei tahá ʻi he ʻaho takitaha, te ke sai pē koe. Kapau te ke fakafanongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní pea nofo ʻo ofi ki he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he lotú mo hono ako ʻo e folofolá, ʻe lelei e meʻa kotoa pea vave hoʻo aʻusia e tokotaha ʻoku finangalo e ʻEikí ke ke aʻusiá. Naʻá ku feinga ke u meimei haohaoa peá u hohaʻa pe ʻoku ou lelei feʻunga nai, ka ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí. ʻOku ʻikai mei he ʻEiki ʻa e ongoʻi taʻe feʻungá mo tukuhifo pē kitá. Ko ia ai, foaki ki he ʻEikí ho lelei tahá pea te ke maʻu ha nonga mo e fiefia ʻi hoʻo moʻuí.

Senitī C., taʻu 16, Uaiōmingi, USA

Falala ki he ʻEikí

ʻOku ʻi heni e ongoongoleleí ke tokoniʻi kitautolu, kae ʻikai ke fakatupu hohaʻa kiate kitautolu. Kapau te tau falala ki he ʻEikí, ʻe lava ke tau falala ki Heʻene ongoongoleleí. ʻI he taimi ʻokú ke maʻu ai ʻa e falala ko iá, he ʻikai lava ke taulōfuʻu hoʻo moʻuí ʻi hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí koeʻuhí he kuo mahino ʻa e ʻuhinga ʻokú ke moʻui ʻaki ai iá.

Sālote R., taʻu 14, ʻIutā, USA

Tokanga Taha ki he Ngāue ke Fai he Taimi ní

ʻOua naʻá ke fakakaukau ki he ngaahi meʻa kotoa ʻoku fie maʻu ke fakahoko ʻi hoʻo kei moʻuí; fakakaukau pē ki he meʻa ʻoku fie maʻu ke fai ʻi he taimi ní. Fai ho lelei tahá, pea ʻe faitokonia koe ʻe he Tamai Hēvaní ke fakahoko ia. Hangē ko ʻení, lolotonga ʻeku teuteu ke akoʻi ha lēsoni semineli fekauʻaki mo Tōmasi S. Monisoni, naʻá ku fifili pe te u lava fēfē ke ʻai ha fānau ʻe toko fitu (ne nau lalahi kotoa ʻiate au) ke nau fanongo, ako, pea tokanga. Naʻá ku pehē ke u feinga ke fakakau kinautolu ʻi he lahi taha ʻe ala lavá. Naʻe ola lelei! Ko ia, fai ho lelei tahá ʻi he ngāue ʻoku ʻi muʻa tonu ʻiate koé.

Petanie F., taʻu 15, Kenitaki, USA

Fakalakalaka Māmālie

Kuo folofola ʻa e ʻEikí te Ne foaki mai ha tokāteline ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena” (2 Nīfai 28:30). He ʻikai lava ke tau ʻamanaki atu ke maʻu ha mahino fakaʻangataha ki he ongoongoleleí, ka ʻi heʻetau kamata mei he ngaahi tefitoʻi meʻa īkí—ʻa e ʻofa faka-Kalaisí, tuí mo e ʻamanaki leleí—pea ʻi heʻetau ako ʻa e folofolá, fakaʻaongaʻi fakaʻaho ia, mo lotu maʻu ai peé, te tau fakalakalaka māmālie pea tau ʻunu atu ʻo toe ofi ange kia Kalaisi.

Leli C., taʻu 16, ʻIutā, USA